Brže od pregledniku!
64 odnosi: Ante Čičin-Šain, Ante Marković, Žarko Domljan, Ćuprija, Banja Luka, Benkovac, Beograd, Bosna i Hercegovina – hrvatska djedovina, Brijunski plenum, Disident, Dubrovnik, Ekonomska podloga hrvatskog pitanja, Ekonomski fakultet u Zagrebu, Franjo Tuđman, Hag, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatsko proljeće, Josip Broz Tito, Jugoslavenska ratna mornarica, Karlovac, Lepoglava, Luka Bebić, Martin Špegelj, Matica hrvatska, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj, Pero Jurković, Poručnik, Pravni fakultet u Zagrebu, Rodaljice, Rudolf Bićanić, Sinj, Slobodan Lang, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Stipe Šuvar, Talijanski jezik, Zagreb, 17. srpnja, 1927., 1938., 1943., 1944., 1949., 1953., 1956., 1960., 1961., 1962., 1964., ..., 1965., 1967., 1968., 1971., 1972., 1974., 1990., 1991., 2. listopada, 2. srpnja, 2007., 27. prosinca, 4. svibnja, 5. listopada. Proširite indeks (14 više) »
Ante Čičin-Šain
Ante Čičin-Šain (Split, 1935. – Zagreb, 30. prosinca 2008.), hrvatski ekonomist, sveučilišni profesor, diplomat i prvi guverner Hrvatske narodne banke.
Novi!!: Šime Đodan i Ante Čičin-Šain · Vidi više »
Ante Marković
Ante Marković (Konjic, Bosna i Hercegovina, 25. studenoga 1924. – Zagreb, 28. studenoga 2011.), predsjednik Predsjedništva SR Hrvatske i posljednji predsjednik Saveznog izvršnog vijeća SFR Jugoslavije.
Novi!!: Šime Đodan i Ante Marković · Vidi više »
Žarko Domljan
Žarko Domljan (Imotski, 14. rujna 1932. — Zagreb, 5. rujna 2020.), povjesničar umjetnosti, leksikograf i političar te predsjednik prvoga saziva višestranačkog Sabora (tada Socijalističke Republike Hrvatske) od 30. svibnja 1990. do 2. kolovoza 1992.
Novi!!: Šime Đodan i Žarko Domljan · Vidi više »
Ćuprija
Ćuprija (ćirilično Ћуприја) je grad i središte istoimene općina u Republici Srbiji.
Novi!!: Šime Đodan i Ćuprija · Vidi više »
Banja Luka
Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Šime Đodan i Banja Luka · Vidi više »
Benkovac
Benkovac je grad u Hrvatskoj, u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Šime Đodan i Benkovac · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Šime Đodan i Beograd · Vidi više »
Bosna i Hercegovina – hrvatska djedovina
Bosna i Hercegovina – hrvatska djedovina je knjiga o hrvatskoj povijesti autora Šime Đodana.
Novi!!: Šime Đodan i Bosna i Hercegovina – hrvatska djedovina · Vidi više »
Brijunski plenum
Brijunski plenum je naziv za IV.
Novi!!: Šime Đodan i Brijunski plenum · Vidi više »
Disident
Disident je pojam koji potječe iz latinskog disidenti (“ne slaganje”, “odvojeni”, “proturječiti") označava čovjeka koji se “ne slaže s postojećim uvjetima” ili “koji razmišlja drugačije”.
Novi!!: Šime Đodan i Disident · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Šime Đodan i Dubrovnik · Vidi više »
Ekonomska podloga hrvatskog pitanja
Knjiga Ekonomska podloga hrvatskoga pitanja djelo je Rudolfa Bićanića, hrvatskog ekonomista, sociologa i političara, koje opisuje ekonomski položaj Hrvata i drugih stanovnika "prečanskih" krajeva u Kraljevini Jugoslaviji.
Novi!!: Šime Đodan i Ekonomska podloga hrvatskog pitanja · Vidi više »
Ekonomski fakultet u Zagrebu
Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ili Ekonomski fakultet - Zagreb (skr. EFZG), sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu i vodeća visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka institucija u području ekonomije i poslovne ekonomije u Hrvatskoj.
Novi!!: Šime Đodan i Ekonomski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Šime Đodan i Franjo Tuđman · Vidi više »
Hag
Hag (službeno: ’s-Gravenhage, niz. Den Haag, nje. Den Haag, eng. The Hague) je grad u Nizozemskoj.
Novi!!: Šime Đodan i Hag · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Šime Đodan i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Šime Đodan i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Hrvatsko proljeće
Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.
Novi!!: Šime Đodan i Hrvatsko proljeće · Vidi više »
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.
Novi!!: Šime Đodan i Josip Broz Tito · Vidi više »
Jugoslavenska ratna mornarica
Jugoslavenska ratna mornarica (kratica JRM), bila je grana (vid) Jugoslavenske narodne armije čija je svrha bila štiti suverenitet i teritorijalni integritet SFRJ samostalno i u suradnji s ostalim granama i rodovima oružanih snaga SFRJ na Jadranu, plovnim rijekama i jezerima.
Novi!!: Šime Đodan i Jugoslavenska ratna mornarica · Vidi više »
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Novi!!: Šime Đodan i Karlovac · Vidi više »
Lepoglava
Lepoglava je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Šime Đodan i Lepoglava · Vidi više »
Luka Bebić
Luka Bebić (Desne, kod Kule Norinske, 21. kolovoza 1937.), hrvatski političar, predsjednik Hrvatskog sabora u šestom sazivu.
Novi!!: Šime Đodan i Luka Bebić · Vidi više »
Martin Špegelj
Martin Špegelj (Stari Gradac, 11. studenog 1927. – Zagreb, 11. svibnja 2014.), hrvatski partizan, general JNA s visokim funkcijama, zatim kratko drugi ministar obrane Republike Hrvatske (do kompromitiranja tzv. Špegeljevim vrpcama po kojima je ostao zapamćen).
Novi!!: Šime Đodan i Martin Špegelj · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Šime Đodan i Matica hrvatska · Vidi više »
Ministarstvo obrane Republike Hrvatske
Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, središnje je tijelo državne uprave Republike Hrvatske zaduženo za poslove obrane.
Novi!!: Šime Đodan i Ministarstvo obrane Republike Hrvatske · Vidi više »
Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj
Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj (NOP) bio je dio antifašističkog NOP-a na području okupirane Jugoslavije.
Novi!!: Šime Đodan i Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj · Vidi više »
Pero Jurković
Pero Jurković Pero Jurković (Brštanica, 4. lipnja 1936.Elizabeth Sleeman, ed., International Who's Who 2004, London: Europa Publications, 2003.,, str. 838. – Zagreb, 18. siječnja 2011.), professor emeritus na Katedri za financije zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta i negdašnji guverner Hrvatske narodne banke.
Novi!!: Šime Đodan i Pero Jurković · Vidi više »
Poručnik
Oznaka čina poručnika u OS RH Oznaka čina u JNA. Poručnik (poručnica) je najniži časnički vojni čin u Hrvatskoj vojsci, ispod čina natporučnika.
Novi!!: Šime Đodan i Poručnik · Vidi više »
Pravni fakultet u Zagrebu
Pravni fakultet u Zagrebu jedan je od najstarijih fakulteta u Hrvatskoj.
Novi!!: Šime Đodan i Pravni fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Rodaljice
Rodaljice su selo u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Šime Đodan i Rodaljice · Vidi više »
Rudolf Bićanić
Rudolf Bićanić (Bjelovar, 5. lipnja 1905. – Zagreb, 9. srpnja 1968.), bio je hrvatski ekonomist, demograf, gospodarski povjesničar, sociolog sela, političar i sveučilišni profesor.
Novi!!: Šime Đodan i Rudolf Bićanić · Vidi više »
Sinj
Sinj je grad u Hrvatskoj u sastavu Splitsko-dalmatinske županije.
Novi!!: Šime Đodan i Sinj · Vidi više »
Slobodan Lang
Slobodan Lang (Zagreb, 8. listopada 1945. – Zagreb, 23. veljače 2016.), bio je hrvatski političar, liječnik iz Zagreba i humanitarni djelatnik.
Novi!!: Šime Đodan i Slobodan Lang · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Šime Đodan i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Stipe Šuvar
Stipe Šuvar (Zagvozd kod Imotskog, 17. veljače 1936. – Zagreb, 29. lipnja 2004.), hrvatski političar, komunist, sociolog i sveučilišni profesor.
Novi!!: Šime Đodan i Stipe Šuvar · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Šime Đodan i Talijanski jezik · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Šime Đodan i Zagreb · Vidi više »
17. srpnja
17.
Novi!!: Šime Đodan i 17. srpnja · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: Šime Đodan i 1927. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: Šime Đodan i 1938. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Šime Đodan i 1943. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Šime Đodan i 1944. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: Šime Đodan i 1949. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Šime Đodan i 1953. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: Šime Đodan i 1956. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Šime Đodan i 1960. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Šime Đodan i 1961. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Šime Đodan i 1962. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Šime Đodan i 1964. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Šime Đodan i 1965. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Šime Đodan i 1967. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Šime Đodan i 1968. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Šime Đodan i 1971. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Šime Đodan i 1972. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Šime Đodan i 1974. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Šime Đodan i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Šime Đodan i 1991. · Vidi više »
2. listopada
2.
Novi!!: Šime Đodan i 2. listopada · Vidi više »
2. srpnja
2.
Novi!!: Šime Đodan i 2. srpnja · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Šime Đodan i 2007. · Vidi više »
27. prosinca
27.
Novi!!: Šime Đodan i 27. prosinca · Vidi više »
4. svibnja
4.
Novi!!: Šime Đodan i 4. svibnja · Vidi više »
5. listopada
5.
Novi!!: Šime Đodan i 5. listopada · Vidi više »
