Brže od pregledniku!
57 odnosi: Đakovo, Čaglin, Česi u Hrvatskoj, Bektež, Brodsko-posavska županija, Darkovac, Dilj, Djedina Rijeka, Dobra Voda (Čaglin), Dobrogošće, Draganlug, Drugi svjetski rat, Duboka (Čaglin), Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Imrijevci, Ivanovci (Čaglin), Jasik (Čaglin), Jezero (Čaglin), Josip Buturac, Jurkovac, Kindrovo, Kneževac (Čaglin), Krndija, Kutjevo, Latinovac, Londža, Migalovci, Milan Turković, Milanlug, Mokreš, Našice, Nova Lipovica, Nova Ljeskovica, Novi Zdenkovac, Osječko-baranjska županija, Paka (Čaglin), Petar Dragan Turković, Pleternica, Požeško-slavonska županija, Podcrkavlje, Ruševo, Sapna (Čaglin), Sibinj, Sibokovac, Slavonija, Slovačka, Slovaci u Hrvatskoj, Sovski Dol, Sovsko jezero, ..., Stara Ljeskovica, Stari Zdenkovac, Stojčinovac, Veliki Bilač, Vlatkovac, Vukojevica, 2021.. Proširite indeks (7 više) »
Đakovo
Đakovo je grad u istočnoj Hrvatskoj, koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Čaglin i Đakovo · Vidi više »
Čaglin
Čaglin je općina u Požeško-slavonskoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: Čaglin i Čaglin · Vidi više »
Česi u Hrvatskoj
Grad Daruvar, kulturno, prosvjetno i administrativno središte Čeha u Hrvatskoj Zgrada Češke besede u Zagrebu Česi u Hrvatskoj (češki: Češi v Chorvatsku) su jedna od 22 ustavom priznate nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Čaglin i Česi u Hrvatskoj · Vidi više »
Bektež
Bektež je naselje u Požeško-slavonskoj županiji, kod Kutjeva.
Novi!!: Čaglin i Bektež · Vidi više »
Brodsko-posavska županija
Slavonski Brod administrativni centar županije Nova Gradiška centar zapadnoga dijela županije Vrpolju na istoku županije Brodsko-posavska županija je smještena u južnom dijelu slavonske nizine, na prostoru između planine Psunj, Požeškog i Diljskog gorja sa sjevera i rijeke Save s juga i obuhvaća prostor od ukupno 2043 četvorna kilometra što čini 3,61 % ukupnog teritorija Republike Hrvatske (56.542 četvorna kilometra).
Novi!!: Čaglin i Brodsko-posavska županija · Vidi više »
Darkovac
Darkovac (njemački:Darkowatz) je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu općine Čaglin.
Novi!!: Čaglin i Darkovac · Vidi više »
Dilj
Dilj je gora u središnjoj Slavoniji sjeverno od Slavonskog Broda, odnosno istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Čaglin i Dilj · Vidi više »
Djedina Rijeka
Djedina Rijeka je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu općine Čaglin.
Novi!!: Čaglin i Djedina Rijeka · Vidi više »
Dobra Voda (Čaglin)
Dobra Voda je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu općine Čaglin.
Novi!!: Čaglin i Dobra Voda (Čaglin) · Vidi više »
Dobrogošće
Dobrogošće je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu općine Čaglin.
Novi!!: Čaglin i Dobrogošće · Vidi više »
Draganlug
Draganlug je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu općine Čaglin.
Novi!!: Čaglin i Draganlug · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Čaglin i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Duboka (Čaglin)
Duboka je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu općine Čaglin.
Novi!!: Čaglin i Duboka (Čaglin) · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Čaglin i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Čaglin i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Imrijevci
Imrijevci su naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu općine Čaglin.
Novi!!: Čaglin i Imrijevci · Vidi više »
Ivanovci (Čaglin)
Ivanovci su naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu općine Čaglin.
Novi!!: Čaglin i Ivanovci (Čaglin) · Vidi više »
Jasik (Čaglin)
Jasik je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu općine Čaglin.
Novi!!: Čaglin i Jasik (Čaglin) · Vidi više »
Jezero (Čaglin)
Jezero je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu općine Čaglin.
Novi!!: Čaglin i Jezero (Čaglin) · Vidi više »
Josip Buturac
Josip Buturac (Grabarje kod Požege, 14. studenoga 1905. – Lovrečina Grad, 5. listopada 1993.), bio je hrvatski katolički svećenik, crkveni povjesničar, arhivist i duhovni pisac.
Novi!!: Čaglin i Josip Buturac · Vidi više »
Jurkovac
Jurkovac je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu općine Čaglin.
Novi!!: Čaglin i Jurkovac · Vidi više »
Kindrovo
Kindrovo su naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u sastavu općine Podcrkavlje u Brodsko-posavskoj županiji.
Novi!!: Čaglin i Kindrovo · Vidi više »
Kneževac (Čaglin)
Kneževac je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu općine Čaglin.
