Brže od pregledniku!
46 odnosi: Abba (otac), Andrija II., Aragonija, Židovi, Biskup, Bula, Carigradska patrijarhija, Celibat, Cipar, Dominikanci, Ekumenski sabor, Engleska, Euharistija, Francuska, Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva, Honorije III., Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Inocent III., Investitura, Ispovijed, Jeruzalem, Kanonsko pravo, Katari, Katoličanstvo, Katolička Crkva, Kirurg, Križarske države, Krivovjerje, Metropolit, Musliman, Palestina, Papa, Patrijarh, Peti križarski rat, Pretvorba, Prior, Provansa, Prvi lionski sabor, Sakrament, Sveti Dominik, Treći lateranski sabor, Valdenzi, 1213., 1215., 14. prosinca, 19. travnja.
Abba (otac)
mitra. Abba je aramejska riječ koja znači "otac".
Novi!!: Četvrti lateranski sabor i Abba (otac) · Vidi više »
Andrija II.
Andrija II. (mađarski: II. András ili Endre, slovački: Ondrej) (Ostrogon, 1177. - Eger, 21. rujna 1235.), hrvatsko-ugarski kralj (1205. – 1235.) iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Četvrti lateranski sabor i Andrija II. · Vidi više »
Aragonija
Aragonija (špa. Aragón) je španjolska autonomna zajednica, nekadašnja je povijesna regija i kraljevina, koja zauzima središnji dio doline rijeke Ebro.
Novi!!: Četvrti lateranski sabor i Aragonija · Vidi više »
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Novi!!: Četvrti lateranski sabor i Židovi · Vidi više »
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Novi!!: Četvrti lateranski sabor i Biskup · Vidi više »
Bula
Bula (lat. bulla), dvostrani olovni pečat koji se od srednjeg vijeka stavljao na isprave vladara i crkvenih poglavara.
Novi!!: Četvrti lateranski sabor i Bula · Vidi više »
Carigradska patrijarhija
Katedrala Sv. Jurja u sjedištu patrijaršije na Fanaru, Carigrad Ekumenska carigradska patrijarhija (grčki: Οικουμενικό Πατριαρχείο Κωνσταντινουπόλεως, latinično: Oikumenikó Patriarheío Kōnstantinoupóleōs, turski: Rum Ortodoks Patrikhanesi, neslužbeno poznat i kao Fener Rum Patrikhanesi, srpski: Васељенска патријаршија) jedna je od autokefalnih pravoslavnih crkava, a zauzima prvo mjesto u hijerarhiji pravoslavnih crkava.
Novi!!: Četvrti lateranski sabor i Carigradska patrijarhija · Vidi više »
Celibat
Svećenici u Rimu Celibat (od latinske riječi coelibatus za "samca" ili "neženju") ili, rjeđe, bezbračnost, je izraz koji se koristi za stanje osobe koja nije u braku, usprkos toga što je dovoljno zrela i ima fizičke, materijalne i druge uvjete za njegovo sklapanje.
Novi!!: Četvrti lateranski sabor i Celibat · Vidi više »
Cipar
Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge. Gospodarstvo Cipra je gospodarstvo s visokim dohotkom prema Svjetskoj banki. Od turske invazije 1974. zemlja je de facto podijeljena na veći međunarodno priznati južni dio nastanjen uglavnom Grcima i manji sjeverni dio – samoproglašenu Tursku Republiku Sjeverni Cipar.
Novi!!: Četvrti lateranski sabor i Cipar · Vidi više »
Dominikanci
Sveti Dominik - osnivač Dominikanskog reda Red propovjednika (lat. Ordo Praedicatorum ili OP) je redovnička zajednica čiji članovi se nazivaju Dominikanci.
Novi!!: Četvrti lateranski sabor i Dominikanci · Vidi više »
Ekumenski sabor
Ekumenski sabor (grč. Οικουμενική Σύνοδος; lat. Concilium oecumenicum), nazivan još i Ekumenski koncil naziv je za sastanak biskupa cijele Crkve, koji su se sabrali kako bi razgovarali i odlučivali o crkvenom nauku i djelovanju.
Novi!!: Četvrti lateranski sabor i Ekumenski sabor · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Četvrti lateranski sabor i Engleska · Vidi više »
Euharistija
Isus je ustanovio Euharistiju na Posljednjoj večeri. Euharistija (Fátima, Portugal) Irskoj s temom Euharistije Euharistija, Sveta Pričest, Pričest ili Presveti oltarski sakrament kršćanski je sakrament, izvor, središte i temelj kršćanstva.
Novi!!: Četvrti lateranski sabor i Euharistija · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Četvrti lateranski sabor i Francuska · Vidi više »
Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva
Fridrik II. Fridrik II. (26. prosinca 1194. – 13. prosinca 1250. iz dinastije Hohenstaufen bio je od 1212. godine pretendent na naslov kralja Rimljana (lat. rex Romanorum), a taj je naslov bez suparnika nosio od 1215. godine. Istovremeno, on je bio Švapski vojvoda (kao Fridrik VII.) kralj Italije i Burgundije, a po majčinom nasljednom pravu i kralj Sicilija gdje je vladao kao Fridrik I. Nakon što ga je papa 1220. godine okrunio, nosio je do svoje smrti i naslov cara Svetog Rimskog Carstva. Ovim naslovima valja pribrojiti i naslove kralja Cipra i Jeruzalema, što ih je dobio ženidbom i sudjelovanjem u križarskim ratovima. Veći dio svoga života Fridrik je proveo na Siciliji, jer je njegova majka Konstanca Sicilska bila kći tamošnjega kralja Rogera II. Često je bio u ratu s Papinskom državom, te je dvaput bio ekskomuniciran. Papa Grgur IX. čak ga je nazvao i antikristom. Nakon njegove smrti proširila se legenda da će se vratiti i vladati tisućljetnim kraljevstvom. Za Fridrika se govorilo da je poznavao devet jezika, a pismeno se mogao izražavati na sedam jezika. Prema tadašnjim prilikama, Fridrik je kao vladar bio daleko ispred svoga vremena kao zaštitnik znanosti i umjetnosti. Kategorija:Carevi Svetog Rimskog Carstva Kategorija:Hohenstaufovci Kategorija:Švapski vojvode Kategorija:Jeruzalemski kraljevi Kategorija:Križari.
Novi!!: Četvrti lateranski sabor i Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Honorije III.
Honorije III., pravog imena Cencio Savelli (Rim, o. 1150. – Rim, 18. svibnja 1227.), bio je papa od 1216. do 1227. godine.
Novi!!: Četvrti lateranski sabor i Honorije III. · Vidi više »
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Novi!!: Četvrti lateranski sabor i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Vidi više »
Inocent III.
Inocent III. (22. veljače 1161. – 16. srpnja 1216.), papa od 8. siječnja 1198. do smrti.
Novi!!: Četvrti lateranski sabor i Inocent III. · Vidi više »
Investitura
Investitura je darivanje službenog položaja.
Novi!!: Četvrti lateranski sabor i Investitura · Vidi više »
Ispovijed
Giuseppe Molteni: Ispovijed, 1838. Ispovijed ili pomirenje jedan je od sedam svetih sakramenata kod katolika i pravoslavaca.
Novi!!: Četvrti lateranski sabor i Ispovijed · Vidi više »
Jeruzalem
Jeruzalem (heb. ירושלים jerušalajm; arap. القُدس al-Kuds.
Novi!!: Četvrti lateranski sabor i Jeruzalem · Vidi više »
Kanonsko pravo
Kanonsko pravo označava zbir crkvenih zakona kojima se upravlja životom pojedinih Crkava.
Novi!!: Četvrti lateranski sabor i Kanonsko pravo · Vidi više »
Katari
Katari (od starogrčkog καθαροί - čist, odnosno od grada Albija, u Francuskoj) bili su vjerski pokret s dualističkim kršćanskim i gnostičkim i heretičnim elementima.
Novi!!: Četvrti lateranski sabor i Katari · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Četvrti lateranski sabor i Katoličanstvo · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Četvrti lateranski sabor i Katolička Crkva · Vidi više »
Kirurg
Kirurzi prilikom operacije Kirurg je specijalist medicine za kirurgiju, medicinsku granu koja koristi ručne i instrumentalne operativne tehnike s ciljem istraživanja i tretiranja patoliških stanja poput bolesti ili ozljeda.
Novi!!: Četvrti lateranski sabor i Kirurg · Vidi više »
Križarske države
Križarske države oko 1100. Mala Azija i Križarske države, oko 1140. godine Križarske države su bile brojne feudalne države, koje su stvorili križari u Maloj Aziji i Svetoj Zemlji, a tijekom sjevernih križarskih ratova na istočnom Baltičkom području.
Novi!!: Četvrti lateranski sabor i Križarske države · Vidi više »
Krivovjerje
Krivovjerje ili hereza (grč. αἵρεσις hairesis "izbor") je vjerovanje koje su crkveni autoriteti ocijenili iskrivljavanjem kršćanske vjere.
Novi!!: Četvrti lateranski sabor i Krivovjerje · Vidi više »
Metropolit
Metropolit, metropolita ili mitropolit (grč. metropolites: stanovnik metropole), visoki crkveni dostojanstvenik u Katoličkoj i Pravoslavnoj crkvi.
Novi!!: Četvrti lateranski sabor i Metropolit · Vidi više »
Musliman
Slika pod nazivom ''Molitva u Kairu'' iz 1865. godine francuskog slikara Jean-Léon Gérômea koja prikazuje muslimane tijekom molitve. Musliman je sljedbenik religije islama.
Novi!!: Četvrti lateranski sabor i Musliman · Vidi više »
Palestina
Palestina može značiti.
Novi!!: Četvrti lateranski sabor i Palestina · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Četvrti lateranski sabor i Papa · Vidi više »
Patrijarh
* Patrijarhat, u antropologiji, je patrijarh naziv za onog koji drži vlast u patrijarhalnoj obitelji ili većoj društvenoj zajednici.
Novi!!: Četvrti lateranski sabor i Patrijarh · Vidi više »
Peti križarski rat
Osvajanje Damiette 1219. godine. Peti križarski rat (1217. – 1222.) je bio pokušaj da se ponovno osvoji Jeruzalem i ostatak Svete Zemlje uz prethodno pokoravanje snažne Ejubidske države u Egiptu.
Novi!!: Četvrti lateranski sabor i Peti križarski rat · Vidi više »
Pretvorba
* Pretvorba vlasništva, proces prelaska iz državnog ili društvenog vlasništva u privatno.
Novi!!: Četvrti lateranski sabor i Pretvorba · Vidi više »
Prior
Grb priora. Prior (prema lat. prior: prvi po redu), samostanski poglavar u nekim katoličkim redovima (osobito kartuzijanci i dominikanci); kod redovnica priorica (kod karmelićanki) ili priora (kod dominikanki).
Novi!!: Četvrti lateranski sabor i Prior · Vidi više »
Provansa
Regija Provence-Alpes-Côte d'Azur Moustiers-Sainte-Marie u gornjoj provansi Calanque de Sugiton, Marseille Provansa (fr. Provence), pokrajina je u jugoistočnoj Francuskoj koja leži na Sredozemnom moru i graniči s Italijom.
Novi!!: Četvrti lateranski sabor i Provansa · Vidi više »
Prvi lionski sabor
Prvi lionski sabor je trinaesti ekumenski sabor, kojeg priznaje Katolička Crkva.
Novi!!: Četvrti lateranski sabor i Prvi lionski sabor · Vidi više »
Sakrament
Rogier van der Weyden: ''Sedam svetih sakramenata'' Lasinji. Sakrament (lat. sacramentum: zakletva, prisega) je osjetni i djelotvorni znak Božje milosti u kršćanstvu, vidljiv, učinkovit, posvetiteljski i djelatan znak Božje ljubavi i milosti.
Novi!!: Četvrti lateranski sabor i Sakrament · Vidi više »
Sveti Dominik
Sveti Dominik Guzman (špa. Domingo de Guzman Garcés) (Caleruega, oko 1170. – Bologna, 6. kolovoza 1221.) bio je katolički svetac, osnivač dominikanskog reda (ordo praedicatorum).
Novi!!: Četvrti lateranski sabor i Sveti Dominik · Vidi više »
Treći lateranski sabor
Treći lateranski sabor je ekumenski sabor, kojeg priznaje Katolička Crkva.
Novi!!: Četvrti lateranski sabor i Treći lateranski sabor · Vidi više »
Valdenzi
Valdenzi, još nazivani kršćanska sljedba.
Novi!!: Četvrti lateranski sabor i Valdenzi · Vidi više »
1213.
Bez opisa.
Novi!!: Četvrti lateranski sabor i 1213. · Vidi više »
1215.
Bez opisa.
Novi!!: Četvrti lateranski sabor i 1215. · Vidi više »
14. prosinca
14.
Novi!!: Četvrti lateranski sabor i 14. prosinca · Vidi više »
19. travnja
19.
Novi!!: Četvrti lateranski sabor i 19. travnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
IV. lateranski sabor, Četvrti Lateranski koncil.
