Brže od pregledniku!
73 odnosi: Alojzije Stepinac, Angelo Chicco, Austrija, Češka, Čuntić, Banovina, Barok, Bartol Felbinger, Bartol Kašić, Beč, Božena Šurina, Buzet, Draguć, Dubica, Dubrovnik, Etika, Gora, Gorica, Gospić, Hermann Bollé, Hrvatska, Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti, Hum, Italija, Ivan Albertal, Ivan Either, Ivanka Reberski, Jastrebarsko, Johann Fuchs, Josip Pazelt, Kamensko, Karlovac, Klagenfurt, Klanjec, Kotari, Krapina, Križevci, Kuno Waidmann, Lepoglava, Marija Gorica, Matija Leonhart, Muzej za umjetnost i obrt, Nagrada Vicko Andrić, Pazin, Peristil, Petrovaradin, Radna zajednica Alpe-Jadran, Red Danice hrvatske, Red svetog Pavla prvog pustinjaka, Roč, ..., Sela, Sisak, Slovačka, Slovenija, Srednja Europa, Sveti Petar u Šumi, Svetice, Trg bana Jelačića (Zagreb), UNESCO, Valentin Metzinger, Varaždinska biskupija, Veneto, Viktor Kovačić, Vrh, Zagreb, Zagrebačka nadbiskupija, 1. ožujka, 1094., 12. svibnja, 1924., 1961., 1994., 2009.. Proširite indeks (23 više) »
Alojzije Stepinac
Alojzije Stepinac (Brezarić pokraj Krašića, 8. svibnja 1898. – Krašić, 10. veljače 1960.) bio je zagrebački nadbiskup i kardinal.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Alojzije Stepinac · Vidi više »
Angelo Chicco
Angelo Chicco, zagrebački graditelj.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Angelo Chicco · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Austrija · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Češka · Vidi više »
Čuntić
Čuntić je mjesto u Sisačko-moslavačkoj županiji, administrativno u sastavu grada Petrinje, smješteno oko 12 km južno od grada.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Čuntić · Vidi više »
Banovina
Banovina unutar Hrvatske prikazana crvenom bojom, (Grad Sisak i Općina Martinska Ves prikazane u isprekidanoj boji zato što se ponekad nazivaju dijelovima Banovine.) Banovina (također Banska krajina, Banska zemlja i Banija), kraj je u središnjoj Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji, između Save, donjeg toka rijeke Kupe, Une i Gline, te takozvane „suhe međe“ prema Bosanskoj krajini.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Banovina · Vidi više »
Barok
Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Barok · Vidi više »
Bartol Felbinger
Bartol Felbinger (Cheb, Češka, 15. rujna 1785. – Zagreb, 17. veljače 1871.), zagrebački graditelj.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Bartol Felbinger · Vidi više »
Bartol Kašić
Bartul Kašić, također Bartol Kašić (Pag, 15. kolovoza 1575. – Rim, 28. prosinca 1650.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, gramatičar, duhovni pisac i prevoditelj.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Bartol Kašić · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Beč · Vidi više »
Božena Šurina
Božena Šurina (1924. - 25. listopada 2015.), hrvatska povjesničarka umjetnosti Magistrirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na temi likovne kritike u Hrvatskoj u 19.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Božena Šurina · Vidi više »
Buzet
Buzet, panorama Buzet (tal. Pinguente, stariji hrv. čak. BlzetZvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109.) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, u Istarskoj županiji, smješten u dolini rijeke Mirne, na području koje se po njemu naziva Buzeština.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Buzet · Vidi više »
Draguć
Draguć je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Cerovlje, Istarska županija.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Draguć · Vidi više »
Dubica
* Hrvatska Dubica.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Dubica · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Dubrovnik · Vidi više »
Etika
Etika je filozofska disciplina koja proučava moral; ona je filozofija morala, koja istražuje smisao i ciljeve moralnih normi, osnovne kriterije za moralno vrednovanje, kao i uopće zasnovanost i izvor morala.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Etika · Vidi više »
Gora
* brdo ili planina; predloženo je da se "gorom" naziva uzvisina između brda i planine (R. Kalmeta) - 500-1000 m Hrvatska.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Gora · Vidi više »
Gorica
Zemljopis Hrvatska.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Gorica · Vidi više »
Gospić
Gospić je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Gospić · Vidi više »
Hermann Bollé
Hermann Bollé (Köln, 18. listopada 1845. – Zagreb, 17. travnja 1926.), austrijski arhitekt.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Hermann Bollé · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti
Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUH) hrvatska je nevladina i neprofitna strukovna organizacija.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti · Vidi više »
Hum
