Brže od pregledniku!
25 odnosi: Antropologija, Dragutin Hirc, Elipsa, Hrvatska, Istok, Ivan Karlović, Ivan Kukuljević Sakcinski, Jugozapad, Károly Khuen-Héderváry, Klima, Krbava, Krug, Ličko-senjska županija, Lika, Mirko Malez, Pećinski park Grabovača, Perušić, Povjesničar, Stalagmit, Stalaktit, Toponim, Turci, Voda, Vrtača, 1850..
Antropologija
Područja antropologije Antropologija je znanstvena disciplina koja proučava kulturnu i biološku različitost ljudi.
Novi!!: Špilja Samograd i Antropologija · Vidi više »
Dragutin Hirc
Dragutin (Adolf) Hirc (Hirtz; Zagreb, 6. travnja 1853. – Zagreb, 1. svibnja 1921.), hrvatski učitelj, prirodoslovac, planinar, botaničar (florist) i putopisac.
Novi!!: Špilja Samograd i Dragutin Hirc · Vidi više »
Elipsa
Elipsa:'''a'''.
Novi!!: Špilja Samograd i Elipsa · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Špilja Samograd i Hrvatska · Vidi više »
Istok
Istok je strana svijeta nasuprot zapadu.
Novi!!: Špilja Samograd i Istok · Vidi više »
Ivan Karlović
Ivan IV.
Novi!!: Špilja Samograd i Ivan Karlović · Vidi više »
Ivan Kukuljević Sakcinski
Ivan Kukuljević Sakcinski (Varaždin, 29. svibnja 1816. – Puhakovec, Sveti Križ Začretje, 1. kolovoza 1889.), bio je hrvatski povjesničar, književnik i političar.
Novi!!: Špilja Samograd i Ivan Kukuljević Sakcinski · Vidi više »
Jugozapad
Jugozapad je jedna od sporednih strana svijeta.
Novi!!: Špilja Samograd i Jugozapad · Vidi više »
Károly Khuen-Héderváry
Ban grof Károly Khuen-Héderváry de Hédervár (23. svibnja 1849. – 16. veljače 1918.) mađarski je političar koji je bio hrvatski ban i dvaput ugarski premijer prije Prvog svjetskog rata.
Novi!!: Špilja Samograd i Károly Khuen-Héderváry · Vidi više »
Klima
Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.
Novi!!: Špilja Samograd i Klima · Vidi više »
Krbava
Krbava je kraj u istočnoj Lici, Republika Hrvatska.
Novi!!: Špilja Samograd i Krbava · Vidi više »
Krug
Animacija prikaza ploštine kruga Krug je skup svih točaka u ravnini čija je udaljenost od određene točke, koja se zove središte kruga, manja ili jednaka određenomu broju, koji se naziva polumjer kruga.
Novi!!: Špilja Samograd i Krug · Vidi više »
Ličko-senjska županija
Ličko-senjska županija najveća je hrvatska županija, koja se prostire na 5 350 50 km² i obuhvaća 9,46 % teritorija Republike Hrvatske.
Novi!!: Špilja Samograd i Ličko-senjska županija · Vidi više »
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Novi!!: Špilja Samograd i Lika · Vidi više »
Mirko Malez
Mirko Malez (Ivanec, 5. studenoga 1924. - Zagreb, 23. kolovoza 1990.),, istra.lzmk.hr, preuzeto 19.
Novi!!: Špilja Samograd i Mirko Malez · Vidi više »
Pećinski park Grabovača
Pećinski park Grabovača nalazi se u Ličko-senjskoj županiji u Općini Perušić.
Novi!!: Špilja Samograd i Pećinski park Grabovača · Vidi više »
Perušić
Perušić je općina u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Špilja Samograd i Perušić · Vidi više »
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Novi!!: Špilja Samograd i Povjesničar · Vidi više »
Stalagmit
Veliki bijeli stalagmit Aranđelovcu Stalagmiti (iz grčkog jezika stalagma - "Σταλαγμίτης") su špiljski ukrasi koji rastu s poda prema stropu, a nastaju zbog kapanja mineralnih otopina i taloženja vapnenca.
Novi!!: Špilja Samograd i Stalagmit · Vidi više »
Stalaktit
Stalaktiti u špilji Treak Cliff Cavern Stalaktiti (grčki: Σταλακτίτης, stalaktites - kapanje) su špiljski ukrasi koji vise sa stropa (ili zidova) špilje.
Novi!!: Špilja Samograd i Stalaktit · Vidi više »
Toponim
Toponimi (grč.
Novi!!: Špilja Samograd i Toponim · Vidi više »
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Novi!!: Špilja Samograd i Turci · Vidi više »
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Novi!!: Špilja Samograd i Voda · Vidi više »
Vrtača
Vrtača Vrtače na Velebitu Crveno jezero Vrtače ili ponikve jesu ljevkasta, okrugla ili dugoljasta udubljenja nastala otapanjem vapnenca i dolomita u tektonski razlomljenim područjima.
Novi!!: Špilja Samograd i Vrtača · Vidi više »
1850.
Bez opisa.
Novi!!: Špilja Samograd i 1850. · Vidi više »