Novi!!: Čaglin i Kneževac (Čaglin) · Vidi više »
Krndija
Krndija je gora u Slavoniji, Hrvatska, koja se nalazi istočno od Papuka, na koji se nadovezuje.
Novi!!: Čaglin i Krndija · Vidi više »
Kutjevo
Kutjevo je grad u Hrvatskoj, a nalazi se u Požeško-slavonskoj županiji.
Novi!!: Čaglin i Kutjevo · Vidi više »
Latinovac
Latinovac je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu općine Čaglin.
Novi!!: Čaglin i Latinovac · Vidi više »
Londža
Londža je rijeka u Slavoniji, Hrvatska.
Novi!!: Čaglin i Londža · Vidi više »
Migalovci
Migalovci su naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu općine Čaglin.
Novi!!: Čaglin i Migalovci · Vidi više »
Milan Turković
Barun Milan Emil Antun Viktor Turković (Karlovac, 4. veljače 1857. – Sušak, 18. rujna 1937.), bio je hrvatski gospodarstvenik i plemić iz obitelji Turković Kutjevski.
Novi!!: Čaglin i Milan Turković · Vidi više »
Milanlug
Milanlug je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu općine Čaglin.
Novi!!: Čaglin i Milanlug · Vidi više »
Mokreš
Mokreš je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu općine Čaglin.
Novi!!: Čaglin i Mokreš · Vidi više »
Našice
Našice su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Čaglin i Našice · Vidi više »
Nova Lipovica
Nova Lipovica je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu općine Čaglin.
Novi!!: Čaglin i Nova Lipovica · Vidi više »
Nova Ljeskovica
Nova Ljeskovica je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu općine Čaglin.
Novi!!: Čaglin i Nova Ljeskovica · Vidi više »
Novi Zdenkovac
Novi Zdenkovac je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu općine Čaglin.
Novi!!: Čaglin i Novi Zdenkovac · Vidi više »
Osječko-baranjska županija
Osječko-baranjska županija je jedna od dvadeset hrvatskih županija, smještena je na istoku Hrvatske.
Novi!!: Čaglin i Osječko-baranjska županija · Vidi više »
Paka (Čaglin)
Paka je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu općine Čaglin.
Novi!!: Čaglin i Paka (Čaglin) · Vidi više »
Petar Dragan Turković
Barun Petar Dragan Turković (negdje Petar Dragutin; Karlovac, 4. travnja 1855. – Kutjevo, 2. travnja 1916.), bio je hrvatski gospodarstvenik i plemić iz obitelji Turković Kutjevski.
Novi!!: Čaglin i Petar Dragan Turković · Vidi više »
Pleternica
Trg bećarca u središtu grada Pleternice Pleternica je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Čaglin i Pleternica · Vidi više »
Požeško-slavonska županija
Požeško-slavonska županija je županija u Hrvatskoj.
Novi!!: Čaglin i Požeško-slavonska županija · Vidi više »
Podcrkavlje
Podcrkavlje je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Brodsko-posavskoj županiji.
Novi!!: Čaglin i Podcrkavlje · Vidi više »
Ruševo
Ruševo je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu općine Čaglin.
Novi!!: Čaglin i Ruševo · Vidi više »
Sapna (Čaglin)
Sapna je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu općine Čaglin.
Novi!!: Čaglin i Sapna (Čaglin) · Vidi više »
Sibinj
Sibinj je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Čaglin i Sibinj · Vidi više »
Sibokovac
Sibokovac je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu općine Čaglin.
Novi!!: Čaglin i Sibokovac · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Čaglin i Slavonija · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: Čaglin i Slovačka · Vidi više »
Slovaci u Hrvatskoj
Rijeci Rajevom Selu 2009. godine Slovaci u Hrvatskoj (slovački: Slovenská menšina v Chorvátsku) su jedna od 22 priznate nacionalne manjine u Hrvatskoj.
Novi!!: Čaglin i Slovaci u Hrvatskoj · Vidi više »
Sovski Dol
Sovski Dol je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu općine Čaglin.
Novi!!: Čaglin i Sovski Dol · Vidi više »
Sovsko jezero
Sovsko jezero smješteno je na šumovitim sjevernim padinama Dilja.
Novi!!: Čaglin i Sovsko jezero · Vidi više »
Stara Ljeskovica
Stara Ljeskovica je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu općine Čaglin.
Novi!!: Čaglin i Stara Ljeskovica · Vidi više »
Stari Zdenkovac
Stari Zdenkovac je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu općine Čaglin.
Novi!!: Čaglin i Stari Zdenkovac · Vidi više »
Stojčinovac
Stojčinovac je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu općine Čaglin.
Novi!!: Čaglin i Stojčinovac · Vidi više »
Veliki Bilač
Veliki Bilač je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu općine Čaglin.
Novi!!: Čaglin i Veliki Bilač · Vidi više »
Vlatkovac
Vlatkovac je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu općine Čaglin.
Novi!!: Čaglin i Vlatkovac · Vidi više »
Vukojevica
Vukojevica je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu općine Čaglin.
Novi!!: Čaglin i Vukojevica · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: Čaglin i 2021. · Vidi više »