Hum je sinonim s pojmovima omanje brdo, brežuljak, glavica,Natuknice "brdo" i "brežuljak", Ljiljana Šarić / Wiebke Wittschen, "Rječnik sinonima hrvatskoga jezika", str.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Hum · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Italija · Vidi više »
Ivan Albertal
'''E. Nardi: Zagrebačka katedrala u 19. st.''' Ivan Albertal (Roveredo, Švicarska, oko 1575. – Zagreb, 1648.), švicarski arhitekt i graditelj.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Ivan Albertal · Vidi više »
Ivan Either
Ivan Either (u spisima također: Eyther, Ajther, itd.) (umro u Zagrebu, 1822.), zagrebački graditelj.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Ivan Either · Vidi više »
Ivanka Reberski
Ivanka Reberski (1932.) je hrvatska povjesničarka umjetnosti.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Ivanka Reberski · Vidi više »
Jastrebarsko
Jastrebarsko je grad u središnjoj Hrvatskoj koji se nalazi na pola puta između Zagreba i Karlovca.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Jastrebarsko · Vidi više »
Johann Fuchs
Johann Nepomuk Fuchs (također: Janez Fuchs) (Neiss, Šleska, 1727. – Maribor, 9. svibnja 1804.), slovenski arhitekt.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Johann Fuchs · Vidi više »
Josip Pazelt
Josip Pazelt (Lang-End-Zerstorf, Donja Austrija, ? - Zagreb ?), zagrebački graditelj.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Josip Pazelt · Vidi više »
Kamensko
Naselja: Hrvatska.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Kamensko · Vidi više »
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Karlovac · Vidi više »
Klagenfurt
Klagenfurt (hrv. Celovac, slov. Celovec) je statutarni grad u Austriji, i glavni grad savezne države Koruške.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Klagenfurt · Vidi više »
Klanjec
Klanjec je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Klanjec · Vidi više »
Kotari
Kotari je naselje koje se nalazi u sastavu Grada Samobora, Zagrebačka županija.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Kotari · Vidi više »
Krapina
Krapina je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Krapina · Vidi više »
Križevci
Križevci su grad u Koprivničko-križevačkoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Križevci · Vidi više »
Kuno Waidmann
'''Kuno Waidmann''' Kuno Waidmann (Tigerfeld, 8. ožujka 1845. – Graz, 4. listopada 1921.), njemački arhitekt historicizma, koji je najveći dio svojeg opusa ostvario u Hrvatskoj (tada Austro-Ugarskoj).
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Kuno Waidmann · Vidi više »
Lepoglava
Lepoglava je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Lepoglava · Vidi više »
Marija Gorica
Marija Gorica je ime naselja i općine u Hrvatskoj.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Marija Gorica · Vidi više »
Matija Leonhart
Matija Leonhart (u spisima: Matthias Leonhart, također Lenhort, Lenhart, Lenhord, Lenhard i Lenard) (Beč, ? - Zagreb, 12. lipnja 1762.), zagrebački graditelj.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Matija Leonhart · Vidi više »
Muzej za umjetnost i obrt
Zgrada Muzeja za umjetnost i obrt minijatura Muzej za umjetnost i obrt osnovan je 17. veljače 1880. godine, na inicijativu Društva umjetnosti i njegovog tadašnjeg predsjednika Izidora Kršnjavija kao jedna od prvih institucija takve vrste u Europi.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Muzej za umjetnost i obrt · Vidi više »
Nagrada Vicko Andrić
Nagrada Vicko Andrić Vicko Andrić – Uzdužni presjek Dioklecijanovog mauzoleja (1852.) Nagrada Vicko Andrić dodjeljuje se za izvanredna postignuća u području zaštite kulturne baštine u Hrvatskoj i to za postignuća u: konzervatorsko-restauratorskim radovima na očuvanju kulturne baštine; istraživanju i dokumentiranju kulturnih dobara; razvoju konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske struke i unapređenju sustava zaštite kulturne baštine; očuvanju i obogaćenju ukupnog fundusa kulturne baštine Republike Hrvatske.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Nagrada Vicko Andrić · Vidi više »
Pazin
Pazin (tal. Pisino, njem. Mitterburg), grad je na zapadu Hrvatske, u središnjoj Istri nad krškim ponorom Jame (Pazinska jama), u koji ponire Pazinčica.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Pazin · Vidi više »
Peristil
Peristil - ulaz u katedralu sv. Dujma Kuća Crnog salona, Herkulanej Peristil (grč. ''περιστύλιον'') (arhit.) - slobodan prostor, okružen stubovima i natkriven; predvorje ili hodnik sa stubovima.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Peristil · Vidi više »
Petrovaradin
Petrovaradinska tvrđava Petrovaradin (srp. Петроварадин, mađ. Pétervárad, njem. Peterwardein), nekadašnji utvrđeni grad uz rijeku Dunav, danas dio užeg gradskog područja Novog Sada.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Petrovaradin · Vidi više »
Radna zajednica Alpe-Jadran
