Brže od pregledniku!
28 odnosi: Budimpešta, Dugo Selo, Ekumenizam, Hrvatska, Hrvatska opozicija, Hrvatska stranka prava (1903.), Hrvatski sabor, Josip Stadler, Károly Khuen-Héderváry, Klasična gimnazija u Zagrebu, Levin Rauch, Mađaroni, Neovisna narodna stranka, Pleso, Prečec, Prvi hrvatski katolički sastanak, Rektor, Stranka prava, Sušačka revija, Sveučilište u Zagrebu, Vugrovec, Zagreb, Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925–1925, 1843., 1894., 1904., 6. rujna, 9. svibnja.
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: Aleksandar Bresztyenszky i Budimpešta · Vidi više »
Dugo Selo
Dugo Selo je grad u središnjoj Hrvatskoj, smješten u Zagrebačkoj županiji.
Novi!!: Aleksandar Bresztyenszky i Dugo Selo · Vidi više »
Ekumenizam
Ekumenizam (od grč. οἰκουμένη (oikoumene) - nastanjeni svijet) označava nastojanje oko pomirenja, suradnje, zbližavanja i jedinstva kršćanskih crkava.
Novi!!: Aleksandar Bresztyenszky i Ekumenizam · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Aleksandar Bresztyenszky i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska opozicija
Sredinom siječnja 1902. spojile su se Stranka prava i Neodvisna narodna stranka pod imenom Hrvatska opozicija, kojoj su pristupili i pojedini hrvatski naprednjaci.
Novi!!: Aleksandar Bresztyenszky i Hrvatska opozicija · Vidi više »
Hrvatska stranka prava (1903.)
Nakon što je krajem 19.
Novi!!: Aleksandar Bresztyenszky i Hrvatska stranka prava (1903.) · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Aleksandar Bresztyenszky i Hrvatski sabor · Vidi više »
Josip Stadler
Josip Stadler (Slavonski Brod, 24. siječnja 1843. – Sarajevo, 8. prosinca 1918.), bio je Vrhbosanski nadbiskup i apostolski upravitelj Banjalučke biskupije, utemeljitelj Družbe sestara Služavki Maloga Isusa, kandidat za sveca, pisac nekih od prvih i veoma znatnih filozofijskih priručnika na hrvatskome u neoskolastičkome duhu.
Novi!!: Aleksandar Bresztyenszky i Josip Stadler · Vidi više »
Károly Khuen-Héderváry
Ban grof Károly Khuen-Héderváry de Hédervár (23. svibnja 1849. – 16. veljače 1918.) mađarski je političar koji je bio hrvatski ban i dvaput ugarski premijer prije Prvog svjetskog rata.
Novi!!: Aleksandar Bresztyenszky i Károly Khuen-Héderváry · Vidi više »
Klasična gimnazija u Zagrebu
Klasična gimnazija – Collegium Zagrabiense, najstarija je srednja škola u Republici Hrvatskoj koja kontinuirano djeluje od svoga osnutka.
Novi!!: Aleksandar Bresztyenszky i Klasična gimnazija u Zagrebu · Vidi više »
Levin Rauch
Levin barun Rauch de Nyek (Lužnica, 6. listopada 1819. – Lužnica, 25. kolovoza 1890.) bio je obnašatelj banske časti za sklapanja hrvatsko-ugarske nagodbe i prvi hrvatski ban nakon 1868.
Novi!!: Aleksandar Bresztyenszky i Levin Rauch · Vidi više »
Mađaroni
Mađaroni je pogrdan naziv za članove Hrvatsko-ugarske stranke, koju je pod nazivom Horvatsko-vugerska stranka osnovao 1841.
Novi!!: Aleksandar Bresztyenszky i Mađaroni · Vidi više »
Neovisna narodna stranka
Neovisna narodna stranka (neodvisna, kako se je u svojem vremenu zvala) naziv je za političku stranku koju su 1880. godine u Banskoj Hrvatskoj osnovali bivši članovi Narodne stranke na čelu s Matijom Mrazovićem.
Novi!!: Aleksandar Bresztyenszky i Neovisna narodna stranka · Vidi više »
Pleso
Pleso je gradska četvrt u sastavu Grada Velike Gorice.
Novi!!: Aleksandar Bresztyenszky i Pleso · Vidi više »
Prečec
Prečec je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u Zagrebačkoj županiji.
Novi!!: Aleksandar Bresztyenszky i Prečec · Vidi više »
Prvi hrvatski katolički sastanak
Prvi hrvatski katolički sastanak je održan u Zagrebu, od 3.
Novi!!: Aleksandar Bresztyenszky i Prvi hrvatski katolički sastanak · Vidi više »
Rektor
Rektor (od latinskog regere.
Novi!!: Aleksandar Bresztyenszky i Rektor · Vidi više »
Stranka prava
Stranka prava je bila hrvatska politička stranka desnog centra koja je od 1861.
Novi!!: Aleksandar Bresztyenszky i Stranka prava · Vidi više »
Sušačka revija
Sušačka revija, hrvatski časopis sa Sušaka.
Novi!!: Aleksandar Bresztyenszky i Sušačka revija · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Aleksandar Bresztyenszky i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Vugrovec
Vugrovec je naselje u sastavu Grada Zagreba.
Novi!!: Aleksandar Bresztyenszky i Vugrovec · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Aleksandar Bresztyenszky i Zagreb · Vidi više »
Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925–1925
Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925–1925 je leksikon životopisa znamenitih i zaslužnih Hrvata.
Novi!!: Aleksandar Bresztyenszky i Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925–1925 · Vidi više »
1843.
Bez opisa.
Novi!!: Aleksandar Bresztyenszky i 1843. · Vidi više »
1894.
Bez opisa.
Novi!!: Aleksandar Bresztyenszky i 1894. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: Aleksandar Bresztyenszky i 1904. · Vidi više »
6. rujna
6.
Novi!!: Aleksandar Bresztyenszky i 6. rujna · Vidi više »
9. svibnja
9.
Novi!!: Aleksandar Bresztyenszky i 9. svibnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Šandor Bresztyensky, Šandor Bresztyenszky, Šandor Breščenski, Šandor Brešćenski.
