Brže od pregledniku!
90 odnosi: Antika, Đelekovec, Đeletovci, Žigmund Luksemburški, Čazma, Baranja, Brestovec, Demografija, Dobrovoljni rad, Drava, Franjevci, Gardun, Gliboki, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatski sabor, Imbriovec, Jegeniš, Josip Adamček, Kneževi Vinogradi, Koprivnički Ivanec, Koprivničko-križevačka županija, Koprivnica, Križevci, Ludovik I. Anžuvinac, Mađarska, Mara Matočec, Mihovil Pavlek Miškina, Mirko Virius, Mongolsko Carstvo, Nada Klaić, NK Borac Imbriovec, NK Osvit Đelekovec, Pajo Kanižaj, Pakrac, Pavao Kvakan, Pavao Tomašić, Podravka, Prapovijest, Ranko Pavleš, Slaveni, Srednji vijek, Srijem, Stjepan, Stjepan I. Sveti, Stjepan Radić, Zagreb, 10. ožujka, 1280., ..., 1291., 1332., 1333., 1349., 1408., 1495., 1507., 1559., 1577., 1580., 1598., 16. stoljeće, 1659., 1660., 1671., 1680., 1700., 1733., 1789., 1839., 1851., 1888., 1900., 1904., 1905., 1924., 1925., 1928., 1931., 1932., 1941., 1945., 1953., 1954., 1990., 1993., 1997., 20. stoljeće, 2000., 2001.. Proširite indeks (40 više) »
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Novi!!: Đelekovec i Antika · Vidi više »
Đelekovec
Đelekovec je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Đelekovec i Đelekovec · Vidi više »
Đeletovci
Đeletovci se nalaze u zapadnom Srijemu uz rijeku Bosut.
Novi!!: Đelekovec i Đeletovci · Vidi više »
Žigmund Luksemburški
Žigmund poznat još i kao Sigismund Luksemburški (Nürnberg, 14. veljače 1368. – Znojmo, 9. prosinca 1437.) je bio rimsko-njemački car, hrvatsko-ugarski i češki kralj.
Novi!!: Đelekovec i Žigmund Luksemburški · Vidi više »
Čazma
Pogled na Čazmu iz Suhaje Centar Čazme Temelji staroga Grada Čazme Muzej Spomenik hrvatskim braniteljima Božićna bajka Grabovnica: Božićna bajka po ljeti Čazma (latinski: Chasma, mađarski: Csázma, davno Csezmice) je grad u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Đelekovec i Čazma · Vidi više »
Baranja
Slavonija (tamno ljubičasto) i Baranja (svjetlo ljubičasto) Beli Manastir gospodarsko i kulturno središte Baranje Zlatna Greda Baranja (mađ. Baranya, njem. Branau) izdvojena je zemljopisna cjelina istočnohrvatske ravnice.
Novi!!: Đelekovec i Baranja · Vidi više »
Brestovec
;Hrvatska.
Novi!!: Đelekovec i Brestovec · Vidi više »
Demografija
Demografija je znanost o stanovništvu.
Novi!!: Đelekovec i Demografija · Vidi više »
Dobrovoljni rad
Dobrovoljni rad (ili francuska posuđenica volonterstvo, volontarijat) je rad osobe koja obavlja posao za dobrobit drugih bez financijske naknade.
Novi!!: Đelekovec i Dobrovoljni rad · Vidi više »
Drava
Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.
Novi!!: Đelekovec i Drava · Vidi više »
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Novi!!: Đelekovec i Franjevci · Vidi više »
Gardun
Gardun je naselje u sastavu Grada Trilja u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Đelekovec i Gardun · Vidi više »
Gliboki
Potok Gliboki (u prošlosti se spominje naziv kao istoimeni posjed Rasinja) izvire u Kalničkom gorju između sela Apatovec i Ludbreški Ivanac.
Novi!!: Đelekovec i Gliboki · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Đelekovec i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Đelekovec i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.
Novi!!: Đelekovec i Hrvatska seljačka stranka · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Đelekovec i Hrvatski sabor · Vidi više »
Imbriovec
Imbriovec je selo u općini Đelekovec, u Podravini.
Novi!!: Đelekovec i Imbriovec · Vidi više »
Jegeniš
Jezero Jegeniš (točnije, skup jezera i bara površine ukupno oko 66 hektara) nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji na južnom dijelu područja općine Legrad i drugo je po veličini u toj županiji.
Novi!!: Đelekovec i Jegeniš · Vidi više »
Josip Adamček
Josip Adamček (Vuka, 13. ožujka 1933. – Zagreb, 25. prosinca 1995.), hrvatski povjesničar.