Radna zajednica Alpe-Jadran osnovana je 20. studenog 1978. u Veneciji.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Radna zajednica Alpe-Jadran · Vidi više »
Red Danice hrvatske
'''Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića''' '''Red Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića''' '''Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića''' '''Red Danice hrvatske s likom Nikole Tesle''' '''Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara''' '''Red Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske''' '''Red Danice hrvatske s likom Antuna Radića''' Red Danice hrvatske je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima četrnaesto mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Red Danice hrvatske · Vidi više »
Red svetog Pavla prvog pustinjaka
Red svetoga Pavla Prvoga Pustinjaka (lat. Ordo Fratrum Sancti Pauli Primi Eremitae, OSPPE) je katolički crkveni red koji je utemeljio Euzebije Ostrogonski po uzoru na život sv.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Red svetog Pavla prvog pustinjaka · Vidi više »
Roč
Roč je naselje u Istarskoj županiji.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Roč · Vidi više »
Sela
Hrvatska.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Sela · Vidi više »
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Sisak · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Slovačka · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Slovenija · Vidi više »
Srednja Europa
Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Srednja Europa · Vidi više »
Sveti Petar u Šumi
Sveti Petar u Šumi je općina u zapadnoj Hrvatskoj, a nalazi se u Istarskoj županiji.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Sveti Petar u Šumi · Vidi više »
Svetice
Svetice su naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Ozlja, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Svetice · Vidi više »
Trg bana Jelačića (Zagreb)
Trg bana Josipa Jelačića Trg bana Josipa Jelačića iz 1866. godine Trg bana Josipa Jelačića glavni je zagrebački trg.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Trg bana Jelačića (Zagreb) · Vidi više »
UNESCO
UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i UNESCO · Vidi više »
Valentin Metzinger
Valentin (Janez) Metzinger (* Saint-Avold, Lorraine, Francuska, 1699. - † Ljubljana, Slovenija, 12. ožujka 1759.), je slovenski barokni slikar francuskog porijekla, koji je najveći dio svog života proveo u Ljubljani.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Valentin Metzinger · Vidi više »
Varaždinska biskupija
Varaždinska biskupija je upravna jedinica (dijeceza) Katoličke crkve u Hrvatskoj.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Varaždinska biskupija · Vidi više »
Veneto
Veneto (latinski: Venetia, venetski: Vèneto) je jedna od 20 talijanskih regija.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Veneto · Vidi više »
Viktor Kovačić
Viktor Kovačić (Ločka Vas kraj Huma na Sutli, 28. kolovoza 1874. – Zagreb, 21. listopada 1924.), hrvatski arhitekt. Često zvan ocem moderne hrvatske arhitekture – zbog suptilnih i čistih formi te svojih protofunkcionalističkih načela, Kovačić je jedan od najznačajnijih hrvatskih arhitekata. Neka od važnijih zagrebačkih djela su Crkva sv. Blaža, palača Burze, kuća Frank, palača Slaveks i uređenje Jezuitskog trga u Zagrebu, kao i mauzolej De Piennes u Vrbovcu, te brojni stambeni natječaji, interijeri i regulacije. Snažno je utjecao i na razvoj domaćeg građevinskog obrta, kao i na urbanistička pitanja i pitanja spomeničke zaštite. Objavljivao niz kritičkih tekstova (u časopisu Život objavljuje programatsku raspravu Moderna arhitektura). Svojim kontroverznim tezama i istupima u javnosti Kovačić je uzdrmao arhitektonsku scenu svoga doba, te stvorio brojne neprijatelje. Prijateljevao je i s Adolfom Loosom, vodio zajednički atelier s Hugom Ehrlichom, a 1906. osniva Klub hrvatskih arhitekata (s Bastlom, Ivekovićem, Ehrlichom i Schönom).
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Viktor Kovačić · Vidi više »
Vrh
osnovno značenje.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Vrh · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Zagreb · Vidi više »
Zagrebačka nadbiskupija
Zagrebačka nadbiskupija (lat. Archidioecesis Zagrebiensis) je brojem vjernika najveća upravna jedinica Katoličke crkve u Hrvatskoj.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i Zagrebačka nadbiskupija · Vidi više »
1. ožujka
1.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i 1. ožujka · Vidi više »
1094.
Bez opisa.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i 1094. · Vidi više »
12. svibnja
12.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i 12. svibnja · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i 1924. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i 1961. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i 1994. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Đurđica Cvitanović i 2009. · Vidi više »
