Brže od pregledniku!
20 odnosi: Glasovir, Glazbena akademija Sveučilišta u Ljubljani, Harmonija (glazba), Hrvatska, Hrvatsko društvo glazbenih teoretičara, Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika, Istarska ljestvica, Istra, Ljubljana, Naš kanat je lip, Pazin, Pijanist, Pjevački zbor, Polifonija, Poreč, Profesor, Pula, Skladatelj, Skladba, 1975..
Glasovir
Glasovir Frédérica Chopina Frédérica Chopina na suvremenom klaviru, glasna i bogata tonom. Primjer drugačije dinamičke razine klavira. Claude Debussy: ''Suite bergamasque, Clair de lune'' Glasovir ili klavir glazbeni je instrument s tipkama koji zvuk proizvodi udarom batića povezanog s tipkom u žicu ugođenu na odgovarajući ton.
Novi!!: Đeni Dekleva-Radaković i Glasovir · Vidi više »
Glazbena akademija Sveučilišta u Ljubljani
Sjedište ljubljanske Glazbene akademije Glazbena akademija Sveučilišta u Ljubljani (slov. Univerza v Ljubljani – Akademija za glasbo) je visokoškolska glazbena ustanova i jedina glazbena akademija u Sloveniji.
Novi!!: Đeni Dekleva-Radaković i Glazbena akademija Sveučilišta u Ljubljani · Vidi više »
Harmonija (glazba)
Prvi obrat septakorda (kvintsekstakord) I. stupnja u a-molu prikazan na klavijaturi (plave tipke) Harmonija je izraz koji u glazbi označava dio glazbene teorije koji se bavi proučavanjem akorda, tj.
Novi!!: Đeni Dekleva-Radaković i Harmonija (glazba) · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Đeni Dekleva-Radaković i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko društvo glazbenih teoretičara
Hrvatsko društvo glazbenih teoretičara (eng. Croatian Association of Music Theorists – CAMT; njem. Kroatischer Verband der Musiktheoretiker – KVM) je neprofitna udruga predavača teorijskih glazbenih predmeta, predavača glazbene umjetnosti, glazbene kulture i povijesti glazbe te svih koji na bilo koji način promiču teoriju glazbe.
Novi!!: Đeni Dekleva-Radaković i Hrvatsko društvo glazbenih teoretičara · Vidi više »
Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika
Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika (skraćeno HDGU) strukovna je udruga hrvatskih akademskih glazbenika.
Novi!!: Đeni Dekleva-Radaković i Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika · Vidi više »
Istarska ljestvica
Istarska glazbena ljestvica sastoji se od 6 tonova koji se nižu izmjenjivanjem polustupnjeva i cijelih stupnjeva.
Novi!!: Đeni Dekleva-Radaković i Istarska ljestvica · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Đeni Dekleva-Radaković i Istra · Vidi više »
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Novi!!: Đeni Dekleva-Radaković i Ljubljana · Vidi više »
Naš kanat je lip
Naš kanat je lip, poema kastavskog pjesnika Ljube Brgića koju posvećuje 70.
Novi!!: Đeni Dekleva-Radaković i Naš kanat je lip · Vidi više »
Pazin
Pazin (tal. Pisino, njem. Mitterburg), grad je na zapadu Hrvatske, u središnjoj Istri nad krškim ponorom Jame (Pazinska jama), u koji ponire Pazinčica.
Novi!!: Đeni Dekleva-Radaković i Pazin · Vidi više »
Pijanist
Pijanist i pijanistica su glazbenici koji glazbu izvode na glasoviru.
Novi!!: Đeni Dekleva-Radaković i Pijanist · Vidi više »
Pjevački zbor
Pjevački zbor, skupina je od najmanje šesnaestero ljudi koji zajedno pjevaju, pod vodstvom zborovoditelja, uz pratnju glazbala ili a cappella, i time je veća glazbena skupina od glazbenoga sastava.
Novi!!: Đeni Dekleva-Radaković i Pjevački zbor · Vidi više »
Polifonija
Bachove četveroglasne ''Fuge u As-duru'' (BWV 862) iz 1. knjige ''Dobro ugođenog klavira'' Polifonija ili višeglasje je glazbena vještina kombiniranja neovisnih glasova koje povezuju zakoni harmonije.
Novi!!: Đeni Dekleva-Radaković i Polifonija · Vidi više »
Poreč
Poreč (tal. Parenzo, lat. Parens ili Parentium) je grad na zapadu Hrvatske smješten na zapadnoj obali poluotoka Istre.
Novi!!: Đeni Dekleva-Radaković i Poreč · Vidi više »
Profesor
Profesor (kratica prof.), osoba koja se bavi predavanjem određenog predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, na fakultetu ili na akademiji.
Novi!!: Đeni Dekleva-Radaković i Profesor · Vidi više »
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Đeni Dekleva-Radaković i Pula · Vidi više »
Skladatelj
Skladatelj ili kompozitor, odnosno skladateljica ili kompozitorica (lat. compositor.
Novi!!: Đeni Dekleva-Radaković i Skladatelj · Vidi više »
Skladba
Skladba ili kompozicija stvaranje je glazbenog djela, skladanje; glazbeno djelo.
Novi!!: Đeni Dekleva-Radaković i Skladba · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Đeni Dekleva-Radaković i 1975. · Vidi više »
