Brže od pregledniku!
71 odnosi: Antun Akšamović, Đakovačka katedrala, Đakovačko-osječka nadbiskupija, Đuro Hranić, Ćiril Kos, Baranja, Benedikt, Benedikt XVI., Bosanska biskupija, Bula, Dominik, Donji Miholjac, Emerik Gašić, Franjo, Franjo Thauszy, Hrvatska, Ilija Okrugić, Istočna Hrvatska, Ivan Ćurić, Jeronim Lučić, Josip Antun Ćolnić, Josip Juraj Strossmayer, Josip Kuković, Juraj Patačić, Katolička upravna podjela Republike Hrvatske, Klement XIV., Luka, Marin Srakić, Matej Franjo Krtica, Matija Pavić, Mato Benlić, Mato Topalović, Metropolija, Mihajlo, Mirko Raffay, Miroljub Ante Evetović, Mitar Dragutinac, Mohačka bitka, Nadbiskupija, Nikola, Nikola Ogramić Olovčić, Novi Beograd, Novi Sad, Osječka konkatedrala, Papa, Pavao Posilović, Pavao Sučić, Peregrin Saksonac, Petar Bakić, Petar I., ..., Petar II., Petar Zlojutrić, Petrovaradin, Požeška biskupija, Slavonski Brod, Srbija, Srijem, Srijemska biskupija, Stara crkva sv. Mateja u Štitaru, Subotička biskupija, Sufragan, Vojvodina, Zemun, 13. srpnja, 1773., 18. lipnja, 18. studenoga, 1963., 2008., 2015., 9. srpnja. Proširite indeks (21 više) »
Antun Akšamović
Grobnica biskupa Akšamovića u kripti đakovačke katedrale. Antun Akšamović (Garčin, 27. svibnja 1875. – Đakovo, 7. listopada 1959.), bio je bosansko-srijemski ili đakovački biskup.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Antun Akšamović · Vidi više »
Đakovačka katedrala
Đakovačka katedrala Svetog Petra u neoromaničkom stilu stolna je crkva Đakovačko-osječke nadbiskupije.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Đakovačka katedrala · Vidi više »
Đakovačko-osječka nadbiskupija
Đakovačko-osječka nadbiskupija, do 18. lipnja 2008. Đakovačka i Srijemska biskupija (punog imena Đakovačka ili Bosanska i Srijemska biskupija), nadbiskupija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Đakovačko-osječka nadbiskupija · Vidi više »
Đuro Hranić
Đuro Hranić (Cerić, župa Nuštar, 20. ožujka 1961.), đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Đuro Hranić · Vidi više »
Ćiril Kos
Ćiril Kos (Ribić Breg, 19. studenoga 1919. – Osijek, 6. srpnja 2003.),, pristupljeno 30.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Ćiril Kos · Vidi više »
Baranja
Slavonija (tamno ljubičasto) i Baranja (svjetlo ljubičasto) Beli Manastir gospodarsko i kulturno središte Baranje Zlatna Greda Baranja (mađ. Baranya, njem. Branau) izdvojena je zemljopisna cjelina istočnohrvatske ravnice.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Baranja · Vidi više »
Benedikt
* Sveti Benedikt, osnivač benediktinaca u 6.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Benedikt · Vidi više »
Benedikt XVI.
Benedikt XVI. (lat. Benedictus PP. XVI.; Marktl, Bavarska, 16. travnja 1927. – Vatikan, 31. prosinca 2022.), rođen kao Joseph Alois Ratzinger, bio je 265.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Benedikt XVI. · Vidi više »
Bosanska biskupija
Bosanska biskupija osnovana je u drugoj polovici 11.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Bosanska biskupija · Vidi više »
Bula
Bula (lat. bulla), dvostrani olovni pečat koji se od srednjeg vijeka stavljao na isprave vladara i crkvenih poglavara.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Bula · Vidi više »
Dominik
* Dominik (ime), muško ime.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Dominik · Vidi više »
Donji Miholjac
Donji Miholjac (mađ. Alsómiholjác) je grad u Slavoniji koji upravno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Donji Miholjac · Vidi više »
Emerik Gašić
Emerik Gašić (Komletinci, 10. siječnja 1904. – Komletinci, 18. na 19. svibnja 1947.), hrv.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Emerik Gašić · Vidi više »
Franjo
Potpis Papa Franjo (lat. Franciscus, rođen kao Jorge Mario Bergoglio; Buenos Aires, 17. prosinca 1936.), poglavar Katoličke Crkve, papa od 2013.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Franjo · Vidi više »
Franjo Thauszy
Franjo Baltazar Thauszy (Lipnik, 23. ožujka 1698. – Zagreb, 11. siječnja 1769.), je bio đakovačko-bosanski i zagrebački biskup te banski namjesnik.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Franjo Thauszy · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Hrvatska · Vidi više »
Ilija Okrugić
Ilija Okrugić Srijemac, župnik petrovaradinski (fotografija iz Rukopisnog odjeljenja Matice srpske). Ilija Okrugić - Srijemac (Srijemski Karlovci, 12. svibnja 1827. - Petrovaradin, 30. svibnja 1897.) bio je hrvatski književnik iz Srijema, hrvatski preporoditelj i svećenik.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Ilija Okrugić · Vidi više »
Istočna Hrvatska
Istočna Hrvatska sastoji se od Slavonije, južnog dijela Baranje i zapadnog Srijema.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Istočna Hrvatska · Vidi više »
Ivan Ćurić
Msgr. Ivan Ćurić (Slavonski Brod, Hrvatska, 1. prosinca 1964.), rimokatolički pomoćni biskup đakovačko-osječki.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Ivan Ćurić · Vidi više »
Jeronim Lučić
Jeronim ili Jerolim Lučić-Bogoslavić,(Vareš, 1575. – Kraljeva Sutjeska, 2. siječnja 1648.),, Catholic-Hierarchy, pristupljeno 27.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Jeronim Lučić · Vidi više »
Josip Antun Ćolnić
Josip Antun Ćolnić (Vivodina kraj Jastrebarskog, 11. ožujka 1699. – Đakovo, 17. veljače 1773.), je bio posljednji biskup Đakovačko-bosanske biskupije (1751. – 1773.) i veliki župan Požeške županije.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Josip Antun Ćolnić · Vidi više »
Josip Juraj Strossmayer
Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Josip Juraj Strossmayer · Vidi više »
Josip Kuković
Josip Kuković (Zagreb, 29. studenog 1782. – Beč, 11. studenog 1861.), bio je biskup Bosansko-srijemske biskupije sa sjedištem u Đakovu (1834. – 1849.).