Novi!!: Đelekovec i Josip Adamček · Vidi više »
Kneževi Vinogradi
Kneževi Vinogradi su općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Đelekovec i Kneževi Vinogradi · Vidi više »
Koprivnički Ivanec
Koprivnički Ivanec je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Đelekovec i Koprivnički Ivanec · Vidi više »
Koprivničko-križevačka županija
Koprivničko-križevačka županija je smještena u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: Đelekovec i Koprivničko-križevačka županija · Vidi više »
Koprivnica
Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.
Novi!!: Đelekovec i Koprivnica · Vidi više »
Križevci
Križevci su grad u Koprivničko-križevačkoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: Đelekovec i Križevci · Vidi više »
Ludovik I. Anžuvinac
Grb Ludovika I. Anžuvinskog Zadru. website.
Novi!!: Đelekovec i Ludovik I. Anžuvinac · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Đelekovec i Mađarska · Vidi više »
Mara Matočec
Mara Matočec (Drnje, 12. rujna 1885. – Korija, 8. svibnja 1967.) bila je seljačka spisateljica, pjesnikinja, dramatičarka i političarka.
Novi!!: Đelekovec i Mara Matočec · Vidi više »
Mihovil Pavlek Miškina
Mihovil Pavlek – Miškina (Đelekovec kod Koprivnice, 24. rujna 1887. – logor Jasenovac ili logor Stara Gradiška, 30. lipnja 1942.), bio je hrvatski književnik, političar, član Hrvatske seljačke stranke.
Novi!!: Đelekovec i Mihovil Pavlek Miškina · Vidi više »
Mirko Virius
Mirko Virius (Đelekovec kraj Koprivnice, 28. listopada 1889. – Zemun, 1943.), hrvatski slikar naive.
Novi!!: Đelekovec i Mirko Virius · Vidi više »
Mongolsko Carstvo
Mongolsko Carstvo (Mongolыn Эzэnt Gүrэn) bilo je najveća kopnena država u povijesti i druga uopće po veličini poslije Britanskog Carstva (koje je bilo veće za 3.000.000 km² te pokrivalo je teritorij od preko 33.000.000 km² na vrhuncu svoje moći i imalo oko 100.000.000 stanovnika. Mongolsko Carstvo osnovao je Džingis-kan 1206. godine. Mongolska vojska je najvjerojatnije brojila preko 200.000 vojnika. Sklapali su saveze s nomadskim i drugim narodima u Aziji. Počela je kao mongolska nacija Mongola, Naimana, Ujgura i Merkita. Osvojili su Kinu, Bliski istok i neke europske regije. Mongolskim Carstvom vladao je veliki kan ili kagan. Poslije smrti Monga-kana, Mongolsko Carstvo se podijelilo na: Dinastiju Yuan, Ilhanidsko Carstvo, Čagatajski Kanat i Zlatnu Hordu. Stoljećima su Mongoli živjeli nomadskim životom na stepama ili travnjacima u Aziji. Iznenada su, tijekom 13. stoljeća, izbili na svjetsku scenu. Predvođeni Džingis-kanom, Mongoli su stvorili prostrano carstvo koje se protezalo Europom i Azijom. Bili su bezobzirni vojnici koji su svaki zaposjednuti grad pretvorili u prah i pepeo. Ipak je njihovo carstvo doživjelo cijelo stoljeće mira. Cvala je trgovina duž Puta svile između Kine i Europe, a Kina je ujedinjena nakon dugo godina razjedinjenosti. Njihovo carstvo je kratko trajalo i raspalo se smrću Kublaj-kana 1294. godine.
Novi!!: Đelekovec i Mongolsko Carstvo · Vidi više »
Nada Klaić
Nada Klaić, (Zagreb, 21. srpnja 1920. – Zagreb, 2. kolovoza 1988.), hrvatska povjesničarka, medievalistica.
Novi!!: Đelekovec i Nada Klaić · Vidi više »
NK Borac Imbriovec
NK Borac je nogometni klub iz Imbriovca.
Novi!!: Đelekovec i NK Borac Imbriovec · Vidi više »
NK Osvit Đelekovec
NK Osvit je nogometni klub iz Đelekovca.
Novi!!: Đelekovec i NK Osvit Đelekovec · Vidi više »
Pajo Kanižaj
Pajo (Pavao) Kanižaj (Đelekovec pokraj Koprivnice, 22. srpnja 1939. – Krapinske Toplice, 4. studenoga 2015.) bio je hrvatski književnik.
Novi!!: Đelekovec i Pajo Kanižaj · Vidi više »
Pakrac
Pakrac i Pakra Pakrac, središte grada Pakrac, središte grada Pakrac, središte grada Spomenik dr. Franju Tuđmanu u Pakracu Pakrac je grad u Hrvatskoj, u zapadnoj Slavoniji, u Požeško-slavonskoj županiji.
Novi!!: Đelekovec i Pakrac · Vidi više »
Pavao Kvakan
Pavao Kvakan (Đelekovec, 26. veljače, 1893. – Zagreb, 27. kolovoza 1952.), hrvatski biolog i botaničar.
Novi!!: Đelekovec i Pavao Kvakan · Vidi više »
Pavao Tomašić
Pavao Tomašić (Đelekovec, 27. lipnja 1899. – Zagreb, 5. veljače 1987.), hrvatski liječnik.
Novi!!: Đelekovec i Pavao Tomašić · Vidi više »
Podravka
Podravka je hrvatska prehrambena tvrtka sa sjedištem u Koprivnici.
Novi!!: Đelekovec i Podravka · Vidi više »
Prapovijest
Prapovijest je najduže razdoblje u prošlosti čovječanstva.
Novi!!: Đelekovec i Prapovijest · Vidi više »
Ranko Pavleš
Ranko Pavleš (Split, 6. studenoga, 1956.), hrvatski povijesni topograf.
Novi!!: Đelekovec i Ranko Pavleš · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Đelekovec i Slaveni · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Đelekovec i Srednji vijek · Vidi više »
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Novi!!: Đelekovec i Srijem · Vidi više »
Stjepan
Stjepan je muško ime koje su između ostalih nosili ili nose.
Novi!!: Đelekovec i Stjepan · Vidi više »
Stjepan I. Sveti
Stjepan I. Sveti (mađ. I. Szent István, lat. Sanctus Stephanus), rodnim imenom Vajk (Ostrogon, o. 975. – Ostrogon, 15. kolovoza 1038.), posljednji ugarski veliki knez (997. – 1000.) i prvi ugarski kralj (1000. – 1038.) iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Đelekovec i Stjepan I. Sveti · Vidi više »
Stjepan Radić
Stjepan Radić (Desno Trebarjevo pokraj Siska, 11. lipnja 1871. − Zagreb, 8. kolovoza 1928.), bio je hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist.
Novi!!: Đelekovec i Stjepan Radić · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Đelekovec i Zagreb · Vidi više »
10. ožujka
10.
Novi!!: Đelekovec i 10. ožujka · Vidi više »
1280.
Bez opisa.
Novi!!: Đelekovec i 1280. · Vidi više »
1291.
Bez opisa.
Novi!!: Đelekovec i 1291. · Vidi više »
1332.
Bez opisa.
Novi!!: Đelekovec i 1332. · Vidi više »
1333.
Bez opisa.
Novi!!: Đelekovec i 1333. · Vidi više »
1349.
Bez opisa.
Novi!!: Đelekovec i 1349. · Vidi više »
1408.
Bez opisa.
Novi!!: Đelekovec i 1408. · Vidi više »
1495.
Bez opisa.
Novi!!: Đelekovec i 1495. · Vidi više »
1507.
1507. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u petak.
Novi!!: Đelekovec i 1507. · Vidi više »
1559.
Bez opisa.
Novi!!: Đelekovec i 1559. · Vidi više »
1577.
Bez opisa.
Novi!!: Đelekovec i 1577. · Vidi više »
1580.
Bez opisa.
Novi!!: Đelekovec i 1580. · Vidi više »
1598.
Bez opisa.
Novi!!: Đelekovec i 1598. · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Đelekovec i 16. stoljeće · Vidi više »
1659.
Bez opisa.
Novi!!: Đelekovec i 1659. · Vidi više »
1660.
Bez opisa.
Novi!!: Đelekovec i 1660. · Vidi više »
1671.
Bez opisa.
Novi!!: Đelekovec i 1671. · Vidi više »
1680.
Bez opisa.
Novi!!: Đelekovec i 1680. · Vidi više »
1700.
Bez opisa.
Novi!!: Đelekovec i 1700. · Vidi više »
1733.
Bez opisa.
Novi!!: Đelekovec i 1733. · Vidi više »
1789.
Bez opisa.
Novi!!: Đelekovec i 1789. · Vidi više »
1839.
Bez opisa.
Novi!!: Đelekovec i 1839. · Vidi više »
1851.
Bez opisa.
Novi!!: Đelekovec i 1851. · Vidi više »
1888.
Bez opisa.
Novi!!: Đelekovec i 1888. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Đelekovec i 1900. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: Đelekovec i 1904. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Đelekovec i 1905. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Đelekovec i 1924. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Đelekovec i 1925. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Đelekovec i 1928. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: Đelekovec i 1931. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: Đelekovec i 1932. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Đelekovec i 1941. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Đelekovec i 1945. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Đelekovec i 1953. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: Đelekovec i 1954. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Đelekovec i 1990. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Đelekovec i 1993. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Đelekovec i 1997. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Đelekovec i 20. stoljeće · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Đelekovec i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Đelekovec i 2001. · Vidi više »
