Brže od pregledniku!
90 odnosi: Antanta, Austro-ugarska nagodba, Austroslavizam, Šleska, Češka, Češka (povijesna pokrajina), Češka Šleska, Češki narodni preporod, Čehoslovačka, Česi, Bachov apsolutizam, Beč, Brandenburg, Donja Lužica, Drugi svjetski rat, Edvard Beneš, Europa, Ferdinand I. Austrijski, František Palacký, Gornja Lužica, Grof, Habsburška Monarhija, Hrvati, Hrvatsko državno pravo, Mađarska, Münchenski sporazum, Moravska, Nacionalizam, Napoleonski ratovi, Nijemci, Njemačka, Njemački jezik, Pariška mirovna konferencija 1919., Pariz, Poljaci, Poljska, Prag, Rusini, Slaveni, Slavenski kongres, Slovačka, Slovaci, Slovenci, Sovjetski Savez, Srbi, Sudeti, Tomáš Garrigue Masaryk, Ugljan, Ustav, Velika Njemačka, ..., Versajski ugovor, Zemlje Krune sv. Vaclava, 13. prosinca, 1512., 1791., 18. stoljeće, 1836., 1846., 1848., 1861., 1863., 1867., 1871., 1874., 1890., 1891., 1892., 1895., 1897., 1899., 19. stoljeće, 1905., 1907., 1908., 1911., 1918., 1919., 1920., 1941., 1943., 1948., 1960., 1969., 1992., 20. stoljeće, 2004., 28. listopada, 28. srpnja, 6. siječnja, 7. srpnja. Proširite indeks (40 više) »
Antanta
Zemljovid svijeta u Prvom svjetskom ratu:~ Antanta-zelena boja ~ Središnje sile-narančasta boja ~ Neutralne države-sivo. Antanta je savez koji su stvorile Rusija, Francuska i Velika Britanija.
Novi!!: Češko državno pravo i Antanta · Vidi više »
Austro-ugarska nagodba
Zastava Austro-Ugarske Monarhije (1869. – 1918.) Austro-ugarska nagodba (njemački: Ausgleich, mađarski: kiegyezés) odnosi se na dogovor iz 1867. godine, kojim je utemeljena Dvojna ili Austro-Ugarska Monarhija.
Novi!!: Češko državno pravo i Austro-ugarska nagodba · Vidi više »
Austroslavizam
Narodi Austro-Ugarske (William R. Shepherd, 1911.) Austroslavizam označava političku koncepciju rješenja slavenskog problema u Austrijskoj, odnosno Austro-Ugarskoj Monarhiji.
Novi!!: Češko državno pravo i Austroslavizam · Vidi više »
Šleska
Šlezija Šleska ili Šlezija (poljski: Śląsk, njemački Schlesien, češki: Slezsko, šleski: Ślůnsk) povijesna je regija u Srednjoj Europi koja se danas većim dijelom nalazi u Poljskoj, a manjim dijelom u Češkoj Republici i Njemačkoj.
Novi!!: Češko državno pravo i Šleska · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Češko državno pravo i Češka · Vidi više »
Češka (povijesna pokrajina)
Češka, ponekad i Bohemija (češki: Čechy; njem. Böhmen) povijesna je pokrajina koja, zajedno s Moravskom i dijelom Šleske čini najveći dio današnje Češke Republike.
Novi!!: Češko državno pravo i Češka (povijesna pokrajina) · Vidi više »
Češka Šleska
Češka Šleska, nekoć Moravska Šleska i Austrijska Šleska (češki: České Slezsko, Moravské Slezsko, Rakouské Slezsko), a od 1918. do 1945. i Sudetska Šleska, povijesna je pokrajina koja zajedno s Češkom i Moravskom čini današnju Češku Republiku.
Novi!!: Češko državno pravo i Češka Šleska · Vidi više »
Češki narodni preporod
Češki narodni preporod bio je kulturni pokret koji je obuhvatio Češke zemlje u 18. i 19. stoljeću.
Novi!!: Češko državno pravo i Češki narodni preporod · Vidi više »
Čehoslovačka
Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.
Novi!!: Češko državno pravo i Čehoslovačka · Vidi više »
Česi
Česi su zapadnoslavenski narod nastanjen u Češkoj (9.524.000).