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Josip Kuković · Vidi više »
Juraj Patačić
Juraj (ili Đuro) Patačić (Vidovec, 25. studenog 1670. – Đakovo, 1. ožujka 1716.), je bio đakovačko-bosanski biskup (1703. – 1716.).
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Juraj Patačić · Vidi više »
Katolička upravna podjela Republike Hrvatske
Karta rimokatoličkih biskupija u Hrvatskoj Katolička Crkva na području Republike Hrvatske je teritorijalno podijeljena u 5 nadbiskupija i 17 biskupija koje tvore četiri metropolije: Zagrebačku, Splitsko-makarsku, Đakovačko-osječku i Riječku, te samostalnu Zadarsku nadbiskupiju i Vojni ordinarijat koji su izravno podvrgnuti Svetoj Stolici.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Katolička upravna podjela Republike Hrvatske · Vidi više »
Klement XIV.
Klement XIV. lat. Clemens PP.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Klement XIV. · Vidi više »
Luka
Riječka luka Morska luka u Szczecinu, Poljska Luka je mjesto za pristajanje brodova te ukrcaj, prekrcaj ili iskrcaj tereta ili putnika s brodova i na njih, te ih temeljem toga dijelimo na putničke i teretne luke.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Luka · Vidi više »
Marin Srakić
Msgr.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Marin Srakić · Vidi više »
Matej Franjo Krtica
Matej Franjo Krtica (Rijeka, 22. rujna 1726. – Đakovo, 31. svibnja 1805.), je bio prvi biskup ujedinjene Bosansko-srijemske biskupije sa sjedištem u Đakovu (1773. – 1805.). (3. studenog 2015.), pristupljeno 3.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Matej Franjo Krtica · Vidi više »
Matija Pavić
Matija Pavić (Đakovo, 31. siječnja 1859. – Đakovo, 25. studenog 1929.) Msgr.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Matija Pavić · Vidi više »
Mato Benlić
Mato Benlić (Banja Luka, 1609. – Velika kraj Požege, 30. siječnja 1674.), je bio franjevac, provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene, biskup Beogradske biskupije, upravitelj Smederevske biskupije te apostolski vikar upražnjenih biskupija u Ugarskom dijelu pod turskom vlašću.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Mato Benlić · Vidi više »
Mato Topalović
Mato Topalović (Brodski Zdenci kraj Slavonskog Broda, 9. rujna 1812. – Gradište, 26. travnja 1862.), hrvatski svećenik, profesor, pisac i član ilirskog pokreta.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Mato Topalović · Vidi više »
Metropolija
Zemljovid crkvenih pokrajina, metropolija i biskupija u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj Metropolija (grč. mētrópolis.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Metropolija · Vidi više »
Mihajlo
* Mihajlo (ime), muško osobno ime židovskog porijekla.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Mihajlo · Vidi više »
Mirko Raffay
Mirko Karlo Raffay (Kopčevec kraj Prozorja, 4. studenog 1753. – Đakovo, 10. siječnja 1830.), je bio biskup Bosansko-srijemske biskupije sa sjedištem u Đakovu (1816. – 1830.).
