Brže od pregledniku!
54 odnosi: Akustična gitara, Alen Vitasović, Aquarius Records, Autor glazbe, Bas-gitara, Bubnjarski komplet, Croatia Records, Diskografija, Domovinski rat, Dražen Turina, E.N.I., Električna gitara, Franci Blašković, Glazba, Glazbeni singl, Glazbenik, Gustafi, Hrvatski jezik, Husein Hasanefendić, Jazz, Kantautor, Klavijatura, Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, KUD Idijoti, Labin, Lirika, Lovran, Novi fosili, Opatija, Pazin, Pjevanje, Pop, Prateći vokal, Producent, Pula, Rijeka, Rock, Slovenija, Televizija, Video, Vlado Kreslin, Zagreb, 12. studenoga, 1990-ih, 1993., 1994., 1996., 1997., 2000., 2003., ..., 2005., 2007., 26. svibnja, 9. lipnja. Proširite indeks (4 više) »
Akustična gitara
Akustična gitara je gitara koja je nalik klasičnoj gitari, ali ima metalne žice i uži vrat.
Novi!!: Šajeta i Akustična gitara · Vidi više »
Alen Vitasović
Alen Vitasović (Pula, 5. srpnja 1968.) hrvatski je pop glazbenik.
Novi!!: Šajeta i Alen Vitasović · Vidi više »
Aquarius Records
Aquarius Records je hrvatska diskografska kuća osnovana u studenom 1995. godine u Zagrebu kao podružnica zagrebačkog kluba Aquarius.
Novi!!: Šajeta i Aquarius Records · Vidi više »
Autor glazbe
Autor glazbe u kazalištu ili kazališni skladatelj je osoba koja namjenski stvara glazbu za kazališnu predstavu.
Novi!!: Šajeta i Autor glazbe · Vidi više »
Bas-gitara
Električna bas-gitara (također zvana električni bas ili bas) električno je pojačan žičani instrument koji se svira prstima ili trzalicom.
Novi!!: Šajeta i Bas-gitara · Vidi više »
Bubnjarski komplet
Bubnjarski komplet ("bubnjevi") je kolekcija glazbenih udaralačkih elemenata koju u većini slučajeva čine doboš, tomovi, bas bubanj, činele, i ostale dodatne udaraljke.
Novi!!: Šajeta i Bubnjarski komplet · Vidi više »
Croatia Records
Croatia Records najstarija je i vodeća diskografska kuća u Hrvatskoj.
Novi!!: Šajeta i Croatia Records · Vidi više »
Diskografija
Diskografija (grčki diskos kolut disk, grčki grafo pišem, popis diskova) je cjelovit i sustavan popis svih glazbenih izdanja nekog izvođača.
Novi!!: Šajeta i Diskografija · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Šajeta i Domovinski rat · Vidi više »
Dražen Turina
Dražen Turina (Rijeka, 17. veljače 1972.) - hrvatski kantautor i pisac, poznat je po nadimku Šajeta.
Novi!!: Šajeta i Dražen Turina · Vidi više »
E.N.I.
E.N.I. je hrvatski pop sastav iz Rijeke, koji je nastao razlazom jedne skupine pjevača Putokaza.
Novi!!: Šajeta i E.N.I. · Vidi više »
Električna gitara
Električna gitara Električna gitara glazbalo je moderne glazbe kao što je rock, metal, punk, rock and roll itd., ali primjenjuje se i u ostalim žanrovima (blues, jazz...) Koristi elektromagnetske pick-upove koji "prikupljaju" titranje žice i pretvaraju ih u signale koje šalju pojačalu.
Novi!!: Šajeta i Električna gitara · Vidi više »
Franci Blašković
Franci Blašković, rocker, kantautor Franci Blašković (Franko) (Pula, 1947.), hrvatski kantautor, rocker, glazbenik alternative, osnivač neformalne cabaret-rock grupe "Gori Ussi Winnetou".
Novi!!: Šajeta i Franci Blašković · Vidi više »
Glazba
Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina.
Novi!!: Šajeta i Glazba · Vidi više »
Glazbeni singl
Klasična gramofonska singl ploča Glazbeni singl je uglazbljena pjesma koja se distribuira putem nosača zvuka, radijskih valova, video spotova na TV-u ili interneta, najčešće u svrhu promidžbe nadolazećeg glazbenog albuma.
Novi!!: Šajeta i Glazbeni singl · Vidi više »
Glazbenik
Glazbenik ili glazbenica, osoba je koja stvara ili izvodi glazbu.
Novi!!: Šajeta i Glazbenik · Vidi više »
Gustafi
Gustafi su glazbeni sastav kojeg su 1980. u Vodnjanu osnovali Edi i Vlado Maružin, Čedomir Mošnja, Igor Arih i Livio Morosin pod imenom Gustaph i njegovi dobri duhovi.
Novi!!: Šajeta i Gustafi · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Šajeta i Hrvatski jezik · Vidi više »
Husein Hasanefendić
Husein "Hus" Hasanefendić (Banja Luka, 30. siječnja 1954.), hrvatski je glazbenik, skladatelj, tekstopisac, gitarist, bivši predsjednik i jedan od osnivača "Hrvatske Glazbene Unije".
Novi!!: Šajeta i Husein Hasanefendić · Vidi više »
Jazz
Jazz (ili džez) je glazbeni žanr koji je nastao u afroameričkim zajednicama New Orleansa, Sjedinjenim Državama, krajem 19.
Novi!!: Šajeta i Jazz · Vidi više »
Kantautor
Kantautor (tal. cantautore) je ujedno autor glazbe, teksta i izvođač.
Novi!!: Šajeta i Kantautor · Vidi više »
Klavijatura
Uvećani prikaz jednog dijela klavijature Klavijature su dio nekih glazbenih instrumenata, a sastoje se od većih bijelih i manjih crnih tipki.
Novi!!: Šajeta i Klavijatura · Vidi više »
Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog
KD Vatroslava Lisinskog. Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog – poznata i kao Koncertna dvorana „Vatroslav Lisinski”, neslužbeno samo Lisinski – kulturna je institucija smještena u Zagrebu između željezničkoga kolodvora i Ulice grada Vukovara, a nasuprot Palači pravde u četvrti Trnje.
Novi!!: Šajeta i Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog · Vidi više »
KUD Idijoti
КUD Idijoti su bili punk sastav iz Pule.
Novi!!: Šajeta i KUD Idijoti · Vidi više »
Labin
panorama Labin (lat. Albona) grad je u zapadnoj Hrvatskoj, u Istarskoj županiji.
Novi!!: Šajeta i Labin · Vidi više »
Lirika
Lirika ili lirsko pjesništvo je književni rod kojem pripadaju književna djela u kojima su iskazani osjećaji, misli i doživljaji.
Novi!!: Šajeta i Lirika · Vidi više »
Lovran
Lovran je općina u Primorsko-goranskoj županiji na istočnoj obali poluotoka Istre u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Šajeta i Lovran · Vidi više »
Novi fosili
Novi fosili je hrvatski pop sastav, jedan od najpopularnijih 1970-ih i 1980-ih godina.
Novi!!: Šajeta i Novi fosili · Vidi više »
Opatija
Djevojka s galebom Opatija (tal. Abbazia) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, na potezu od Rijeke prema Istri.
Novi!!: Šajeta i Opatija · Vidi više »
Pazin
Pazin (tal. Pisino, njem. Mitterburg), grad je na zapadu Hrvatske, u središnjoj Istri nad krškim ponorom Jame (Pazinska jama), u koji ponire Pazinčica.
Novi!!: Šajeta i Pazin · Vidi više »
Pjevanje
Harry Belafonte (1954.) Patti Smith ispred mikrofona (2007.) Pjevanje je naziv za poseban način uporabe ljudskoga glasa u glazbi: prilikom pjevanja, zvuk se proizvodi glasnicama.
Novi!!: Šajeta i Pjevanje · Vidi više »
Pop
Pop, popularna ili pop-glazba (od eng. popular, omiljen, iz lat. populus, narod), podvrsta je zabavne glazbe koja u pravilu sadrži jednostavne, pamtljive melodije i pripjeve.
Novi!!: Šajeta i Pop · Vidi više »
Prateći vokal
Prateći vokal ili prateći pjevač je glazbenik koji pomaže glavnom (vodećem) vokalu u pjevanju.
Novi!!: Šajeta i Prateći vokal · Vidi više »
Producent
Producent može biti.
Novi!!: Šajeta i Producent · Vidi više »
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Šajeta i Pula · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Šajeta i Rijeka · Vidi više »
Rock
Rock, skraćeno od rock and roll (često zapisano kao rock n' roll ili r'n'r), vrsta je popularne glazbe, najčešće s vokalima, električnim i bas-gitarama, te naglašenim, jakim ritmom; u nekim podžanrovima rocka pojavljuju se i drugi instrumenti, primjerice saksofon.
Novi!!: Šajeta i Rock · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Šajeta i Slovenija · Vidi više »
Televizija
Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.
Novi!!: Šajeta i Televizija · Vidi više »
Video
PAL, SECAM Video (lat. "vidim") ili videotehnika zajednički je naziv za niz tehničkih postupaka kojima se ostvaruje snimanje, zapis, obrada, prijenos i prikaz pokretnih slika koje se gledaju na televizijskom ili računalnom zaslonu.
Novi!!: Šajeta i Video · Vidi više »
Vlado Kreslin
Vlado Kreslin (Beltinci, 29. studenoga 1953.) slovenski je folk rock glazbenik.
Novi!!: Šajeta i Vlado Kreslin · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Šajeta i Zagreb · Vidi više »
12. studenoga
12.
Novi!!: Šajeta i 12. studenoga · Vidi više »
1990-ih
Bez opisa.
Novi!!: Šajeta i 1990-ih · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Šajeta i 1993. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Šajeta i 1994. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Šajeta i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Šajeta i 1997. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Šajeta i 2000. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Šajeta i 2003. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Šajeta i 2005. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Šajeta i 2007. · Vidi više »
26. svibnja
26.
Novi!!: Šajeta i 26. svibnja · Vidi više »
9. lipnja
9.
Novi!!: Šajeta i 9. lipnja · Vidi više »