Novi!!: Češko državno pravo i Česi · Vidi više »
Bachov apsolutizam
Bachov apsolutizam - razdoblje između 1852. i 1859. godine nazvano po imenu austrijskog ministra unutarnjih poslova Alexandera Bacha za režim u tadašnjem Austrijskom Carstvu poznat po centralizaciji i germanizaciji (u Hrvatskoj je ukinut Sabor, samouprava županija, a uveden je njemački kao službeni jezik).
Novi!!: Češko državno pravo i Bachov apsolutizam · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Češko državno pravo i Beč · Vidi više »
Brandenburg
Brandenburg (donjolužičkosrpski: Kraj Bramborska, donjonjemački: Bramborg/Brannenborg) savezna je država Njemačke, čiji je glavni grad Potsdam.
Novi!!: Češko državno pravo i Brandenburg · Vidi više »
Donja Lužica
Svetome Rimskome Carstvu 1618. godine Grb Donje Lužice Donja Lužica (donjolužičkisrpski: Dolna Łužyca, gornjolužičkisrpski: Delnja Łužica, njemački: Niederlausitz, poljski: Łużyce Dolne, češki: Dolní Lužice) povijesna je regija u Srednjoj Europi koja se proteže od jugoistoka njemačke pokrajine Brandenburg do jugozapada Lubuskoga vojvodstva u Poljskoj.
Novi!!: Češko državno pravo i Donja Lužica · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Češko državno pravo i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Edvard Beneš
Edvard Beneš (Kožlany, 28. svibnja 1884. – Sezimovo Ústí, 3. rujna 1948.) bio je čehoslovački političar i diplomat liberalne orijentacije.
Novi!!: Češko državno pravo i Edvard Beneš · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Češko državno pravo i Europa · Vidi više »
Ferdinand I. Austrijski
Ferdinand I., punim imenom Ferdinand Karl Leopold Joseph Franz Marcelin (Beč, 19. travnja 1793. – Prag, 29. lipnja 1875.), austrijski car i ugarsko-hrvatski kralj pod titulom Ferdinand V.
Novi!!: Češko državno pravo i Ferdinand I. Austrijski · Vidi više »
František Palacký
František Palacký je rođen u Hodslavicama u Moravskoj regiji u protestantskoj obitelji 14.
Novi!!: Češko državno pravo i František Palacký · Vidi više »
Gornja Lužica
Gornja Lužica (njem. Oberlausitz, gornjolužičkosrpski Hornja Łužica, donjolužičkosrpski Górna Łužyca, češ. Horní Lužice, polj. Łużyce Górne ili Milsko), regija čiji najveći dio pripada Saskoj, maleni istočni dio pripada Poljskoj, sjeverni dio Brandenburgu.
Novi!!: Češko državno pravo i Gornja Lužica · Vidi više »
Grof
Grofovska heraldička kruna Grof ili grofica (njem. Graf; lat. comes; tal. conte; mađ. Gróf; eng. Count, ekvivalent earl) plemićki je naslov koji je u srednjem i novom vijeku označavao čast nižu od vojvode ili kneza.
Novi!!: Češko državno pravo i Grof · Vidi više »
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Novi!!: Češko državno pravo i Habsburška Monarhija · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Češko državno pravo i Hrvati · Vidi više »
Hrvatsko državno pravo
Hrvatsko državno pravo pojam je kojem se ponekad pridružuju i pojmovi hrvatskog povijesnog i hrvatskog prirodnog prava, a označava skup povijesnih i državno-pravnih činjenica na kojima je utemeljena težnja hrvatskog naroda za očuvanjem nacionalne samostalnosti i postizanjem teritorijalnoga jedinstva hrvatskih zemalja, najprije u okviru Habsburške Monarhije, a potom i u ostalim povijesnim okolnostima.
Novi!!: Češko državno pravo i Hrvatsko državno pravo · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Češko državno pravo i Mađarska · Vidi više »
Münchenski sporazum
Britanski premijer Neville Chamberlain, francuski premijer Édouard Daladier, njemački kancelar Adolf Hitler, talijanski vođa Benito Mussolini i talijanski ministar vanjskih poslova Galeazzo Ciano na potpisivanju sporazuma 1938. Münchenski sporazum (češki: Mnichovská zrada; njemački: Münchner Abkommen) je ugovor kojim je riješena Sudetska kriza.
Novi!!: Češko državno pravo i Münchenski sporazum · Vidi više »
Moravska
Moravska (češki i slovački: Morava, mađ. Morvaország; polj. Morawy; njem. Mähren) povijesna je pokrajina, a ime je dobila po rijeci Moravi, koja izvire u sjeverozapadnom dijelu ove pokrajine.