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Mirko Raffay · Vidi više »
Miroljub Ante Evetović
Prof.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Miroljub Ante Evetović · Vidi više »
Mitar Dragutinac
Mitar Dragutinac (Srijemska Mitrovica, 1920. – Strizivojna 1989.) je bio hrvatski pjesnik, skladatelj, crkveni povjesničar.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Mitar Dragutinac · Vidi više »
Mohačka bitka
Mohačka bitka (mađarski: mohácsi csata ili mohácsi vész; turski: Mohaç Savaşı ili Mohaç Meydan Savaşı) bitka je koja se 29. kolovoza 1526. godine odigrala na Mohačkom polju između Hrvatskog Kraljevstva i Kraljevine Ugarske protiv Osmanskog Carstva.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Mohačka bitka · Vidi više »
Nadbiskupija
Nadbiskupija, oblik je biskupije u Katoličkoj Crkvi, na čijemu se čelu nalazi nadbiskup.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Nadbiskupija · Vidi više »
Nikola
* Nikola (ime), muško ime.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Nikola · Vidi više »
Nikola Ogramić Olovčić
Nikola Ogramić-Olovčić (Požega, 1635. - Đakovo, 14. kolovoza 1701.), bio je đakovačko-bosanski biskup (1669. – 1701.).
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Nikola Ogramić Olovčić · Vidi više »
Novi Beograd
Novi Beograd je beogradska općina s najvećim brojem stanovnika.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Novi Beograd · Vidi više »
Novi Sad
Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Novi Sad · Vidi više »
Osječka konkatedrala
Osječka konkatedrala Svetog Petra i Pavla je drugostolna crkva Đakovačko-osječke nadbiskupije.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Osječka konkatedrala · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Papa · Vidi više »
Pavao Posilović
Pavao Posilović (Glamoč, oko 1597. - Rama, prije 1657.), je bio hrvatski franjevac, književnik i biskup iz Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Pavao Posilović · Vidi više »
Pavao Sučić
Matija Pavao Sučić od Pačira (Subotica, 11. siječnja 1767. – Đakovo, 13. travnja 1834.), bački hrvatski svećenik te biskup Bosansko-srijemske biskupije sa sjedištem u Đakovu (1831. – 1834.). Jedan je od najvećih bibliografa svojeg doba, a poznat je i kao pisac govora i propovijedi.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Pavao Sučić · Vidi više »
Peregrin Saksonac
Peregrin Saksonac,(? - † Đakovo 28. siječnja 1356.), biskup bosanski ili đakovački, generalni vikar Franjevačkog reda za Bosnu.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Peregrin Saksonac · Vidi više »
Petar Bakić
Petar IV.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Petar Bakić · Vidi više »
Petar I.
* Petar I. Karađorđević, jugoslavenski kralj.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Petar I. · Vidi više »
Petar II.
* Petar II. Karađorđević, posljednji jugoslavenski kralj.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Petar II. · Vidi više »
Petar Zlojutrić
Petar Zlojutrić - Soljanin (Tuzla, 1565. – Gradovrh, 4. travnja 1623.), provincijal franjevačke provincije Bosna Srebrena (1589. – 1592.), biskup biskupije Sardica (sofijska biskupija) te i upravitelj dijela Bosne.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Petar Zlojutrić · Vidi više »
Petrovaradin
Petrovaradinska tvrđava Petrovaradin (srp. Петроварадин, mađ. Pétervárad, njem. Peterwardein), nekadašnji utvrđeni grad uz rijeku Dunav, danas dio užeg gradskog područja Novog Sada.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Petrovaradin · Vidi više »
Požeška biskupija
Požeška biskupija je osnovana 1997. godine izdvajanjem istočnog dijela Zagrebačke nadbiskupije.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Požeška biskupija · Vidi više »
Slavonski Brod
Slavonski Brod jest grad u istočnoj Hrvatskoj te industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Slavonski Brod · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Srbija · Vidi više »
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Srijem · Vidi više »
Srijemska biskupija
Srijemska biskupija je biskupija u Srbiji.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Srijemska biskupija · Vidi više »
Stara crkva sv. Mateja u Štitaru
Stara crkva sv. Mateja u Štitaru (Snimljeno 2008.) Pogled na istok Pogled na kor Uskrsnuće Krist pere Petru noge Božji grob Crkva sv.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Stara crkva sv. Mateja u Štitaru · Vidi više »
Subotička biskupija
Subotička biskupija Subotička biskupija je rimokatolička biskupija u Vojvodini, u Srbiji.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Subotička biskupija · Vidi više »
Sufragan
Sufragan je u Katoličkoj Crkvi nadbiskupu ili metropolitu podređeni biskup i/ili biskupija.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Sufragan · Vidi više »
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Vojvodina · Vidi više »
Zemun
Zemun (srpski: Земун, mađarski: Zimony, njemački: Semlin, latinski: Taurunum) je beogradska općina koja zauzima površinu od 15.356 ha, na kojoj živi 168.170 stanovnika.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i Zemun · Vidi više »
13. srpnja
13.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i 13. srpnja · Vidi više »
1773.
Bez opisa.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i 1773. · Vidi više »
18. lipnja
18.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i 18. lipnja · Vidi više »
18. studenoga
18.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i 18. studenoga · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i 1963. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i 2008. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i 2015. · Vidi više »
9. srpnja
9.
Novi!!: Đakovačko-osječka nadbiskupija i 9. srpnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Đakovačka biskupija, Đakovačka i Srijemska biskupija, Đakovačka i srijemska biskupija, Đakovačko-osječka metropolija, Đakovačko-srijemska biskupija.
