Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Đuro Čanić

Indeks Đuro Čanić

Đuro Čanić (Kaniža Gospićka, 12. veljače 1849. – Beč, 2. siječnja 1911.), hrvatski podmaršal, vojni pisac, mecena.

49 odnosi: Austrija, Austro-Ugarska, Austrougarska vojska, Črnomerec, Ban, Beč, Bojnik, Carski i kraljevski, Dom i sviet, General bojnik, Hrvati, Hrvatska, Hrvatski jezik, Hrvatski planinar, Hrvatski planinarski savez, Ilija Šikić, Kaniža Gospićka, Károly Khuen-Héderváry, Krakov, Kraljevsko hrvatsko domobranstvo, Mecena, Miroslav Krleža, Narodni pokret 1903. godine, Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, Podmaršal, Poručnik, Potpukovnik, Prag, Radoslav Gerba, Zagreb, 1. kolovoza, 1. studenoga, 12. veljače, 1849., 1870., 1876., 1879., 1886., 1887., 1889., 1891., 1893., 1897., 1901., 1903., 1905., 1911., 2. siječnja, 83. domobranska pješačka brigada.

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Đuro Čanić i Austrija · Vidi više »

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.

Novi!!: Đuro Čanić i Austro-Ugarska · Vidi više »

Austrougarska vojska

Austrougarska vojska bila je kopnena sastavnica oružanih snaga Austro-Ugarske od 1867.

Novi!!: Đuro Čanić i Austrougarska vojska · Vidi više »

Črnomerec

Črnomerec je gradska četvrt u samoupravnom ustrojstvu Grada Zagreba.

Novi!!: Đuro Čanić i Črnomerec · Vidi više »

Ban

Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.

Novi!!: Đuro Čanić i Ban · Vidi više »

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Novi!!: Đuro Čanić i Beč · Vidi više »

Bojnik

Oznaka čina '''bojnika''' u HV Bojnik (bojnica) je viši časnički čin u Hrvatskoj vojsci, iznad satnika, a ispod pukovnika (najniži viši časnički čin).

Novi!!: Đuro Čanić i Bojnik · Vidi više »

Carski i kraljevski

Oznaka vojne postrojbe u Austro-Ugarskoj monarhiji 1900. godine Grb 1915. – 1918. Carski i kraljevski ili K.u.K. skraćeno od njem. Kaiserlich und Königlich ili u prijevodu na hrvatski, carski i kraljevski (c. i k.) je povijesni pojam koji se odnosi na Austro-Ugarsku (austro-ugarsku monarhiju) od 1867. do 1918. Sve javne institucije u Austro-Ugarskoj (austro-ugarskoj monarhiji) su imale ispred imena i prefiks k.u.k.

Novi!!: Đuro Čanić i Carski i kraljevski · Vidi više »

Dom i sviet

Dom i sviet je bio prvi hrvatski ilustrirani list za zabavu, pouku i vijesti o dnevnim događajima, javnom i društvenom životu, umjetnosti i znanosti, trgovini i obrtu, glazbi, kazalištu i modi.

Novi!!: Đuro Čanić i Dom i sviet · Vidi više »

General bojnik

Oznaka čina u OSRH Oznaka čina u JNA.General bojnik (general bojnica) je generalski čin u mnogim vojskama.

Novi!!: Đuro Čanić i General bojnik · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Novi!!: Đuro Čanić i Hrvati · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Đuro Čanić i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Novi!!: Đuro Čanić i Hrvatski jezik · Vidi više »

Hrvatski planinar

Časopis Hrvatski planinar Hrvatski planinar je časopis koji izlazi od 1898. godine i jedan je od najstarijih hrvatskih časopisa.

Novi!!: Đuro Čanić i Hrvatski planinar · Vidi više »

Hrvatski planinarski savez

100px Hrvatski planinarski savez je krovni nacionalni savez na planinarstvo u Hrvatskoj.

Novi!!: Đuro Čanić i Hrvatski planinarski savez · Vidi više »

Ilija Šikić

Ilija Šikić (Zagreb, 27. srpnja 1955.), hrvatski domovinski i iseljenički književnik i prevoditeljŠimun Šito Ćorić:, Šimun Šito Ćorić, (arhivirano na 5. prosinca 2012.) Pristupljeno 12.

Novi!!: Đuro Čanić i Ilija Šikić · Vidi više »

Kaniža Gospićka

Kaniža Gospićka je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Gospića, Ličko-senjska županija.

Novi!!: Đuro Čanić i Kaniža Gospićka · Vidi više »

Károly Khuen-Héderváry

Ban grof Károly Khuen-Héderváry de Hédervár (23. svibnja 1849. – 16. veljače 1918.) mađarski je političar koji je bio hrvatski ban i dvaput ugarski premijer prije Prvog svjetskog rata.

Novi!!: Đuro Čanić i Károly Khuen-Héderváry · Vidi više »

Krakov

Krakov (polj.: Kraków, češki: Krakov, franc.: Cracovie, njem.: Krakau, lat.: Cracovia, litvanski: Krokuva, ukr.: Краків, jidiš: Kroke) je grad u južnoj Poljskoj.

Novi!!: Đuro Čanić i Krakov · Vidi više »

Kraljevsko hrvatsko domobranstvo

Kraljevsko hrvatsko domobranstvoSaborski dnevnik Kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Opseg 2, LXXI.

