Brže od pregledniku!
77 odnosi: Aleksandar Bresztyenszky, Aleksandar Horvat, Ante Pavelić, Ante Pavelić (stariji), Ante Starčević, Anton Korošec, Argus, Židovi u Hrvatskoj, Čista stranka prava, Bosna i Hercegovina, David Starčević, Dekret o aneksiji Bosne i Hercegovine, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Eugen Kumičić, Eugen Kvaternik, Fran Folnegović, Franjo Ferdinand, Franjo Josip I., Frankovci, Frano Supilo, Hrvatska, Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava, Hrvatska stranka prava (1903.), Hrvatska stranka prava (1919.), Hrvatski nacionalizam, Hrvatsko državno pravo, Hrvatsko pravo, Hrvatsko-srpska koalicija, Ivan Peršić, Ivo Elegović, Ivo Frank, Izidor Kršnjavi, Josip Frank, Josip Gržanić, Kraljevina Jugoslavija, Mađaroni, Masonska loža, Milan Ogrizović, Mile Starčević, Mirjana Gross, Mlada Hrvatska, Moritz Auffenberg von Komarow, Napredna omladina, Neovisna narodna stranka, Pavao Rauch, Politička desnica, Politika novoga kursa, Pravaštvo u Istri, Puč, Slobodno zidarstvo, ..., Slovenija, Spaljivanje mađarske zastave u Zagrebu 16. listopada 1895., Srpska samostalna stranka, Starčevićeva stranka prava, Stjepan Matković, Stranka prava, Stranka prava (Dalmacija), Suverenitet, Svepravaška organizacija, Svetozar Pribićević, Tihomir Cipek, Trijalizam, Veleizdajnički proces, Vojvodina, Zagreb, Zvonimir Vukelić, 1895., 1896., 1903., 1904., 1905., 1908., 1910., 1913., 1918., 1919., 28. veljače. Proširite indeks (27 više) »
Aleksandar Bresztyenszky
Aleksandar Bresztyenszky Aleksandar Bresztyenszky (Šandor Brešćenski) (Prečec kraj Dugog Sela, 6. rujna 1843. – Pleso, 9. svibnja 1904.), hrvatski pravni pisac i kritičar, političar, sveučilišni profesor, rektor Sveučilišta u Zagrebu, katolički aktivist.
Novi!!: Čista stranka prava i Aleksandar Bresztyenszky · Vidi više »
Aleksandar Horvat
Aleksandar Horvat (Aleksa, Aleksander, Šandor) (Sutinske Toplice, 6. prosinca 1875. Zagreb, 8. svibnja 1928.) je bio hrvatski pravnik i pravaški političar, zagovornik parlamentarnog monarhizma i trijalizma.
Novi!!: Čista stranka prava i Aleksandar Horvat · Vidi više »
Ante Pavelić
Ante Pavelić (Bradina kod Konjica, 14. srpnja 1889. – Madrid, 28. prosinca 1959.) bio je hrvatski fašistički političar i odvjetnik, revolucionar, osnivač i vođa Ustaškoga pokreta te poglavnik i diktator Nezavisne Države Hrvatske (NDH), koja je u Drugom svjetskom ratu bila protektorat fašističke Italije i nacističke Njemačke.
Novi!!: Čista stranka prava i Ante Pavelić · Vidi više »
Ante Pavelić (stariji)
slika iz 1910-tih Ante Pavelić (Gospić, 19. svibnja 1869. – Zagreb, 11. veljače 1938.), bio je hrvatski političar, po zanimanju zubar.
Novi!!: Čista stranka prava i Ante Pavelić (stariji) · Vidi više »
Ante Starčević
Ante Starčević (Veliki Žitnik kod Gospića, 23. svibnja 1823. – Zagreb, 28. veljače 1896.) bio je hrvatski političar, publicist i književnik.
Novi!!: Čista stranka prava i Ante Starčević · Vidi više »
Anton Korošec
Anton Korošec Anton Korošec (Biserjane, Sveti Jurij ob Ščavnici, 12. svibnja 1872. – Beograd, 14. prosinca 1940.), slovenski političar i teolog.
