Brže od pregledniku!
55 odnosi: Šabac, Beograd, Bielefeld, Bijeljina, Dortmund, Glazba u 1969., Grand Production, Hrvatski jezik, Perika, Pjevanje, Pop-folk, Srbija, Srpski jezik, Tekstopisac, Turska, 17. veljače, 19. veljače, 1951., 1958., 1969., 1970., 1971., 1972., 1974., 1976., 1978., 1979., 1980., 1981., 1982., 1984., 1985., 1986., 1987., 1988., 1989., 1990., 1992., 1994., 1995., 1996., 1997., 1998., 1999., 2001., 2002., 2003., 2004., 2005., 2006., ..., 2008., 2016., 2019., 22. veljače, 6. rujna. Proširite indeks (5 više) »
Šabac
Šabac je grad na desnoj obali Save u Srbiji, trgovačko i gospodarsko središte Mačve.
Novi!!: Šaban Šaulić i Šabac · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Šaban Šaulić i Beograd · Vidi više »
Bielefeld
Bielefeld je grad u njemačkoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija.
Novi!!: Šaban Šaulić i Bielefeld · Vidi više »
Bijeljina
Bijeljina je grad i središte istoimene općine u sjeveroistočnom dijelu Republike Srpske, BiH.
Novi!!: Šaban Šaulić i Bijeljina · Vidi više »
Dortmund
Dortmund je grad u njemačkoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji.
Novi!!: Šaban Šaulić i Dortmund · Vidi više »
Glazba u 1969.
Glazba u 1969. godini.
Novi!!: Šaban Šaulić i Glazba u 1969. · Vidi više »
Grand Production
Grand Produkcija ili Grand Production (srpski: Гранд продукција) privatna je tvrtka osnovana 1998. godine sa sjedištem u Beogradu koja se bavi glazbenom i televizijskom produkcijom.
Novi!!: Šaban Šaulić i Grand Production · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Šaban Šaulić i Hrvatski jezik · Vidi više »
Perika
Perika Perika je skup kose, koja je napravljena od konjske dlake, ljudske kose, vune, perja, ili nekog umjetnog vlakna koji se nosi radi mode, kozmetike, ili kod kulturnih i vjerskih rituala.
Novi!!: Šaban Šaulić i Perika · Vidi više »
Pjevanje
Harry Belafonte (1954.) Patti Smith ispred mikrofona (2007.) Pjevanje je naziv za poseban način uporabe ljudskoga glasa u glazbi: prilikom pjevanja, zvuk se proizvodi glasnicama.
Novi!!: Šaban Šaulić i Pjevanje · Vidi više »
Pop-folk
Pop-folk je glazbeni žanr nastao stapanjem klasične folk, odnosno tradicijske glazbe s pop glazbom radi modernizacije folk glazbe, spajanja modernih ritmova i glazbala.
Novi!!: Šaban Šaulić i Pop-folk · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Šaban Šaulić i Srbija · Vidi više »
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Novi!!: Šaban Šaulić i Srpski jezik · Vidi više »
Tekstopisac
Tekstopisac je osoba, koja surađuje sa skladateljem i na osnovi harmonije napiše stihove, koji se uklapaju u glazbenu strukturu.
Novi!!: Šaban Šaulić i Tekstopisac · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: Šaban Šaulić i Turska · Vidi više »
17. veljače
17.
Novi!!: Šaban Šaulić i 17. veljače · Vidi više »
19. veljače
19.
Novi!!: Šaban Šaulić i 19. veljače · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: Šaban Šaulić i 1951. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Šaban Šaulić i 1958. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Šaban Šaulić i 1969. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Šaban Šaulić i 1970. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Šaban Šaulić i 1971. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Šaban Šaulić i 1972. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Šaban Šaulić i 1974. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Šaban Šaulić i 1976. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Šaban Šaulić i 1978. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Šaban Šaulić i 1979. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Šaban Šaulić i 1980. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Šaban Šaulić i 1981. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Šaban Šaulić i 1982. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Šaban Šaulić i 1984. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Šaban Šaulić i 1985. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Šaban Šaulić i 1986. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Šaban Šaulić i 1987. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Šaban Šaulić i 1988. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Šaban Šaulić i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Šaban Šaulić i 1990. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Šaban Šaulić i 1992. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Šaban Šaulić i 1994. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Šaban Šaulić i 1995. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Šaban Šaulić i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Šaban Šaulić i 1997. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Šaban Šaulić i 1998. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Šaban Šaulić i 1999. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Šaban Šaulić i 2001. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Šaban Šaulić i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Šaban Šaulić i 2003. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Šaban Šaulić i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Šaban Šaulić i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Šaban Šaulić i 2006. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Šaban Šaulić i 2008. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Šaban Šaulić i 2016. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Šaban Šaulić i 2019. · Vidi više »
22. veljače
22.
Novi!!: Šaban Šaulić i 22. veljače · Vidi više »
6. rujna
6.
Novi!!: Šaban Šaulić i 6. rujna · Vidi više »