Novi!!: Češko državno pravo i Moravska · Vidi više »
Nacionalizam
Nacionalizam je ideologija ili svjetonazor u kojoj je nacionalni identitet odsudan za oblikovanje i opstojnost jedne suverene države.
Novi!!: Češko državno pravo i Nacionalizam · Vidi više »
Napoleonski ratovi
Napoleonski ratovi (fra. Les guerres napoléoniennes, Guerres napoléoniennes) ili Napoleonovi ratovi (fra. Les guerres de Napoléon) – poznati još i kao Protufrancuski ratovi – bili su niz oružanih sukoba vođenih od 18. svibnja 1803. do 20. studenoga 1815. godine između Francuskog Carstva (isprva Francuske Republike) pod Napoleonom I. Bonaparteom, zajedno s njegovim marionetama i saveznicima, te Protunapoleonske koalicije na čelu s Britanskim Carstvom, Ruskim Carstvom, Austrijskim Carstvom, Svetim Rimskim Carstvom (do 1806.) i Kraljevinom Pruskom. Bilo je sedam Napoleonskih ratova, od kojih je pet nazvano po koalicijama koje su se borile protiv Napoleona: (1) Rat Treće koalicije (1803. – 1806.), (2) Rat Četvrte koalicije (1806. – 1807.), (3) Rat Pete koalicije (1809.), (4) Rat Šeste koalicije (1813. – 1814.), (5) Rat Sedme koalicije/Sto dana (1815.), (6) Pirenejski rat/Španjolski rat za neovisnost (1807. – 1814.) i (7) Napoleonova invazija na Rusiju (1812.). Ratovi su proizašli iz političkih sila koje su se uzdigle iz Francuske revolucije (1789.
Novi!!: Češko državno pravo i Napoleonski ratovi · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Češko državno pravo i Nijemci · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Češko državno pravo i Njemačka · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Češko državno pravo i Njemački jezik · Vidi više »
Pariška mirovna konferencija 1919.
David Lloyd George, Vittorio Orlando, Georges Clemenceau i Woodrow Wilson. Pariška mirovna konferencija 1919. godine je bila konferencija koju su organizirali pobjednici u Prvom svjetskom ratu kako bi ustanovili mirovne sporazume između Saveznika i poraženih Središnjih sila.
Novi!!: Češko državno pravo i Pariška mirovna konferencija 1919. · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Češko državno pravo i Pariz · Vidi više »
Poljaci
Poljaci (pol. Polacy) su narod iz grupe Zapadnih Slavena, nastanjen na jugu od planinskih područja Sudeta i Karpata preko Sjeverne Europske Nizine na sjever do Baltičkog mora.
Novi!!: Češko državno pravo i Poljaci · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Češko državno pravo i Poljska · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Češko državno pravo i Prag · Vidi više »
Rusini
Grb Rusina Područja s kojih su Rusini doselili u današnju Hrvatsku Drvena crkva iz muzeja na otvorenom Drvena crkva Rusina Muzej na otvorenom Narodna nošnja iz Petrovaca Rusinska kuća Rusinska kuća Rusinski vez Rusinski vez Rusinski vez Sokolski slet Uskrsna hrana: sirac i uskrsni kruh Rusini (Rusnaci, Ruteni), maleni narod iz grupe Istočnih Slavena čija se stara postojbina nalazila u Zakarpatju, odnosno dijelu Ukrajine, na granici s Poljskom, Slovačkom, Mađarskom i Rumunjskom.
Novi!!: Češko državno pravo i Rusini · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Češko državno pravo i Slaveni · Vidi više »
Slavenski kongres
Misa na Konjskom trgu u Pragu, 12. lipnja 1848. Slavenski kongres održan je u Pragu između 2.
Novi!!: Češko državno pravo i Slavenski kongres · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: Češko državno pravo i Slovačka · Vidi više »
Slovaci
Slovaci su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni (2006.), to su: SAD (523.000), Češka (193.000), Srbija (68.000), Rumunjska (33.000), Poljska (25.000), Kanada (22.000), Rusija (15.000), Ukrajina (11.000), Mađarska (10.000), Argentina (8.100), Australija (5.100), Hrvatska (5.000), Brazil (3.500), Urugvaj (3.400), Slovenija (2.000), Švedska (1.000).
