Brže od pregledniku!
37 odnosi: Štrumpfovi, Čarobnjakov šešir (1990.), Čovik od svita (1965.), Čudesna šuma (1986.), Druga strana medalje (1965.), Film, H-8 (1958.), Hrvatska, Kazalište, Obitelj Kremenko, Scooby Doo and Scrappy Doo (animirani serijal 1980.), Smogovci, Televizija, Zagreb, 11. prosinca, 17. listopada, 1936., 1958., 1960., 1964., 1965., 1966., 1967., 1969., 1970., 1972., 1975., 1976., 1983., 1986., 1990., 1994., 1996., 1997., 1999., 2007., 2020..
Štrumpfovi
Štrumpfovi (fr. les Schtroumpfs, engl. the Smurfs) izmišljena su mala bića plave boje, koja žive u kućama od gljiva po imenu gigagljive negdje u nekoj šumi u Europi.
Novi!!: Đurđa Ivezić i Štrumpfovi · Vidi više »
Čarobnjakov šešir (1990.)
Čarobnjakov šešir (eng. The Magician's Hat) je dugometražni crtani film iz 1990. godine snimljen u suradnji između hrvatske produkcijske kuće Croatia Film i američke Fantasy Forest.
Novi!!: Đurđa Ivezić i Čarobnjakov šešir (1990.) · Vidi više »
Čovik od svita (1965.)
Čovik od svita, hrvatski dugometražni film iz 1965. godine.
Novi!!: Đurđa Ivezić i Čovik od svita (1965.) · Vidi više »
Čudesna šuma (1986.)
Čudesna šuma (ponegdje i Čarobna šuma) (eng. The Elm-Chanted Forest) je dugometražni crtani film iz 1986. godine snimljen u suradnji između hrvatske (onda kao dijelom SFRJ) produkcijske kuće Croatia Film i američke Fantasy Forest.
Novi!!: Đurđa Ivezić i Čudesna šuma (1986.) · Vidi više »
Druga strana medalje (1965.)
Druga strana medalje, hrvatski dugometražni film iz 1965. godine.
Novi!!: Đurđa Ivezić i Druga strana medalje (1965.) · Vidi više »
Film
Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.
Novi!!: Đurđa Ivezić i Film · Vidi više »
H-8 (1958.)
H-8, hrvatski dugometražni film iz 1958. godine redatelja Nikole Tanhofera.
Novi!!: Đurđa Ivezić i H-8 (1958.) · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Đurđa Ivezić i Hrvatska · Vidi više »
Kazalište
Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.
Novi!!: Đurđa Ivezić i Kazalište · Vidi više »
Obitelj Kremenko
Obitelj Kremenko (engl. The Flintstones) američka je animirana serija stvorena u studiju Hanna-Barbera i premijerno prikazivana na televizijskoj postaji ABC od 30.
Novi!!: Đurđa Ivezić i Obitelj Kremenko · Vidi više »
Scooby Doo and Scrappy Doo (animirani serijal 1980.)
Scooby Doo and Scrappy Doo američki je animirani serijal, peti iz serije Scooby Doo, stvoren u studiju Hanna-Barbera i premijerno prikazivan na televizijskoj postaji ABC od 8.
Novi!!: Đurđa Ivezić i Scooby Doo and Scrappy Doo (animirani serijal 1980.) · Vidi više »
Smogovci
Smogovci je dječja humoristično-dramska TV serija koja se osvrće na život obitelji Vragec u Naselku, dijelu Peščenice, zagrebačke gradske četvrti.
Novi!!: Đurđa Ivezić i Smogovci · Vidi više »
Televizija
Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.
Novi!!: Đurđa Ivezić i Televizija · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Đurđa Ivezić i Zagreb · Vidi više »
11. prosinca
11.
Novi!!: Đurđa Ivezić i 11. prosinca · Vidi više »
17. listopada
17.
Novi!!: Đurđa Ivezić i 17. listopada · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: Đurđa Ivezić i 1936. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Đurđa Ivezić i 1958. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Đurđa Ivezić i 1960. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Đurđa Ivezić i 1964. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Đurđa Ivezić i 1965. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Đurđa Ivezić i 1966. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Đurđa Ivezić i 1967. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Đurđa Ivezić i 1969. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Đurđa Ivezić i 1970. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Đurđa Ivezić i 1972. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Đurđa Ivezić i 1975. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Đurđa Ivezić i 1976. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Đurđa Ivezić i 1983. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Đurđa Ivezić i 1986. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Đurđa Ivezić i 1990. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Đurđa Ivezić i 1994. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Đurđa Ivezić i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Đurđa Ivezić i 1997. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Đurđa Ivezić i 1999. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Đurđa Ivezić i 2007. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Đurđa Ivezić i 2020. · Vidi više »