Novi!!: Čista stranka prava i Anton Korošec · Vidi više »
Argus
Argus, programski jezik na hrvatskom jeziku, prvi u Hrvata.
Novi!!: Čista stranka prava i Argus · Vidi više »
Židovi u Hrvatskoj
Židovi u Hrvatskoj predstavljaju zasebnu nacionalnu i vjersku skupinu kojoj su u Republici Hrvatskoj zajamčena sva vjerska i nacionalna prava.
Novi!!: Čista stranka prava i Židovi u Hrvatskoj · Vidi više »
Čista stranka prava
Čista stranka prava bila je politička stranka nastala raskolom u Stranci prava 1895.
Novi!!: Čista stranka prava i Čista stranka prava · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Čista stranka prava i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
David Starčević
Dr.
Novi!!: Čista stranka prava i David Starčević · Vidi više »
Dekret o aneksiji Bosne i Hercegovine
Dekret o aneksiji Bosne i Hercegovine je bio jednostrani dekret kojeg je izdala austro-ugarska Vlada.
Novi!!: Čista stranka prava i Dekret o aneksiji Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.
Novi!!: Čista stranka prava i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Vidi više »
Eugen Kumičić
Eugen Kumičić (Brseč, 11. siječnja 1850. – Zagreb, 13. svibnja 1904.), bio je hrvatski književnik i političar.
Novi!!: Čista stranka prava i Eugen Kumičić · Vidi više »
Eugen Kvaternik
Eugen Kvaternik (Zagreb, 31. listopada 1825. – klanac Ljupča kraj Plaškoga, 11. listopada 1871.), bio je hrvatski političar, pravnik, pisac i revolucionar.
Novi!!: Čista stranka prava i Eugen Kvaternik · Vidi više »
Fran Folnegović
Fran Folnegović (Slanovec kraj Zagreba, 17. veljače 1848. – Zagreb, 18. srpnja 1903.), bio je hrvatski političar i publicist.
Novi!!: Čista stranka prava i Fran Folnegović · Vidi više »
Franjo Ferdinand
Nadvojvoda Franjo Ferdinand Austrijsko-Estenski (Graz, 18. prosinca 1863. – Sarajevo, 28. lipnja 1914.) bio je austrijski nadvojvoda iz vladarske kuće Habsburg-Lothringen i prijestolonasljednik Austro-Ugarske Monarhije od 1896. godine.
Novi!!: Čista stranka prava i Franjo Ferdinand · Vidi više »
Franjo Josip I.
Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.
Novi!!: Čista stranka prava i Franjo Josip I. · Vidi više »
Frankovci
Josip Frank (1844. – 1911.) Izraz frankovci u hrvatskoj političkoj povijesti od kraja 19. stoljeća označava pravaše (hrvatske nacionaliste), okupljene oko Čiste stranke prava kojima je vođa bio Josip Frank.
Novi!!: Čista stranka prava i Frankovci · Vidi više »
Frano Supilo
Frano Supilo (Cavtat, 30. studenoga 1870. – London, 25. rujna 1917.), bio je hrvatski novinar, političar i publicist.
Novi!!: Čista stranka prava i Frano Supilo · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Čista stranka prava i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava
Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava osniva se u mjesecu studenome 1906. godine.
Novi!!: Čista stranka prava i Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava · Vidi više »
Hrvatska stranka prava (1903.)
Nakon što je krajem 19.
Novi!!: Čista stranka prava i Hrvatska stranka prava (1903.) · Vidi više »
Hrvatska stranka prava (1919.)
Hrvatska stranka prava bila je nacionalna, suverenistička i republikanska hrvatska stranka u Kraljevstvu/Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (1919. – 1929.).
Novi!!: Čista stranka prava i Hrvatska stranka prava (1919.) · Vidi više »
Hrvatski nacionalizam
grbom s prvim bijelim poljem danas je jedan od simbola hrvatskih nacionalista Hrvatski nacionalizam je nacionalizam hrvatskoga naroda.
Novi!!: Čista stranka prava i Hrvatski nacionalizam · Vidi više »
Hrvatsko državno pravo
Hrvatsko državno pravo pojam je kojem se ponekad pridružuju i pojmovi hrvatskog povijesnog i hrvatskog prirodnog prava, a označava skup povijesnih i državno-pravnih činjenica na kojima je utemeljena težnja hrvatskog naroda za očuvanjem nacionalne samostalnosti i postizanjem teritorijalnoga jedinstva hrvatskih zemalja, najprije u okviru Habsburške Monarhije, a potom i u ostalim povijesnim okolnostima.
Novi!!: Čista stranka prava i Hrvatsko državno pravo · Vidi više »
Hrvatsko pravo
*hrvatsko državno pravo Tiskovine.
Novi!!: Čista stranka prava i Hrvatsko pravo · Vidi više »
Hrvatsko-srpska koalicija
Hrvatska trobojnica Hrvatsko-srpska koalicija je bio vodeći politički savez u Hrvatskoj od 1906.
Novi!!: Čista stranka prava i Hrvatsko-srpska koalicija · Vidi više »
Ivan Peršić
Ivan Peršić je bio ugledni hrvatski političar i novinar i saborski zastupnik iz pravaških redova.
Novi!!: Čista stranka prava i Ivan Peršić · Vidi više »
Ivo Elegović
Ivo Elegović (Dolac kraj Travnika, 1877. — Split, 1959.) bio je hrvatski političar iz BiH.
Novi!!: Čista stranka prava i Ivo Elegović · Vidi više »
Ivo Frank
Ivo Frank (Zagreb, 17. prosinca 1877. – Budimpešta, 19. prosinca 1939.), hrvatski pravnik, političar, jedan od vođa Hrvatske stranke prava i borac protiv mađarske i velikosrpske hegemonije.
Novi!!: Čista stranka prava i Ivo Frank · Vidi više »
Izidor Kršnjavi
Isidor Iso Kršnjavi (Našice, 22. travnja 1845. – Zagreb, 3. veljače 1927.), hrvatski slikar, povjesničar umjetnosti, književnik i političar.
Novi!!: Čista stranka prava i Izidor Kršnjavi · Vidi više »
Josip Frank
Josip Frank (Osijek, 16. travnja 1844. – Zagreb, 17. prosinca 1911.), bio je hrvatski odvjetnik i političar.
Novi!!: Čista stranka prava i Josip Frank · Vidi više »
Josip Gržanić
Josip Gržanić (Senj, 19. ožujka 1845. – Gospić, 29. listopada 1907.), bio je hrvatski političar i istaknuti pravaš.
Novi!!: Čista stranka prava i Josip Gržanić · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Čista stranka prava i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Mađaroni
Mađaroni je pogrdan naziv za članove Hrvatsko-ugarske stranke, koju je pod nazivom Horvatsko-vugerska stranka osnovao 1841.
Novi!!: Čista stranka prava i Mađaroni · Vidi više »
Masonska loža
Masonska loža „Leuchte im Norden“ u Flensburgu Masonska loža u Montrealu Masonska loža, često se naziva i privatna loža ili sastavna loža, osnovna je organizacijska jedinica slobodnog zidarstva.
Novi!!: Čista stranka prava i Masonska loža · Vidi više »
Milan Ogrizović
Milan Ogrizović (Senj, 11. veljače 1877. – Zagreb, 25. kolovoza 1923.), bio je hrvatski književnik i političar (Čista stranka prava).
Novi!!: Čista stranka prava i Milan Ogrizović · Vidi više »
Mile Starčević
Mile Starčević (Žitnik, Gospić, 28. rujna 1862. – Zagreb, 10. ožujka 1917.), bio je hrvatski političar.
Novi!!: Čista stranka prava i Mile Starčević · Vidi više »
Mirjana Gross
Mirjana Gross (Zagreb, 22. svibnja 1922. – Zagreb, 23. srpnja 2012.), istaknuta hrvatska povjesničarka.
Novi!!: Čista stranka prava i Mirjana Gross · Vidi više »
Mlada Hrvatska
*Mlada Hrvatska (Münster).
Novi!!: Čista stranka prava i Mlada Hrvatska · Vidi više »
Moritz Auffenberg von Komarow
Moritz Friedrich Josef Eugen Freiherr Auffenberg von Komarów (Troppau, 22. svibnja 1852. – Beč, 18. svibnja 1928.) je bio austrougarski general i vojni zapovjednik.
Novi!!: Čista stranka prava i Moritz Auffenberg von Komarow · Vidi više »
Napredna omladina
Naprednjaci ili Napredna omladina naziv je za neformalnu skupinu pripadnika radikalne hrvatske nacionalističke mladeži, koji su 1895. Godine, zajedno s pravaškom mladeži, iako se poslije žestoko sukobljavaju, sudjelovali u demonstracijama protiv autoritarnog režima bana Khuen-Héderváryja, odnosno paljenju mađarske zastave u Zagrebu.
Novi!!: Čista stranka prava i Napredna omladina · Vidi više »
Neovisna narodna stranka
Neovisna narodna stranka (neodvisna, kako se je u svojem vremenu zvala) naziv je za političku stranku koju su 1880. godine u Banskoj Hrvatskoj osnovali bivši članovi Narodne stranke na čelu s Matijom Mrazovićem.
Novi!!: Čista stranka prava i Neovisna narodna stranka · Vidi više »
Pavao Rauch
Barun Pavao Rauch (Zagreb, 20. veljače 1865. – Martijanec, 29. studenog 1933.), hrvatski političar, pristaša unionista.
Novi!!: Čista stranka prava i Pavao Rauch · Vidi više »
Politička desnica
Politička desnica je sintagma kojom u aktualnom političkom životu označavamo uglavnom konzervativne struje unutar političkog spektra.
Novi!!: Čista stranka prava i Politička desnica · Vidi više »
Politika novoga kursa
Politika »novoga kursa« je bila politički program dijela hrvatskih i srpskih političara iz banske Hrvatske i Dalmacije, oblikovan u prvom desetljeću XX.
Novi!!: Čista stranka prava i Politika novoga kursa · Vidi više »
Pravaštvo u Istri
Kad naraštaj koji je početkom šezdesetih godina 19.
Novi!!: Čista stranka prava i Pravaštvo u Istri · Vidi više »
Puč
Puč ili državni udar (njem. putsch, švic. njem. butsch - udar) iznenadni oružani ustanak kojemu je cilj preuzimanje vlasti.
Novi!!: Čista stranka prava i Puč · Vidi više »
Slobodno zidarstvo
Masonski kutnik i šestar (s ili bez slova "G") Slobodni zidar. Slobodno zidarstvo, masonstvo ili masonerija (engl. free masonry, francuski franc-maçonnerie) je hermetički, strogo hijerarhijski organiziran pokret koji je nastao u prilikama liberalnog prosvjetiteljstva i koji se sastoji se od bratskih organizacija.
Novi!!: Čista stranka prava i Slobodno zidarstvo · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Čista stranka prava i Slovenija · Vidi više »
Spaljivanje mađarske zastave u Zagrebu 16. listopada 1895.
Spaljivanje mađarske zastave na Trgu bana Jelačića 16.
Novi!!: Čista stranka prava i Spaljivanje mađarske zastave u Zagrebu 16. listopada 1895. · Vidi više »
Srpska samostalna stranka
Srpska (narodna) samostalna stranka je srpska nacionalistička politička stranka, koja je osnovana 1881. na području Hrvatske.
Novi!!: Čista stranka prava i Srpska samostalna stranka · Vidi više »
Starčevićeva stranka prava
Starčevićeva stranka prava (nazvana i milinovci, prema vođi Mili Starčeviću) naziv je za hrvatsku nacionalnu političku stranku koja je 1908. godine nastala raskolom unutar tadašnje Čiste stranke prava, odnosno odcjepljenjem frakcije na čelu s Milom Starčevićevim i dr.
Novi!!: Čista stranka prava i Starčevićeva stranka prava · Vidi više »
Stjepan Matković
Stjepan Matković (Zagreb, 2. srpnja 1966.), hrvatski je povjesničar.
Novi!!: Čista stranka prava i Stjepan Matković · Vidi više »
Stranka prava
Stranka prava je bila hrvatska politička stranka desnog centra koja je od 1861.
Novi!!: Čista stranka prava i Stranka prava · Vidi više »
Stranka prava (Dalmacija)
Početkom 1890-ih pravaška politika naišla je na pozitivan odjek u Dalmaciji.
Novi!!: Čista stranka prava i Stranka prava (Dalmacija) · Vidi više »
Suverenitet
Suverenitet (fra. souverain od lat. superanus) je potpuna vlast vladara, države ili naroda na vlastitu teritoriju (suverenost u odnosu prema političkoj zajednici unutar države, odnosno unutarnji suverenitet), te nezavisnost takve vlasti u odnosu na bilo kakvu izvanjsku, tuđu vlast.
Novi!!: Čista stranka prava i Suverenitet · Vidi više »
Svepravaška organizacija
Na inicijativu obnovljene Stranke prava u Dalmaciji, održana je u srpnju 1911. konferencija koja je postavila temelj zajedničkoj organizaciji Starčevićeve stranke prava, Hrvatske kršćansko-socijalne stranke prava (u koju je tada bila uklopljena i Čista stranka prava), dalmatinske Stranke prava, istarskih pravaša te Hrvatske katoličke udruge i Hrvatske narodne zajednice u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Čista stranka prava i Svepravaška organizacija · Vidi više »
Svetozar Pribićević
Svetozar Pribićević (Hrvatska Kostajnica, 26. listopada 1875. – Prag, 15. rujna 1936.), bio je hrvatski političar, vodeća politička figura hrvatskih Srba.
Novi!!: Čista stranka prava i Svetozar Pribićević · Vidi više »
Tihomir Cipek
Tihomir Cipek (Zagreb, 20. lipnja 1962.) hrvatski je politolog.
Novi!!: Čista stranka prava i Tihomir Cipek · Vidi više »
Trijalizam
Prijedlog trijalističkog ustroja K.u.K. carevine prem Henriku Hanau, Beč 1905.g. Prijedlog trijalističkog ustroja prema Nikoli Zvonimiru Bjelovučiću Prijedlog trijalističkog ustroja prema dr. Ivi Pilaru Trijalizam ili podjela na tri dijela je zamisao i težnja da se Austro-Ugarska Monarhija preuredi u državnu zajednicu u kojoj bi uz Carevinu Austriju i Kraljevinu Ugarsku postojala i treća ravnopravna jedinica koja bi okupljala južne Slavene u jednu državnu cjelinu predvođenu Kraljevinom Hrvatskom.
Novi!!: Čista stranka prava i Trijalizam · Vidi više »
Veleizdajnički proces
Imenom Veleizdajnički proces naziva se u hrvatskoj historiografiji sudski proces koji su vlasti Austro-Ugarske organizirale u Zagrebu 1909. godine protiv 53 člana Srpske samostalne stranke.
Novi!!: Čista stranka prava i Veleizdajnički proces · Vidi više »
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Čista stranka prava i Vojvodina · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Čista stranka prava i Zagreb · Vidi više »
Zvonimir Vukelić
Zvonimir Vukelić (Senj, 14. kolovoza 1876. – Zagreb, 18. ožujka 1947.) je bio hrvatski književnik, novinar, kazališni kritičar i humorist.
Novi!!: Čista stranka prava i Zvonimir Vukelić · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: Čista stranka prava i 1895. · Vidi više »
1896.
Bez opisa.
Novi!!: Čista stranka prava i 1896. · Vidi više »
1903.
Bez opisa.
Novi!!: Čista stranka prava i 1903. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: Čista stranka prava i 1904. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Čista stranka prava i 1905. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: Čista stranka prava i 1908. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Čista stranka prava i 1910. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: Čista stranka prava i 1913. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Čista stranka prava i 1918. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Čista stranka prava i 1919. · Vidi više »
28. veljače
28.
Novi!!: Čista stranka prava i 28. veljače · Vidi više »