Novi!!: Češko državno pravo i Slovaci · Vidi više »
Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.
Novi!!: Češko državno pravo i Slovenci · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Češko državno pravo i Sovjetski Savez · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Češko državno pravo i Srbi · Vidi više »
Sudeti
Područje Sudeta nastanjeno Sudetskim Nijemcima Sudeti (njemački: Sudetenland, češki i slovački: Sudety, poljski: Kraj Sudetów) je naziv za pogranično područje u bivšoj Čehoslovačkoj današnjoj Češkoj Republici, na njenoj granici ka današnjoj Austriji, Njemačkoj i Poljskoj.
Novi!!: Češko državno pravo i Sudeti · Vidi više »
Tomáš Garrigue Masaryk
'''Tomáš Garrigue Masaryk''' Tomáš Garrigue Masaryk (Hodonín, 7. ožujka 1850. – Prag, 14. rujna 1937.), češki političar, filozof i sociolog.
Novi!!: Češko državno pravo i Tomáš Garrigue Masaryk · Vidi više »
Ugljan
Ugljan je otok u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana.
Novi!!: Češko državno pravo i Ugljan · Vidi više »
Ustav
Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.
Novi!!: Češko državno pravo i Ustav · Vidi više »
Velika Njemačka
Srednjoj Europi (1937.) Velika Njemačka (njemački: Großdeutschland) je izraz koji obuhvaća njemačku državu na prostoru svih njemačkih govornih područja i područja gdje većinski žive Nijemci.
Novi!!: Češko državno pravo i Velika Njemačka · Vidi više »
Versajski ugovor
Nakon prvog svjetskog rata, mirovni sporazumi zaključeni su sa svakom pobijeđenom državom posebno.
Novi!!: Češko državno pravo i Versajski ugovor · Vidi više »
Zemlje Krune sv. Vaclava
Zemlje Krune sv.
Novi!!: Češko državno pravo i Zemlje Krune sv. Vaclava · Vidi više »
13. prosinca
13.
Novi!!: Češko državno pravo i 13. prosinca · Vidi više »
1512.
1512. bila je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Češko državno pravo i 1512. · Vidi više »
1791.
Bez opisa.
Novi!!: Češko državno pravo i 1791. · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Češko državno pravo i 18. stoljeće · Vidi više »
1836.
Bez opisa.
Novi!!: Češko državno pravo i 1836. · Vidi više »
1846.
Bez opisa.
Novi!!: Češko državno pravo i 1846. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Češko državno pravo i 1848. · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: Češko državno pravo i 1861. · Vidi više »
1863.
Bez opisa.
Novi!!: Češko državno pravo i 1863. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: Češko državno pravo i 1867. · Vidi više »
1871.
Bez opisa.
Novi!!: Češko državno pravo i 1871. · Vidi više »
1874.
Bez opisa.
Novi!!: Češko državno pravo i 1874. · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: Češko državno pravo i 1890. · Vidi više »
1891.
Bez opisa.
Novi!!: Češko državno pravo i 1891. · Vidi više »
1892.
Bez opisa.
Novi!!: Češko državno pravo i 1892. · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: Češko državno pravo i 1895. · Vidi više »
1897.
Bez opisa.
Novi!!: Češko državno pravo i 1897. · Vidi više »
1899.
Bez opisa.
Novi!!: Češko državno pravo i 1899. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Češko državno pravo i 19. stoljeće · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Češko državno pravo i 1905. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: Češko državno pravo i 1907. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: Češko državno pravo i 1908. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: Češko državno pravo i 1911. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Češko državno pravo i 1918. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Češko državno pravo i 1919. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Češko državno pravo i 1920. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Češko državno pravo i 1941. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Češko državno pravo i 1943. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Češko državno pravo i 1948. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Češko državno pravo i 1960. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Češko državno pravo i 1969. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Češko državno pravo i 1992. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Češko državno pravo i 20. stoljeće · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Češko državno pravo i 2004. · Vidi više »
28. listopada
28.
Novi!!: Češko državno pravo i 28. listopada · Vidi više »
28. srpnja
28.
Novi!!: Češko državno pravo i 28. srpnja · Vidi više »
6. siječnja
6.
Novi!!: Češko državno pravo i 6. siječnja · Vidi više »
7. srpnja
7.
Novi!!: Češko državno pravo i 7. srpnja · Vidi više »