Novi!!: Đuro Čanić i Kraljevsko hrvatsko domobranstvo · Vidi više »

Mecena

Mecena i uz to vezani izrazi mecenatsvo - mecenatski (po imenu rimskog političara, pjesnika i pokrovitelja umjetnika, savjetnika i prijatelja cara Augusta - Gaja Mecene (Gaius Cilnius Maecenas) (13. travnja 70. pr. Kr. - listopada 8. pr. Kr.) označava osobu ili neko društvo koji nesebično i izdašno daje podršku i potporu umjetničkim, kulturnim ili u današnje vrijeme športskim ili znanstvenim aktivnostima i njihovim nositeljima (umjetnicima, znanstvenicima, športašima). U povijesti mecene su se dolazili iz krugova kraljeva, plemića, zemljoposjednika i raznih vladara i upravitelja (uglavnom iz višeg društvenog sloja) koji su financijski (ili materijalom) pomagali umjetnike svoga vremena (pisce, slikare, kipare, glazbenike). Velike mecene bili su i brojne crkvene organizacije. Za vrijeme talijanske renesanse mecenatsvo je bilo usko povezano s fenomenom veličanstvenosti. Najpoznatiji mecene bili su firentinska vladarska dinastija Medici, točnije dvojica najpoznatijih Cosimo il Vecchio (1389. – 1464.) i njegov nećak Lorenzo Veličanstveni (1449. – 1492.) oni su na svom dvoru okupili najbolje umjetnike, književnike, filozofe i humaniste svoga vremena, između otalih to su bili; Michelozzo, Pico della Mirandola, Angelo Poliziano, Antonio Pollaiolo i Sandro Botticelli. Poznati mecene u Hrvata bili su Marin Bobaljević, Ivo Tartaglia, Vicko Zmajević, Ivan Ručić, Jure Petričević, Đuro Čanić i drugi, a najvećim se mecenom u hrvatskoj povijesti smatra Josip Juraj Strossmayer.

Novi!!: Đuro Čanić i Mecena · Vidi više »

Miroslav Krleža

Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.

Novi!!: Đuro Čanić i Miroslav Krleža · Vidi više »

Narodni pokret 1903. godine

Tijekom 1903. godine izbio je u Banskoj Hrvatskoj tzv.

Novi!!: Đuro Čanić i Narodni pokret 1903. godine · Vidi više »

Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda

Opća enciklopedija JLZ Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (skraćeno: Opća enciklopedija JLZ), izdanje je Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (danas Leksikografski zavod Miroslav Krleža) u 8 svezaka (1977-1982).

Novi!!: Đuro Čanić i Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda · Vidi više »

Podmaršal

Austrougarskoj vojsci Anton Lipošćak Stjepan Sarkotić Podmaršal (njem. Feldmarschalleutnant, skraćenica FML; podvojvoda, zamjenik vojskovođe) je bio generalski čin u nekim vojskama.

Novi!!: Đuro Čanić i Podmaršal · Vidi više »

Poručnik

Oznaka čina poručnika u OS RH Oznaka čina u JNA. Poručnik (poručnica) je najniži časnički vojni čin u Hrvatskoj vojsci, ispod čina natporučnika.

Novi!!: Đuro Čanić i Poručnik · Vidi više »

Potpukovnik

Nezavisne Države Hrvatske. Oznaka čina u JNA. Potpukovnik (ponegdje i podpukovnik i dopukovnik) je časnički čin koji se koristi u mnogim vojskama svijeta.

Novi!!: Đuro Čanić i Potpukovnik · Vidi više »

Prag

Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.

Novi!!: Đuro Čanić i Prag · Vidi više »

Radoslav Gerba

Radoslav (Rajmund) Gerba (Ogulin, 1. svibnja 1849. – Opatija, 18. ožujka 1918.) bio je hrvatski general austro-ugarske vojske, zapovjednik zagrebačkog XIII. korpusa i Kraljevskog hrvatskog domobranstva.

Novi!!: Đuro Čanić i Radoslav Gerba · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Đuro Čanić i Zagreb · Vidi više »

1. kolovoza

1.

Novi!!: Đuro Čanić i 1. kolovoza · Vidi više »

1. studenoga

1.

Novi!!: Đuro Čanić i 1. studenoga · Vidi više »

12. veljače

12.

Novi!!: Đuro Čanić i 12. veljače · Vidi više »

1849.

Bez opisa.

Novi!!: Đuro Čanić i 1849. · Vidi više »

1870.

Bez opisa.

Novi!!: Đuro Čanić i 1870. · Vidi više »

1876.

Bez opisa.

Novi!!: Đuro Čanić i 1876. · Vidi više »

1879.

Bez opisa.

Novi!!: Đuro Čanić i 1879. · Vidi više »

1886.

Bez opisa.

Novi!!: Đuro Čanić i 1886. · Vidi više »

1887.

Bez opisa.

Novi!!: Đuro Čanić i 1887. · Vidi više »

1889.

Bez opisa.

Novi!!: Đuro Čanić i 1889. · Vidi više »

1891.

Bez opisa.

Novi!!: Đuro Čanić i 1891. · Vidi više »

1893.

Bez opisa.

Novi!!: Đuro Čanić i 1893. · Vidi više »

1897.

Bez opisa.

Novi!!: Đuro Čanić i 1897. · Vidi više »

1901.

1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.

Novi!!: Đuro Čanić i 1901. · Vidi više »

1903.

Bez opisa.

Novi!!: Đuro Čanić i 1903. · Vidi više »

1905.

Bez opisa.

Novi!!: Đuro Čanić i 1905. · Vidi više »

1911.

Bez opisa.

Novi!!: Đuro Čanić i 1911. · Vidi više »

2. siječnja

2.

Novi!!: Đuro Čanić i 2. siječnja · Vidi više »

83. domobranska pješačka brigada

83.

Novi!!: Đuro Čanić i 83. domobranska pješačka brigada · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »