Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Đurđenovac

Indeks Đurđenovac

Đurđenovac (njem. Georgshof an der Schleuse, mađ. Gyurdán ili Szusine Gyurgyenovác) je općina u Hrvatskoj.

126 odnosi: Alojzije Stepinac, Animatori, Arhitektura industrijske revolucije, Đurđenovac, Šah, Šaptinovci, Šaran, Športski ribolov, Beljevina, Boćanje, Bokšić (Đurđenovac), Bokšić Lug, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja, Dječji vrtić, Djeca, Domovinski rat, Drava, Drugi svjetski rat, Drugi svjetski rat u Jugoslaviji, Dunav, Ekspresionizam, Električna struja, Ferdinand Meder, Film, Gabrilovac, Glazba, Glumac, Helena Buljan, Hrast lužnjak, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatski restauratorski zavod, Industrija, Ivan Švertasek, Jaglac, Josip Juraj Strossmayer, Josip Kozarac, Kapitulacija, Karašica, Karikatura, Katoličanstvo, Katolička Crkva, Kazalište, Köppenova klasifikacija klime, Kemijska industrija, Klokočevci, Knjižnica, Kraljevina Jugoslavija, Krčevina (Đurđenovac), Krešimir Zimonić, ..., Krndija, Kuglački klub Đurđenovac, Kuglanje, Kultura, Ličko Novo Selo, Lipine, Mađari u Hrvatskoj, Mađarski jezik, Mali nogomet, Mecena, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Moša Pijade, Našičko Novo Selo, Našice, Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj, Neogotika, Nezavisna Država Hrvatska, Nijemci u Hrvatskoj, Njemački jezik, NK Đurđenovac, Ožujak, Obitelj, Osijek, Osječko-baranjska županija, Osnovna škola, Papuk, Park, Parna lokomotiva, Parni stroj, Partizani, Pastor, Pisac, Planinarstvo, Požeška biskupija, Podravina, Poljoprivreda, Prehrambena industrija, Pribiševci, Proštenje, Ribarstvo, Satnija, Secesija, Slavonija, Socijaldemokratska partija Hrvatske, Srednja škola, Streljaštvo, Strip, Sušine, Sunovrat, Sveti Josip, Televizija, Tenis, Teodorovac, Teretana, Tompojevci, Trgovina, Umjetnost, Virovitička županija, Vučica (rijeka), Zapad, 1890., 1921., 1944., 1948., 1953., 1954., 1956., 1963., 1966., 1981., 1987., 1988., 1990., 2003., 2011., 2015.. Proširite indeks (76 više) »

Alojzije Stepinac

Alojzije Stepinac (Brezarić pokraj Krašića, 8. svibnja 1898. – Krašić, 10. veljače 1960.) bio je zagrebački nadbiskup i kardinal.

Novi!!: Đurđenovac i Alojzije Stepinac · Vidi više »

Animatori

The Animatori je zagrebački glazbeni sastav osnovan 1980. godine.

Novi!!: Đurđenovac i Animatori · Vidi više »

Arhitektura industrijske revolucije

Svjetska izložba u Parizu 1889. god. Arhitektura industrijske revolucije arhitektonski je stil koji se samozatajno razvijao za vrijeme historicizma u 19.

Novi!!: Đurđenovac i Arhitektura industrijske revolucije · Vidi više »

Đurđenovac

Đurđenovac (njem. Georgshof an der Schleuse, mađ. Gyurdán ili Szusine Gyurgyenovác) je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Đurđenovac i Đurđenovac · Vidi više »

Šah

Popularna "Staunton" šahovska ploča, koju je kreirao Nathaniel Cook 1849. i koju je koristio vodeći igrač toga doba Howard Staunton. Fédération Internationale des Échecs (FIDE) je prihvatila ovu ploču kao standard 1924. godine Šah je igra za dva igrača.

Novi!!: Đurđenovac i Šah · Vidi više »

Šaptinovci

Šaptinovci su mjesto u Osječko-baranjskoj županiji i pripadaju općini Đurđenovac.

Novi!!: Đurđenovac i Šaptinovci · Vidi više »

Šaran

Veći primjerak šarana Šaran (Cyprinus carpio) riba je iz porodice Cyprinidae.

Novi!!: Đurđenovac i Šaran · Vidi više »

Športski ribolov

Ribolov štapom Športski ribolov se često povezuje s izrazima rekreacijski ribolov ili ribolov iz zabave gdje je smisao u traženju i hvatanju ribe pomoću pribora za športski ribolov, a ne zbog jela ili prodaje ribe.

Novi!!: Đurđenovac i Športski ribolov · Vidi više »

Beljevina

Beljevina je mjesto u Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: Đurđenovac i Beljevina · Vidi više »

Boćanje

Boće Boćanje je tradicionalni sredozemni šport.

Novi!!: Đurđenovac i Boćanje · Vidi više »

Bokšić (Đurđenovac)

Bokšić je naselje koje pripada općini Đurđenovac, nedaleko od Našica u Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: Đurđenovac i Bokšić (Đurđenovac) · Vidi više »

Bokšić Lug

Bokšić Lug je naselje koje pripada općini Đurđenovac, nedaleko Našica u Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: Đurđenovac i Bokšić Lug · Vidi više »

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu.

Novi!!: Đurđenovac i Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja · Vidi više »

Dječji vrtić

Djeca u dječjem vrtiću. Dječji vrtić ustanova je za odgoj, čuvanje i obrazovanje predškolske djece.

Novi!!: Đurđenovac i Dječji vrtić · Vidi više »

Djeca

Dijete Djeca su najmlađi članovi ljudskog roda.

Novi!!: Đurđenovac i Djeca · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.

Novi!!: Đurđenovac i Domovinski rat · Vidi više »

Drava

Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.

Novi!!: Đurđenovac i Drava · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Đurđenovac i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Drugi svjetski rat u Jugoslaviji

Drugi svjetski rat na području Jugoslavije započeo je 6. travnja 1941. napadom njemačkih i talijanskih postrojba na Kraljevinu Jugoslaviju, a završio bezuvjetnom predajom nacionalsocijalističke Njemačke saveznicima 8. svibnja 1945. i predajom poraženih osovinskih vojskā kod Bleiburga 15. svibnja 1945., uz naknadne sporadične okršaje jugoslavenskih snaga sigurnosti s ostatcima četničkih i ustaških jedinica.

Novi!!: Đurđenovac i Drugi svjetski rat u Jugoslaviji · Vidi više »

Dunav

Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.

Novi!!: Đurđenovac i Dunav · Vidi više »

Ekspresionizam

Edvard Munch: ''Krik'', 1893. Ekspresionizam je umjetnički pravac s početka XX. stoljeća razvijen u Njemačkoj, primarno u književnosti (poeziji) i slikarstvu, ali natruhe istog mogle su se pronaći i u glazbenoj umjetnosti.

Novi!!: Đurđenovac i Ekspresionizam · Vidi više »

Električna struja

katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. membranom. Električna struja je usmjereno gibanje nabijenih čestica.

Novi!!: Đurđenovac i Električna struja · Vidi više »

Ferdinand Meder

Ferdinand Meder Ferdinand Meder (Đurđenovac, 28. ožujka 1940.) hrvatski povjesničar umjetnosti, ravnatelj Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Novi!!: Đurđenovac i Ferdinand Meder · Vidi više »

Film

Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.

Novi!!: Đurđenovac i Film · Vidi više »

Gabrilovac

Gabrilovac je mjesto u Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: Đurđenovac i Gabrilovac · Vidi više »

Glazba

Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina.

Novi!!: Đurđenovac i Glazba · Vidi više »

Glumac

Glumac ili glumica je osoba koja glumi ili igra ulogu u nekoj umjetničkoj izvedbi.

Novi!!: Đurđenovac i Glumac · Vidi više »

Helena Buljan

Helena Buljan (Đurđenovac, 9. srpnja 1941.) je hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica.

Novi!!: Đurđenovac i Helena Buljan · Vidi više »

Hrast lužnjak

Žir Hrast lužnjak (Quercus robur) je bjelogorično drvo iz roda hrastova porodice Fagaceae.

Novi!!: Đurđenovac i Hrast lužnjak · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Đurđenovac i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska demokratska zajednica

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.

Novi!!: Đurđenovac i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »

Hrvatski restauratorski zavod

Hrvatski restauratorski zavod utemeljen je 1997. godine uredbom Vlade Republike Hrvatske o spajanju javnih ustanova konzervatorsko-restauratorskih djelatnosti u vlasništvu Republike Hrvatske: Zavoda za restauriranje umjetnina (utemeljen godine 1948.) i Restauratorskog zavoda Hrvatske (utemeljen 1966. godine).

Novi!!: Đurđenovac i Hrvatski restauratorski zavod · Vidi više »

Industrija

Industrija je skup ljudskih djelatnosti koje su okrenute proizvodnji robe i usluga.

Novi!!: Đurđenovac i Industrija · Vidi više »

Ivan Švertasek

Ivan Švertasek (Đurđenovac, 1922. – Zagreb, 2009.) bio je hrvatski slikar, keramičar, ilustrator te pedagog.

Novi!!: Đurđenovac i Ivan Švertasek · Vidi više »

Jaglac

Jaglac (vesnača, jagorčika, lat. Primula), biljni rod iz porodice jaglačevki kojemu pripada od preko 300 pa do blizu ili više od 500 vrsta.

Novi!!: Đurđenovac i Jaglac · Vidi više »

Josip Juraj Strossmayer

Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.

Novi!!: Đurđenovac i Josip Juraj Strossmayer · Vidi više »

Josip Kozarac

Josip Kozarac (Vinkovci, 18. ožujka 1858. – Koprivnica, 21. kolovoza 1906.), hrvatski je prozaist – novelist, romanopisac, pjesnik, pisac pripovijetki i polemičar, diplomirani inženjer šumarstva, jedan od najpoznatijih hrvatskih šumara.

Novi!!: Đurđenovac i Josip Kozarac · Vidi više »

Kapitulacija

GFM Wilhelm Keitel pri potpisu kapitulacije tijekom noći s 8. na 9. svibnja 1945. u Berlinu. Kapitulacija (lat. capitulare, dogovoriti uvjete) je politički ili vojni sporazum, odnosno čin kojim država ili veća vojna formacija tijekom rata ili sličnog oružanog sukoba pristaje na prestanak oružanog otpora, odnosno predaju teritorija, ljudstva ili opreme neprijateljskoj državi, vojsci ili paravojnoj formaciji pod određenim uvjetima.

Novi!!: Đurđenovac i Kapitulacija · Vidi više »

Karašica

Valpovu.

Novi!!: Đurđenovac i Karašica · Vidi više »

Karikatura

Karikatura (tal. caricare - natovariti, pretjerati) je šaljivi likovni prikaz osobe koji preuveličava i deformira istaknute osobine portretiranog pojedinca.

Novi!!: Đurđenovac i Karikatura · Vidi više »

Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Novi!!: Đurđenovac i Katoličanstvo · Vidi više »

Katolička Crkva

Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.

Novi!!: Đurđenovac i Katolička Crkva · Vidi više »

Kazalište

Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.

Novi!!: Đurđenovac i Kazalište · Vidi više »

Köppenova klasifikacija klime

Svijet prema Köppenovoj klasifikaciji klime. Wladimir Peter Köppen, Nijemac ruskog podrijetla klasificirao je klimu prema dva prevladavajuća klimatska elementa – temperaturi zraka i padalinama.

Novi!!: Đurđenovac i Köppenova klasifikacija klime · Vidi više »

Kemijska industrija

Rijeke - primjer kemijske industrije. Kemijska industrija grana je industrije, koja kemijskim putem prerađuje biljne, životinjske i mineralne sirovine, kao i razne otpatke.

Novi!!: Đurđenovac i Kemijska industrija · Vidi više »

Klokočevci

Klokočevci su mjesto u Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: Đurđenovac i Klokočevci · Vidi više »

Knjižnica

Knjižnica Knjižnica (ili biblioteka) je ustanova u kojoj se prikuplja, sređuje, obrađuje, pohranjuje i daje na korištenje zbrike knjiga.

Novi!!: Đurđenovac i Knjižnica · Vidi više »

Kraljevina Jugoslavija

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.

Novi!!: Đurđenovac i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »

Krčevina (Đurđenovac)

Krčevina je mjesto u Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: Đurđenovac i Krčevina (Đurđenovac) · Vidi više »

Krešimir Zimonić

Krešimir Zimonić (1956, Đurđenovac) je hrvatski umjetnik, karikaturist, animator i crtač stripova.

Novi!!: Đurđenovac i Krešimir Zimonić · Vidi više »

Krndija

Krndija je gora u Slavoniji, Hrvatska, koja se nalazi istočno od Papuka, na koji se nadovezuje.

Novi!!: Đurđenovac i Krndija · Vidi više »

Kuglački klub Đurđenovac

Kuglački klub "Đurđenovac" (K.K. "Đurđenovac"; K.K. "Đurđenovac" Đurđenovac; Đurđenovac) je muški kuglački klub iz Đurđenovca, Osječko-baranjska županija, Republika Hrvatska.

Novi!!: Đurđenovac i Kuglački klub Đurđenovac · Vidi više »

Kuglanje

Kuglanje Kuglanje je športska grana u kojoj se koristi kugla za pogađanje čunjeva, sa svrhom srušiti što više.

Novi!!: Đurđenovac i Kuglanje · Vidi više »

Kultura

Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.

Novi!!: Đurđenovac i Kultura · Vidi više »

Ličko Novo Selo

Ličko Novo Selo je mjesto u Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: Đurđenovac i Ličko Novo Selo · Vidi više »

Lipine

Lipine su mjesto u Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: Đurđenovac i Lipine · Vidi više »

Mađari u Hrvatskoj

Karta broja Mađara u Hrvatskoj po općinama i gradovima Baranji Mađarsko kulturno društvo Vinkovci. Mađari u Hrvatskoj (mađ. Horvátországi magyarok) su jedna od nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Đurđenovac i Mađari u Hrvatskoj · Vidi više »

Mađarski jezik

mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.

Novi!!: Đurđenovac i Mađarski jezik · Vidi više »

Mali nogomet

Mali nogomet Mali nogomet je nogomet na igralištu manjih dimenzija od uobičajena.

Novi!!: Đurđenovac i Mali nogomet · Vidi više »

Mecena

Mecena i uz to vezani izrazi mecenatsvo - mecenatski (po imenu rimskog političara, pjesnika i pokrovitelja umjetnika, savjetnika i prijatelja cara Augusta - Gaja Mecene (Gaius Cilnius Maecenas) (13. travnja 70. pr. Kr. - listopada 8. pr. Kr.) označava osobu ili neko društvo koji nesebično i izdašno daje podršku i potporu umjetničkim, kulturnim ili u današnje vrijeme športskim ili znanstvenim aktivnostima i njihovim nositeljima (umjetnicima, znanstvenicima, športašima). U povijesti mecene su se dolazili iz krugova kraljeva, plemića, zemljoposjednika i raznih vladara i upravitelja (uglavnom iz višeg društvenog sloja) koji su financijski (ili materijalom) pomagali umjetnike svoga vremena (pisce, slikare, kipare, glazbenike). Velike mecene bili su i brojne crkvene organizacije. Za vrijeme talijanske renesanse mecenatsvo je bilo usko povezano s fenomenom veličanstvenosti. Najpoznatiji mecene bili su firentinska vladarska dinastija Medici, točnije dvojica najpoznatijih Cosimo il Vecchio (1389. – 1464.) i njegov nećak Lorenzo Veličanstveni (1449. – 1492.) oni su na svom dvoru okupili najbolje umjetnike, književnike, filozofe i humaniste svoga vremena, između otalih to su bili; Michelozzo, Pico della Mirandola, Angelo Poliziano, Antonio Pollaiolo i Sandro Botticelli. Poznati mecene u Hrvata bili su Marin Bobaljević, Ivo Tartaglia, Vicko Zmajević, Ivan Ručić, Jure Petričević, Đuro Čanić i drugi, a najvećim se mecenom u hrvatskoj povijesti smatra Josip Juraj Strossmayer.

