Brže od pregledniku!
17 odnosi: Brđani Sokolovački, Donji Maslarac, Gornji Maslarac, Hrvatska, Koprivničko-križevačka županija, Križ Gornji, Ladislav Sokolovački, Mala Branjska, Mala Mučna, Peščenik, Rovištanci, Sokolovac, Srijem (Sokolovac), Trnovac Sokolovački, Većeslavec, Velika Branjska, Zrinski Topolovac.
Brđani Sokolovački
Brđani Sokolovački su naselje u Hrvatskoj u sastavu općine Sokolovca.
Novi!!: Široko Selo i Brđani Sokolovački · Vidi više »
Donji Maslarac
Donji Maslarac je naselje u Hrvatskoj u sastavu općine Sokolovca.
Novi!!: Široko Selo i Donji Maslarac · Vidi više »
Gornji Maslarac
Gornji Maslarac je naselje u Hrvatskoj u sastavu općine Sokolovca.
Novi!!: Široko Selo i Gornji Maslarac · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Široko Selo i Hrvatska · Vidi više »
Koprivničko-križevačka županija
Koprivničko-križevačka županija je smještena u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: Široko Selo i Koprivničko-križevačka županija · Vidi više »
Križ Gornji
Križ Gornji je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu općine Zrinski Topolovac, Bjelovarsko-bilogorska županija.
Novi!!: Široko Selo i Križ Gornji · Vidi više »
Ladislav Sokolovački
Ladislav Sokolovački je naselje u Hrvatskoj u sastavu općine Sokolovca.
Novi!!: Široko Selo i Ladislav Sokolovački · Vidi više »
Mala Branjska
Mala Branjska je naselje u Hrvatskoj u sastavu općine Sokolovca.
Novi!!: Široko Selo i Mala Branjska · Vidi više »
Mala Mučna
Mala Mučna je naselje u Hrvatskoj u sastavu općine Sokolovca.
Novi!!: Široko Selo i Mala Mučna · Vidi više »
Peščenik
Peščenik je naselje u Hrvatskoj u sastavu općine Sokolovca.
Novi!!: Široko Selo i Peščenik · Vidi više »
Rovištanci
Rovištanci su naselje u Hrvatskoj u sastavu općine Sokolovca.
Novi!!: Široko Selo i Rovištanci · Vidi više »
Sokolovac
Sokolovac je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Široko Selo i Sokolovac · Vidi više »
Srijem (Sokolovac)
Srijem je naselje u Hrvatskoj u sastavu općine Sokolovca.
Novi!!: Široko Selo i Srijem (Sokolovac) · Vidi više »
Trnovac Sokolovački
Trnovac Sokolovački je naselje u Hrvatskoj u sastavu općine Sokolovca.
Novi!!: Široko Selo i Trnovac Sokolovački · Vidi više »
Većeslavec
Većeslavec je naselje u sastavu Grada Križevaca, u Koprivničko-križevačkoj županiji.
Novi!!: Široko Selo i Većeslavec · Vidi više »
Velika Branjska
Velika Branjska je naselje u Hrvatskoj u sastavu općine Sokolovca.
Novi!!: Široko Selo i Velika Branjska · Vidi više »
Zrinski Topolovac
Zrinski Topolovac je općina u Hrvatskoj, smještena u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.
Novi!!: Široko Selo i Zrinski Topolovac · Vidi više »
