Brže od pregledniku!
43 odnosi: Ante Selak, Ante Starčević, Bogoslovlje, Crkva u svijetu, Danica (časopis), Filologija, Francuski jezik, Gospić, Gramatika, Graz, Hrvatska, Hrvatski jezik, Hrvatski narodni preporod, Ivan Golac (slikar), Julije Derossi, Kapucini, Karlobag, Klanac (Gospić), Latinski jezik, Lički Novi, Ljudevit Gaj, Napoleon Bonaparte, Neven, Njemački jezik, Podgorje (Velebit), Pravopis, Senj, Svećenik, Talijanski jezik, Udbina, Varaždin, Vuk Karadžić, Zagreb, Zora dalmatinska, 14. svibnja, 1784., 18. svibnja, 18. travnja, 1808., 1812., 1814., 1859., 2008..
Ante Selak
Dr.
Novi!!: Šime Starčević i Ante Selak · Vidi više »
Ante Starčević
Ante Starčević (Veliki Žitnik kod Gospića, 23. svibnja 1823. – Zagreb, 28. veljače 1896.) bio je hrvatski političar, publicist i književnik.
Novi!!: Šime Starčević i Ante Starčević · Vidi više »
Bogoslovlje
Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.
Novi!!: Šime Starčević i Bogoslovlje · Vidi više »
Crkva u svijetu
Crkva u svijetu (CuS), hrvatski je teološki znanstveni časopis iz Splita.
Novi!!: Šime Starčević i Crkva u svijetu · Vidi više »
Danica (časopis)
Danica (Danicza Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka) bio je prvi hrvatski književni i kulturni list.
Novi!!: Šime Starčević i Danica (časopis) · Vidi više »
Filologija
Filologija (iz starogrčkog „φιλολογία“ („philología“): „ljubav prema riječi“) u širem smislu označava znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičkih tako i književnih.
Novi!!: Šime Starčević i Filologija · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Šime Starčević i Francuski jezik · Vidi više »
Gospić
Gospić je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Šime Starčević i Gospić · Vidi više »
Gramatika
Gramatika (slovnica) je proučavanje pravila koja upravljaju uporabom jezika.
Novi!!: Šime Starčević i Gramatika · Vidi više »
Graz
Graz (hrvatski: Gradac, Štajerski Gradac,Joško Kovačić:, Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1. studenoga 2014.., str. 238. slovenski: Gradec), statutarni i drugi grad po stanovništvu i veličini u Austriji.
Novi!!: Šime Starčević i Graz · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Šime Starčević i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Šime Starčević i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatski narodni preporod
Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.
Novi!!: Šime Starčević i Hrvatski narodni preporod · Vidi više »
Ivan Golac (slikar)
Ivan Golac (Gospić, 1971.) je hrvatski slikar i kipar.
Novi!!: Šime Starčević i Ivan Golac (slikar) · Vidi više »
Julije Derossi
Julije Derossi prof.
Novi!!: Šime Starčević i Julije Derossi · Vidi više »
Kapucini
Kapucinskoj crkvi u Rijeci Kapucini su rimokatolički crkveni red.
Novi!!: Šime Starčević i Kapucini · Vidi više »
Karlobag
Pogled na Dabrove. Karlobag je općina u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Šime Starčević i Karlobag · Vidi više »
Klanac (Gospić)
Klanac je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Gospića, Ličko-senjska županija.
Novi!!: Šime Starčević i Klanac (Gospić) · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Šime Starčević i Latinski jezik · Vidi više »
Lički Novi
Lički Novi (nekadašnji Novi ili Novigrad, latinski Novum castrum) je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Gospića u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Šime Starčević i Lički Novi · Vidi više »
Ljudevit Gaj
Ljudevit Gaj (Krapina, 8. srpnja 1809. – Zagreb, 20. travnja 1872.) bio je hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik.
Novi!!: Šime Starčević i Ljudevit Gaj · Vidi više »
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Novi!!: Šime Starčević i Napoleon Bonaparte · Vidi više »
Neven
Neven (zimorod, lat. Calendula), biljni rod iz porodice glavočika (Asteraceae).
Novi!!: Šime Starčević i Neven · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Šime Starčević i Njemački jezik · Vidi više »
Podgorje (Velebit)
Podgorje je predjel u Hrvatskoj.
Novi!!: Šime Starčević i Podgorje (Velebit) · Vidi više »
Pravopis
Broza, kojeg je priredio D. Boranić; izdanje iz 1911. Unutar pravopisa Broza i Boranića; odmah se prelazi na zapisivanje ''ije/je'' Pravopis hrvatskoga jezika Vladimira Anića i Josipa Silića iz 2001. godine Pravopis (ili ortografija od grč. ὀρθός (orthos) pravilno i γράφειν (grafein) pisati) je naziv za skup pravila koji određuje način pisanja nekog jezika.
Novi!!: Šime Starčević i Pravopis · Vidi više »
Senj
Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Šime Starčević i Senj · Vidi više »
Svećenik
Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski: свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi misne žrtve i obavlja druge vjerske obrede.
Novi!!: Šime Starčević i Svećenik · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Šime Starčević i Talijanski jezik · Vidi više »
Udbina
Udbina je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Šime Starčević i Udbina · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Šime Starčević i Varaždin · Vidi više »
Vuk Karadžić
Vuk Stefanović Karadžić, oko 1850. godine Vuk Stefanović Karadžić (Tršić, 7. studenoga 1787. – Beč, 7. veljače 1864.), bio je srpski jezikoslovac i reformator srpskoga jezika, folklorist i skupljač narodnih umotvorina.
Novi!!: Šime Starčević i Vuk Karadžić · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Šime Starčević i Zagreb · Vidi više »
Zora dalmatinska
Zora dalmatinska bio je prvi hrvatski preporodni književni časopis na hrvatskom jeziku koji je izlazio u Dalmaciji.
Novi!!: Šime Starčević i Zora dalmatinska · Vidi više »
14. svibnja
14.
Novi!!: Šime Starčević i 14. svibnja · Vidi više »
1784.
Bez opisa.
Novi!!: Šime Starčević i 1784. · Vidi više »
18. svibnja
18.
Novi!!: Šime Starčević i 18. svibnja · Vidi više »
18. travnja
18.
Novi!!: Šime Starčević i 18. travnja · Vidi više »
1808.
Bez opisa.
Novi!!: Šime Starčević i 1808. · Vidi više »
1812.
Bez opisa.
Novi!!: Šime Starčević i 1812. · Vidi više »
1814.
Bez opisa.
Novi!!: Šime Starčević i 1814. · Vidi više »
1859.
Bez opisa.
Novi!!: Šime Starčević i 1859. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Šime Starčević i 2008. · Vidi više »
