Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Jursko-mošonjsko-šopronska županija

Indeks Jursko-mošonjsko-šopronska županija

Đursko-mošonjsko-šopronska županija. Đursko-mošonjsko-šopronska županija odnosno Jurska županija (kod gradišćanskih Hrvata) (mađarski: Győr-Moson-Sopron megye) jedna je od 19 mađarskih županija.

21 odnosi: Austrija, Šopron, Željezna županija, Živko Mandić, Bizonja, Hrvati u Mađarskoj, Jura (Mađarska), Koljnof, Komoransko-ostrogonska županija, Mađari, Mađarska, Mađarske regije, Mađarski jezik, Mérges, Nijemci u Mađarskoj, Romi u Mađarskoj, Rumunji u Mađarskoj, Slovačka, Slovaci u Mađarskoj, Vesprimska županija, Zapadno Podunavlje.

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Jursko-mošonjsko-šopronska županija i Austrija · Vidi više »

Šopron

Šopron, Šapruon (kod Hrvata u Koljnofu), Šopruonj (kod Hrvata u Umoku) (mađ. Sopron, njem. Ödenburg, lat.: Scarbantia) je grad u Đursko-mošonjsko-šopronskoj županiji čije je zajedno s Jurom i središte.

Novi!!: Jursko-mošonjsko-šopronska županija i Šopron · Vidi više »

Željezna županija

Željezna županija. Željezna županija Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, (mađarski: Vas megye) jedna je od 19 mađarskih županija.

Novi!!: Jursko-mošonjsko-šopronska županija i Željezna županija · Vidi više »

Živko Mandić

Živko Mandić (Santovo, 1948.) je hrvatski znanstvenik iz Mađarske.

Novi!!: Jursko-mošonjsko-šopronska županija i Živko Mandić · Vidi više »

Bizonja

Bizonja (mađarski: Bezenye; njemački: Pallersdorf, na čunovsko-gradišćanskom narječju: Bizunja), Hrvatski leksikon, A-K, Naklada Leksikon, Zagreb, 1996., 1.

Novi!!: Jursko-mošonjsko-šopronska županija i Bizonja · Vidi više »

Hrvati u Mađarskoj

Hrvati su jedna od nacionalnih manjina u Mađarskoj.

Novi!!: Jursko-mošonjsko-šopronska županija i Hrvati u Mađarskoj · Vidi više »

Jura (Mađarska)

Đer, Đura, Vjura, Javorina također Đur (mađarski: Győr) šesti je po veličini grad u Mađarskoj.

Novi!!: Jursko-mošonjsko-šopronska županija i Jura (Mađarska) · Vidi više »

Koljnof

Koljnof (mađ. Kópháza, njem. Kohlenhof) je općina, volksgruppen.orf.at, preuzeto 18.

Novi!!: Jursko-mošonjsko-šopronska županija i Koljnof · Vidi više »

Komoransko-ostrogonska županija

Komoransko-ostrogonska županija. Komoransko-ostrogonska županija (mađarski: Komárom-Esztergom megye) jedna je od 19 mađarskih županija.

Novi!!: Jursko-mošonjsko-šopronska županija i Komoransko-ostrogonska županija · Vidi više »

Mađari

Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.

Novi!!: Jursko-mošonjsko-šopronska županija i Mađari · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Novi!!: Jursko-mošonjsko-šopronska županija i Mađarska · Vidi više »

Mađarske regije

U Mađarskoj postoji sedam statističkih regija koje su stvorene 1999. godine, po zakonskom aktu 1999/XCII, koji je zamijenio prethodni iz 1996. godine 1996/XXI.

Novi!!: Jursko-mošonjsko-šopronska županija i Mađarske regije · Vidi više »

Mađarski jezik

mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.

Novi!!: Jursko-mošonjsko-šopronska županija i Mađarski jezik · Vidi više »

Mérges

* Mirgeš, selo na sjeveru Bačke, AP Vojvodina, Srbija.

Novi!!: Jursko-mošonjsko-šopronska županija i Mérges · Vidi više »

Nijemci u Mađarskoj

Nijemci su jedna od nacionalnih manjina u Mađarskoj.

Novi!!: Jursko-mošonjsko-šopronska županija i Nijemci u Mađarskoj · Vidi više »

Romi u Mađarskoj

Romi su jedna od nacionalnih manjina u Mađarskoj.

Novi!!: Jursko-mošonjsko-šopronska županija i Romi u Mađarskoj · Vidi više »

Rumunji u Mađarskoj

Rumunji su jedna od nacionalnih manjina u Mađarskoj.

Novi!!: Jursko-mošonjsko-šopronska županija i Rumunji u Mađarskoj · Vidi više »

Slovačka

Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.

Novi!!: Jursko-mošonjsko-šopronska županija i Slovačka · Vidi više »

Slovaci u Mađarskoj

Slovaci su jedna od nacionalnih manjina u Mađarskoj.

Novi!!: Jursko-mošonjsko-šopronska županija i Slovaci u Mađarskoj · Vidi više »

Vesprimska županija

Vesprimska županija. Vesprimska županija (mađarski: Veszprém megye) jedna je od 19 mađarskih županija.

Novi!!: Jursko-mošonjsko-šopronska županija i Vesprimska županija · Vidi više »

Zapadno Podunavlje

Zapadno Podunavlje (mađarski: Nyugat-Dunántúl) je jedna od sedam mađarskih statističkih regija.

Novi!!: Jursko-mošonjsko-šopronska županija i Zapadno Podunavlje · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Đursko-mošonjsko-šopronska županija.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »