Brže od pregledniku!
19 odnosi: Bibliografija, Elektronički časopis, Hrvatska, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Izlaganje sa znanstvenog skupa, Izvorni znanstveni članak, Komentar, Kongresno priopćenje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Opća i nacionalna enciklopedija, Pregledni članak, Prethodno priopćenje, Prikaz, Publikacija, Recenzija, Stručni članak, Tisak, Vrijeme (fizika), Znanstveni časopis.
Bibliografija
Bibliografija (grč. biblion.
Novi!!: Časopis i Bibliografija · Vidi više »
Elektronički časopis
Prvi e-časopisi pojavili su se još sedamdesetih godina 20. stoljeća, ali zbog nedostupnosti većem broju korisnika nisu doživjeli širu primjenu.
Novi!!: Časopis i Elektronički časopis · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Časopis i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Novi!!: Časopis i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »
Izlaganje sa znanstvenog skupa
Izlaganje sa znanstvenog skupa (eng. conference paper), oblik znanstvenog rada ili stručnog rada.
Novi!!: Časopis i Izlaganje sa znanstvenog skupa · Vidi više »
Izvorni znanstveni članak
Izvorni znanstveni članak (eng. original scientific paper), oblik znanstvenog rada.
Novi!!: Časopis i Izvorni znanstveni članak · Vidi više »
Komentar
Komentar je tekst koji objašnjava, pojašnjava ili tumači tekst, događaj ili osobu.
Novi!!: Časopis i Komentar · Vidi više »
Kongresno priopćenje
Kongresno priopćenje, jedna od kategorija u koju se svrstavaju tekstovi u znanstvenim časopisima.
Novi!!: Časopis i Kongresno priopćenje · Vidi više »
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.
Novi!!: Časopis i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Vidi više »
Opća i nacionalna enciklopedija
Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, hrvatska opća enciklopedija.
Novi!!: Časopis i Opća i nacionalna enciklopedija · Vidi više »
Pregledni članak
Pregledni članak (eng. review), oblik znanstvenog rada.
Novi!!: Časopis i Pregledni članak · Vidi više »
Prethodno priopćenje
Prethodno priopćenje (eng. preliminary communication), oblik znanstvenog rada.
Novi!!: Časopis i Prethodno priopćenje · Vidi više »
Prikaz
Prikaz, vrsta stručnog djela.
Novi!!: Časopis i Prikaz · Vidi više »
Publikacija
Publikacija je tiskani ili drugom tehnikom umnoženi proizvod u jednom ili više nakladnih svezaka, odnosno na jednom ili više slobodnih listova.
Novi!!: Časopis i Publikacija · Vidi više »
Recenzija
Recenzija (prikaz, ocjena, engl. critical review) jedan od glavnih oblika obavještavanja o sadržaju dokumenta; kritičko zauzimanje stava prema nekom dokumentu; za recenziju je karakteristično da bezuvjetno ne teži da prikaže sve važne sadržaje dokumenta i za nju nije obavezno da bude kratka.
Novi!!: Časopis i Recenzija · Vidi više »
Stručni članak
Stručni članak (eng. professional paper), oblik stručnog rada, ne i znanstvenog rada.
Novi!!: Časopis i Stručni članak · Vidi više »
Tisak
* Tisak (tvrtka).
Novi!!: Časopis i Tisak · Vidi više »
Vrijeme (fizika)
Sat mjeri vrijeme. Sat s klatnom (njihalom) ili ura njihalica. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vrijeme, u fizici, je temeljna fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja ili razmak između dvaju događaja.
Novi!!: Časopis i Vrijeme (fizika) · Vidi više »
Znanstveni časopis
Znanstveni časopis je periodično izdanje čija svrha je unaprijediti znanost, najčešće objavljivanjem novih istraživanja.
Novi!!: Časopis i Znanstveni časopis · Vidi više »