Novi!!: Đurđenovac i Mecena · Vidi više »

Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske

Ministarstvo kulture i medija je središnje tijelo državne uprave u Republici Hrvatskoj koje obavlja upravne i druge poslove u području kulture koji se odnose na: razvitak i unapređenje kulture, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, kulturnog života i kulturnih djelatnosti; osnivanja ustanova i drugih pravnih osoba u kulturi.

Novi!!: Đurđenovac i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske · Vidi više »

Moša Pijade

Antuna Augustinčića Moša Pijade (Beograd, 4. siječnja 1890. – Pariz, 15. siječnja 1957.) bio je srbijanski i jugoslavenski političar, prevoditelj, slikar, likovni kritičar i novinar židovskog podrijetla.

Novi!!: Đurđenovac i Moša Pijade · Vidi više »

Našičko Novo Selo

Našičko Novo Selo je mjesto u Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: Đurđenovac i Našičko Novo Selo · Vidi više »

Našice

Našice su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: Đurđenovac i Našice · Vidi više »

Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj

Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj (NOP) bio je dio antifašističkog NOP-a na području okupirane Jugoslavije.

Novi!!: Đurđenovac i Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj · Vidi više »

Neogotika

Istaknute neogotičke građevine, na vrhu Westminsterska palača, London, lijevo Cathedral of Learning, Pittsburgh, desno Sint-Petrus-en-Pauluskerk, Oostende Neogotika je stil u arhitekturi iz 18., 19., i 20.

Novi!!: Đurđenovac i Neogotika · Vidi više »

Nezavisna Država Hrvatska

Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.

Novi!!: Đurđenovac i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

Nijemci u Hrvatskoj

Nijemci u Hrvatskoj ili Podunavske Švabe (njemački: Donauschwaben) su jedna od 22 priznate nacionalne manjine Hrvatske.

Novi!!: Đurđenovac i Nijemci u Hrvatskoj · Vidi više »

Njemački jezik

Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.

Novi!!: Đurđenovac i Njemački jezik · Vidi više »

NK Đurđenovac

NK Đurđenovac je nogometni klub iz Đurđenovca nedaleko Našica u Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: Đurđenovac i NK Đurđenovac · Vidi više »

Ožujak

Ožujak Ožujak treći je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Đurđenovac i Ožujak · Vidi više »

Obitelj

Šira američka obitelj Obitelj je osnovna društvena jedinica zasnovana na zajedničkom životu užeg kruga krvnih srodnika, u kojoj se sjedinjuju biološko-reproduktivne, ekonomske i odgojne funkcije.

Novi!!: Đurđenovac i Obitelj · Vidi više »

Osijek

Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Đurđenovac i Osijek · Vidi više »

Osječko-baranjska županija

Osječko-baranjska županija je jedna od dvadeset hrvatskih županija, smještena je na istoku Hrvatske.

Novi!!: Đurđenovac i Osječko-baranjska županija · Vidi više »

Osnovna škola

Osnovna škola je škola koju učenik pohađa kao prvu školu.

Novi!!: Đurđenovac i Osnovna škola · Vidi više »

Papuk

Papuk je planina u istočnoj Hrvatskoj, na sjevernoj i sjeverozapadnoj granici Požeške kotline.

Novi!!: Đurđenovac i Papuk · Vidi više »

Park

Park Champ de Mars u Parizu Kraljevski park u Sydneyu Park kraljice Elizabete u Vancouveru Čakovcu Park je dio grada ili naselja u kojem se nalazi održavano zelenilo.

Novi!!: Đurđenovac i Park · Vidi više »

Parna lokomotiva

Parna lokomotiva bavarskog jezera Chiemsee Parna lokomotiva je vrsta vučnog željezničkog vozila.

Novi!!: Đurđenovac i Parna lokomotiva · Vidi više »

Parni stroj

stapnoga mehanizma kod parnog stroja: '''1''' – Stap '''2''' – Stapajica '''3''' – Križna glava '''4''' – Ojnica '''5''' – Koljenasto vratilo '''6''' – Bregasto vratilo za usis ili ispuh ventila '''7''' – Zamašnjak '''8''' – Klizni ventil '''9''' – Centrifugalni regulator. Parni stroj u radu. James Wattov parni stroj iz 1848. Heronove kugle ili eolipile. Parni stroj je toplinski stroj koji energiju vodene pare ekspanzijom pretvara u mehanički rad.

Novi!!: Đurđenovac i Parni stroj · Vidi više »

Partizani

Riječ partizan ima dva osnovna značenja koja daju današnji rječnici, npr.

Novi!!: Đurđenovac i Partizani · Vidi više »

Pastor

Pastor je naziv protestantskog vjerskog službenika, a potječe iz latinskog jezika i znači pastir.

Novi!!: Đurđenovac i Pastor · Vidi više »

Pisac

pisaćem stroju, 1939. godine Pisac je osoba koja se profesionalno ili amaterski bavi pisanjem.

Novi!!: Đurđenovac i Pisac · Vidi više »

Planinarstvo

Planinarstvo obuhvaća sve čovjekove djelatnosti izravno i neizravno vezane uz vlastonožno kretanje u planinskim predjelima.

Novi!!: Đurđenovac i Planinarstvo · Vidi više »

Požeška biskupija

Požeška biskupija je osnovana 1997. godine izdvajanjem istočnog dijela Zagrebačke nadbiskupije.

Novi!!: Đurđenovac i Požeška biskupija · Vidi više »

Podravina

KoprivnicaPodručje Podravine za razliku od istoimenog geografskog pojma obuhvaća uže područje, tj.

Novi!!: Đurđenovac i Podravina · Vidi više »

Poljoprivreda

Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.

Novi!!: Đurđenovac i Poljoprivreda · Vidi više »

Prehrambena industrija

Industrijska proizvodnja sira Prehrambena industrija gospodarska je grana koja se bavi preradom poljoprivrednih proizvoda.

Novi!!: Đurđenovac i Prehrambena industrija · Vidi više »

Pribiševci

Pribiševci su mjesto u Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: Đurđenovac i Pribiševci · Vidi više »

Proštenje

Moravaskoj Slovačkoj (Češka) Proštenje je misno slavlje vezano za crkvu i crkvene blagdane, može se definirati kao okupljanje puka uz crkvenu proslavu ili procesiju.

Novi!!: Đurđenovac i Proštenje · Vidi više »

Ribarstvo

Ribari iz Brela Ribarstvo je grana privrede koja se bavi ribolovom, uzgojem i preradom ribe, kako one morske tako i one slatkovodne.

Novi!!: Đurđenovac i Ribarstvo · Vidi više »

Satnija

Satnija je osnovna taktička postrojba nekih rodova kopnene vojske.

Novi!!: Đurđenovac i Satnija · Vidi više »

Secesija

Secesija (od njem. Sezession) ili art nouveau (francuski: „nova umjetnost”) je stilski pravac u umjetnosti koji se javio kao reakcija na akademizam i eklekticizam zadnjih desetljeća 19.

Novi!!: Đurđenovac i Secesija · Vidi više »

Slavonija

grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Đurđenovac i Slavonija · Vidi više »

Socijaldemokratska partija Hrvatske

|tijelo4 zastupljenost.

Novi!!: Đurđenovac i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »

Srednja škola

Srednja škola je trogodišnja, četverogodišnja ili petogodišnja škola koju učenik pohađa nakon završene osmogodišnje osnovne škole.

Novi!!: Đurđenovac i Srednja škola · Vidi više »

Streljaštvo

Streljaštvo je natjecateljski sport koji razvija umijeće pogađanja pokretnih i nepokretnih meta korištenjem različitih vrsta oružja, i to specifično različitih tipova pušaka i pištolja.

Novi!!: Đurđenovac i Streljaštvo · Vidi više »

Strip

''Yellow kid'' iz studenog 1896. god. je bio prvi strip s tekstom u balonima. Strip je kronološki slijed slika međusobno povezanih radnjom.

