Brže od pregledniku!
18 odnosi: Željko Senečić, Danko Ljuština, Davor Janjić, Dejan Aćimović, Dugometražni film, Ena Begović, Filip Šovagović, Goran Bregović, Hrvatska, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatski jezik, Ivan Kušan, Ivo Gregurević, Jovan Stanisavljević, Rajko Grlić, Redatelj, Slavonija, 1991..
Željko Senečić
Željko Senečić (Zagreb, 18. siječnja 1933. – Zagreb, 1. siječnja 2018.), bio je hrvatski filmski i kazališni scenograf, redatelj, dizajner interijera, scenarist i slikar.
Novi!!: Čaruga (1991.) i Željko Senečić · Vidi više »
Danko Ljuština
Danko Ljuština (Karlovac, 24. veljače 1952.) je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Čaruga (1991.) i Danko Ljuština · Vidi više »
Davor Janjić
Davor Janjić (Tuzla, 18. studenog 1969. – Beograd, 28. studenog 2022.) bio je bosanskohercegovački kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Čaruga (1991.) i Davor Janjić · Vidi više »
Dejan Aćimović
Dejan Aćimović (Čapljina, BIH, 20. svibnja 1963.) je hrvatski glumac i redatelj iz Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Čaruga (1991.) i Dejan Aćimović · Vidi više »
Dugometražni film
Dugometražni film, ili cjelovečernji film - filmsko djelo (najčešće se odnosi na igrani film, rjeđe na animirani i dokumentarni film) u trajanju od dva sata (standardno prikazivačko vrijeme).
Novi!!: Čaruga (1991.) i Dugometražni film · Vidi više »
Ena Begović
Ena Begović (Trpanj, 8. srpnja 1960. – Brač, 15. kolovoza 2000.) bila je hrvatska kazališna i filmska glumica.
Novi!!: Čaruga (1991.) i Ena Begović · Vidi više »
Filip Šovagović
Filip Šovagović (Zagreb, 13. rujna 1966.), hrvatski kazališni i filmski glumac i redatelj, dramatičar.
Novi!!: Čaruga (1991.) i Filip Šovagović · Vidi više »
Goran Bregović
Goran Bregović (Sarajevo, 22. ožujka 1950.), glazbenik iz Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Čaruga (1991.) i Goran Bregović · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Čaruga (1991.) i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska radiotelevizija
Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Čaruga (1991.) i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Čaruga (1991.) i Hrvatski jezik · Vidi više »
Ivan Kušan
Ivan Kušan (Sarajevo, 30. kolovoza 1933. – Zagreb, 20. studenoga 2012.) hrvatski književnik i akademik.
Novi!!: Čaruga (1991.) i Ivan Kušan · Vidi više »
Ivo Gregurević
Ivo Gregurević (Donja Mahala, 7. listopada 1952. – Zagreb, 1. siječnja 2019.), bio je hrvatski filmski, kazališni i televizijski glumac.
Novi!!: Čaruga (1991.) i Ivo Gregurević · Vidi više »
Jovan Stanisavljević
Jovan Stanisavljević, poznatiji kao Čaruga,Puljašić, Nataša, Vučemilović-Grgić, Ivana.
Novi!!: Čaruga (1991.) i Jovan Stanisavljević · Vidi više »
Rajko Grlić
Rajko Grlić (Zagreb, 2. rujna 1947.), hrvatski filmski redatelj, scenarist i producent, američki i slovenski sveučilišni profesor filmske režije.
Novi!!: Čaruga (1991.) i Rajko Grlić · Vidi više »
Redatelj
Redatelj je osoba koja vodi proces snimanja filma, koordinira rad na njemu, te glumcima daje upute o željenom načinu glume u pojedinim scenama.
Novi!!: Čaruga (1991.) i Redatelj · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Čaruga (1991.) i Slavonija · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Čaruga (1991.) i 1991. · Vidi više »