Novi!!: Đurđenovac i Strip · Vidi više »

Sušine

Sušine su mjesto u Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: Đurđenovac i Sušine · Vidi više »

Sunovrat

Sunovrat Sunovrat Jonquilla Sunovrat (narcis, narcisa, drimavac, nežić, lat. Narcissus) je biljni rod porodice Amaryllidaceae kojemu pripada 116 priznatih vrsta.

Novi!!: Đurđenovac i Sunovrat · Vidi više »

Sveti Josip

Sveti Josip, tesar iz Galileje, zaručnik Marijin i Isusov poočim i hranitelj, glava Svete obitelji.

Novi!!: Đurđenovac i Sveti Josip · Vidi više »

Televizija

Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.

Novi!!: Đurđenovac i Televizija · Vidi više »

Tenis

Tenisač kod servisa Tenis je sportska igra u kojoj se pomoću reketa i loptice dva ili četiri igrača nadmeću na označenom terenu.

Novi!!: Đurđenovac i Tenis · Vidi više »

Teodorovac

Teodorovac je mjesto u Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: Đurđenovac i Teodorovac · Vidi više »

Teretana

Sprave za vježbanje Teretana (često netočno poistovjećena s fitness centrom) gimnastička je dvorana u kojoj je smještena oprema za tjelovježbu, odnosno za ciljano jačanje, nadogradnju ili održavanje mišićnog sustava, a najčešće u sklopu fitness centra.

Novi!!: Đurđenovac i Teretana · Vidi više »

Tompojevci

Tompojevci su općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Đurđenovac i Tompojevci · Vidi više »

Trgovina

Maloprodajna poslovnica s dječjom odjećom Pod trgovinom se podrazumijeva tržišna ponuda robe u zamjenu za platežno sredstvo odnosno novac, ili za drugu robu (robna razmjena).

Novi!!: Đurđenovac i Trgovina · Vidi više »

Umjetnost

Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.

Novi!!: Đurđenovac i Umjetnost · Vidi više »

Virovitička županija

23px Ovo je članak o povijesnoj Virovitičkoj županiji iz vremena Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, Kraljevine Slavonije i Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.

Novi!!: Đurđenovac i Virovitička županija · Vidi više »

Vučica (rijeka)

Vučica je jedna od rijeka slavonske Podravine koja u svom donjem toku, gdje je i najveća, protječe Valpovštinom.

Novi!!: Đurđenovac i Vučica (rijeka) · Vidi više »

Zapad

Zapad je strana svijeta nasuprot istoku.

Novi!!: Đurđenovac i Zapad · Vidi više »

1890.

Bez opisa.

Novi!!: Đurđenovac i 1890. · Vidi više »

1921.

Bez opisa.

Novi!!: Đurđenovac i 1921. · Vidi više »

1944.

Bez opisa.

Novi!!: Đurđenovac i 1944. · Vidi više »

1948.

Bez opisa.

Novi!!: Đurđenovac i 1948. · Vidi više »

1953.

Bez opisa.

Novi!!: Đurđenovac i 1953. · Vidi više »

1954.

Bez opisa.

Novi!!: Đurđenovac i 1954. · Vidi više »

1956.

Bez opisa.

Novi!!: Đurđenovac i 1956. · Vidi više »

1963.

Bez opisa.

Novi!!: Đurđenovac i 1963. · Vidi više »

1966.

Bez opisa.

Novi!!: Đurđenovac i 1966. · Vidi više »

1981.

Bez opisa.

Novi!!: Đurđenovac i 1981. · Vidi više »

1987.

Bez opisa.

Novi!!: Đurđenovac i 1987. · Vidi više »

1988.

Bez opisa.

Novi!!: Đurđenovac i 1988. · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: Đurđenovac i 1990. · Vidi više »

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: Đurđenovac i 2003. · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

Novi!!: Đurđenovac i 2011. · Vidi više »

2015.

desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.

Novi!!: Đurđenovac i 2015. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Đurđenovac (Đurđenovac).

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »