Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Štokavsko narječje

Indeks Štokavsko narječje

Štokavsko narječje (štokavština, štokavica), jedno od triju narječja hrvatskoga jezika, uz čakavsko i kajkavsko.

261 odnosi: Albanija, Albanski jezik, Aleksandar Belić, Alveolarni lateralni aproksimant, Alveolarni nazal, Alveolarni vibrant, Andrija Kačić Miošić, Anica Nazor, Antun Šojat (jezikoslovac), Aorist, Aproksimant, Ardelio Della Bella, Austrija, Šćakavizam, Šiško Menčetić, Šibenik, Šolta, Štakavizam, Štoji, Župa dubrovačka, Župski glagoljski natpis, Čakavsko narječje, Čazma, Češka, Bandol, Banovina, Baranja, Baranjska županija, Bartol Kašić, Bela krajina, Bezvučna alveolarna afrikata, Bezvučna palatalna afrikata, Bezvučna postalveolarna afrikata, Bezvučni alveolarni frikativ, Bezvučni alveolarni ploziv, Bezvučni bilabijalni ploziv, Bezvučni labiodentalni frikativ, Bezvučni postalveolarni frikativ, Bezvučni velarni frikativ, Bezvučni velarni ploziv, Bibinje, Bilabijalni nazal, Bjeloruski jezik, Bjelovar, Blaž Tadijanović, Blagaj (Mostar, BiH), Blagajska ploča, Bošnjački jezik, Božidar Finka, Bojanci, ..., Boka kotorska, Bosanska Posavina, Bosna, Bosna i Hercegovina, Brač, Budimpešta, Bugarska, Bugarski jezik, Cetina, Crkvenoslavenski jezik, Crna Gora, Crnogorski jezik, Dalibor Brozović, Dalmacija, Dativ, Džore Držić, Dečani, Dinara, Dominko Zlatarić, Donji Miholjac, Donji Milanovac, Drava, Drina, Dubrovačka Republika, Dubrovačko primorje, Dubrovnik, Dunav, Ekavski govor, Foča, Fonem, Franjo Marija Appendini, Genitiv, Gomirje, Gornjolužičkosrpski jezik, Gorski kotar, Govori moliških Hrvata, Govori rekaških Hrvata, Gradišće, Grškovićev odlomak apostola, Hrvati, Hrvatska, Hrvatski jezik, Hum (Foča, BiH), Humac (Ljubuški, BiH), Humska zemlja, Hvar, Ijekavski govor, Ikavski govor, Indoeuropski prajezik, Instrumental, Istočnobosanski dijalekt, Istočnojužnoslavenski jezici, Istra, Italija, Iva Lukežić, Ivan Belostenec, Ivan Bunić Vučić, Ivan Gundulić, Jakov Mikalja, Jasenovac, Jat, Joakim Stulli, Josip Hamm, Josip Jurin, Josip Lisac, Južnoslavenski jezici, Jugozapadni istarski dijalekt, Junije Palmotić, Kajkavsko narječje, Kaloča, Karlovac, Kijevski listići, Kladanj, Konavle, Koprivnica, Korčula, Kordun, Kosovo, Križevci, Labiodentalni aproksimant, Lastovo, Latinski jezik, Lič, Lika, Litavski jezik, Lokativ, Lovro Šitović, Mađarska, Mađarski jezik, Makarska, Makedonija (regija), Makedonski jezik, Marijan Lanosović, Marin Držić, Marindol, Mate Šimundić, Mate Kapović, Mateo Žagar, Matija Antun Relković, Matija Divković, Migracije Hrvata pred Turcima, Mihanovićev odlomak Apostola, Mijo Lončarić, Milan Rešetar, Miroslavljevo evanđelje, Mljet, Molise, Moravice, Mrkopalj, Naglasak, Narod, Neoakut, Neretva, New Orleans, Louisiana, Nin, Novi Vinodolski, Novigrad (Zadarska županija), Ogulin, Omiš, Osmansko Carstvo, Ozalj, Palatalni aproksimant, Palatalni lateralni aproksimant, Palatalni nazal, Pavle Ivić, Pečuh, Pelješac, Pero Budmani, Peroj, Petrinja, Pirovac, Požeška gora, Podravina, Poljski jezik, Poluglas, Posavina, Povelja Kulina bana, Praslavenski jezik, Privlaka (Zadarska županija), Prokuplje, Raška (država), Ranko Matasović, Refleksi jata, Rekaš, Rumunjska, Rumunjski jezik, Rusinski jezik, Ruski jezik, Samobor, Seget, Senj, Sitnica, Sjedinjene Američke Države, Slatina, Slaveni, Slavonija, Slavonski dijalekt, Slovenija, Slovenski jezik, Srbija, Srijem, Srpski jezik, Standardni jezik, Staroslavenski jezik, Stjepan Ivšić, Stogodišnji hrvatsko-turski rat, Sukošan, Sunger, Supstrat (jezikoslovlje), Sveti Petar na Moru, Tjesnačnik, Ukrajinski jezik, Una, Varvarin, Vatikanski hrvatski molitvenik, Venecija, Vibrant, Virovitica, Vlahi, Vlahijska oaza, Vojvodina, Watsonville (Kalifornija), Zadar, Zagora, Zaječar, Zamjenice, Zapadni dijalekt, Zapadnoštokavsko narječje, Zapadnojužnoslavenski jezici, Zapornik, Zaton (Šibenik), Zetska država, Zetsko-južnosandžački dijalekt, Zvučna palatalna afrikata, Zvučna postalveolarna afrikata, Zvučni alveolarni frikativ, Zvučni alveolarni ploziv, Zvučni bilabijalni ploziv, Zvučni postalveolarni frikativ, Zvučni velarni ploziv, 1189., 1604., 1836., 1880-ih, 1907., 1913., 1949., 1957., 1971., 1975., 29. kolovoza. Proširite indeks (211 više) »

Albanija

Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.

Novi!!: Štokavsko narječje i Albanija · Vidi više »

Albanski jezik

Albanski jezik (ISO 639-3), makrojezik i od 1952.

Novi!!: Štokavsko narječje i Albanski jezik · Vidi više »

Aleksandar Belić

Aleksandar Belić Aleksandar Belić (Beograd, 15. kolovoza 1876. – 26. veljače 1960.) bio je srpski jezikoslovac i akademik.

Novi!!: Štokavsko narječje i Aleksandar Belić · Vidi više »

Alveolarni lateralni aproksimant

Alveolarni lateralni aproksimant suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Novi!!: Štokavsko narječje i Alveolarni lateralni aproksimant · Vidi više »

Alveolarni nazal

Alveolarni nazal suglasnik je koji postoji u gotovo svim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Novi!!: Štokavsko narječje i Alveolarni nazal · Vidi više »

Alveolarni vibrant

Alveolarni vibrant jest suglasnik koji postoji u nekim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Štokavsko narječje i Alveolarni vibrant · Vidi više »

Andrija Kačić Miošić

Andrija Kačić Miošić (Brist kraj Makarske, 17. travnja 1704. – Zaostrog, 12. prosinca 1760.), bio je hrvatski pučki pjesnik i fratar, vezan životom uz franjevački samostan u Zaostrogu.

Novi!!: Štokavsko narječje i Andrija Kačić Miošić · Vidi više »

Anica Nazor

Anica Nazor (Potoci, općina Drvar, Bosna i Hercegovina, 2. veljače 1935.), hrvatska filologinja, paleoslavistica, paleokroatistica i akademkinja.

Novi!!: Štokavsko narječje i Anica Nazor · Vidi više »

Antun Šojat (jezikoslovac)

Antun Šojat (Zagreb, 13. lipnja 1928. – Zagreb, 9. lipnja 2012.) hrvatski jezikoslovac, vrsni kajkavolog.

Novi!!: Štokavsko narječje i Antun Šojat (jezikoslovac) · Vidi više »

Aorist

Aorist (grč., aoristos.

Novi!!: Štokavsko narječje i Aorist · Vidi više »

Aproksimant

Aproksimanti su suglasnici koji su bliski samoglasnicima.

Novi!!: Štokavsko narječje i Aproksimant · Vidi više »

Ardelio Della Bella

Ardelio Della Bella (Foggia, 1655. ‒ Split, 3. prosinca 1737.), talijanski i hrvatski katolički svećenik, isusovac, duhovni pisac, leksikograf i misionar.

Novi!!: Štokavsko narječje i Ardelio Della Bella · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Štokavsko narječje i Austrija · Vidi više »

Šćakavizam

Šćakavizam je naziv za promjenu praslavenske suglasničke skupine *št' u šć.

Novi!!: Štokavsko narječje i Šćakavizam · Vidi više »

Šiško Menčetić

Šišmundo (Šiško) Menčetić Vlahović (1457. – 1527.) dubrovački je vlastelin i hrvatski renesansni pjesnik koji je stvarao uglavnom u 15. stoljeću.

Novi!!: Štokavsko narječje i Šiško Menčetić · Vidi više »

Šibenik

Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.

Novi!!: Štokavsko narječje i Šibenik · Vidi više »

Šolta

Šolta je otok u srednjoj Dalmaciji (Južna Hrvatska), nedaleko od Splita, zapadno od Brača, površine 58,98 km², koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Štokavsko narječje i Šolta · Vidi više »

Štakavizam

Štakavizam je naziv za promjenu praslavenske suglasničke skupine *št' u št.

Novi!!: Štokavsko narječje i Štakavizam · Vidi više »

Štoji

Štoji, najjužnija skupina Gradišćanskih Hrvata naseljenih na jugu Gradišća u Austriji u selima Pinkovac (Güttenbach), Nova Gora (Neuberg) i Stinjaki (Stinatz).

Novi!!: Štokavsko narječje i Štoji · Vidi više »

Župa dubrovačka

Župa dubrovačka je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Štokavsko narječje i Župa dubrovačka · Vidi više »

Župski glagoljski natpis

Župski glagoljski natpis Župski glagoljski natpis glagoljski je natpis iz 11.

Novi!!: Štokavsko narječje i Župski glagoljski natpis · Vidi više »

Čakavsko narječje

Čakavsko narječje ili čakavski jezik (čakavština, čakavica, čekavski; ISO:ckm) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika, uz kajkavsko i štokavsko.

Novi!!: Štokavsko narječje i Čakavsko narječje · Vidi više »

Čazma

Pogled na Čazmu iz Suhaje Centar Čazme Temelji staroga Grada Čazme Muzej Spomenik hrvatskim braniteljima Božićna bajka Grabovnica: Božićna bajka po ljeti Čazma (latinski: Chasma, mađarski: Csázma, davno Csezmice) je grad u središnjoj Hrvatskoj.

Novi!!: Štokavsko narječje i Čazma · Vidi više »

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.

Novi!!: Štokavsko narječje i Češka · Vidi više »

Bandol

Weiden bei Rechnitz (mađarski: Bándol, hrvatski: Bandol, romski: Bandula) je općina u kotaru Borta u Gradišću, Austrija.

Novi!!: Štokavsko narječje i Bandol · Vidi više »

Banovina

Banovina unutar Hrvatske prikazana crvenom bojom, (Grad Sisak i Općina Martinska Ves prikazane u isprekidanoj boji zato što se ponekad nazivaju dijelovima Banovine.) Banovina (također Banska krajina, Banska zemlja i Banija), kraj je u središnjoj Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji, između Save, donjeg toka rijeke Kupe, Une i Gline, te takozvane „suhe međe“ prema Bosanskoj krajini.

Novi!!: Štokavsko narječje i Banovina · Vidi više »

Baranja

Slavonija (tamno ljubičasto) i Baranja (svjetlo ljubičasto) Beli Manastir gospodarsko i kulturno središte Baranje Zlatna Greda Baranja (mađ. Baranya, njem. Branau) izdvojena je zemljopisna cjelina istočnohrvatske ravnice.

Novi!!: Štokavsko narječje i Baranja · Vidi više »

Baranjska županija

Baranjska županija Baranjska županija (mađ. Baranya megye, nje. Branau) je županija u Mađarskoj.

Novi!!: Štokavsko narječje i Baranjska županija · Vidi više »

Bartol Kašić

Bartul Kašić, također Bartol Kašić (Pag, 15. kolovoza 1575. – Rim, 28. prosinca 1650.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, gramatičar, duhovni pisac i prevoditelj.

Novi!!: Štokavsko narječje i Bartol Kašić · Vidi više »

Bela krajina

Položaj Bele krajine na karti Slovenije Črnomelj Bela krajina, područje u jugoistočnoj Sloveniji uz granicu s Hrvatskom, smještena između rijeke Kupe na jugu i istoku te Žumberačke gore na sjeveru.

Novi!!: Štokavsko narječje i Bela krajina · Vidi više »

Bezvučna alveolarna afrikata

Bezvučna alveolarna afrikata ili bezvučna alveolarna sibilantna afrikata suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Novi!!: Štokavsko narječje i Bezvučna alveolarna afrikata · Vidi više »

Bezvučna palatalna afrikata

Bezvučna palatalna afrikata ili bezvučna alveopalatalna afrikata suglasnik je koji je rijedak u jezicima svijeta, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Novi!!: Štokavsko narječje i Bezvučna palatalna afrikata · Vidi više »

Bezvučna postalveolarna afrikata

Bezvučna postalveolarna afrikata, bezvučna postalveolarna sibilantna afrikata ili bezvučna palato-alveolarna afrikata suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Novi!!: Štokavsko narječje i Bezvučna postalveolarna afrikata · Vidi više »

Bezvučni alveolarni frikativ

Bezvučni alveolarni frikativ naziv je za više suglasnika od kojih je najčešći bezvučni alveolarni sibilant koji se u međunarodnoj fonetskoj abecedi označava simbolom.

Novi!!: Štokavsko narječje i Bezvučni alveolarni frikativ · Vidi više »

Bezvučni alveolarni ploziv

Bezvučni alveolarni ploziv suglasnik je koji postoji u praktički svim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Novi!!: Štokavsko narječje i Bezvučni alveolarni ploziv · Vidi više »

Bezvučni bilabijalni ploziv

Bezvučni bilabijalni ploziv suglasnik je koji postoji mnogim jezicima (njih 375), a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Novi!!: Štokavsko narječje i Bezvučni bilabijalni ploziv · Vidi više »

Bezvučni labiodentalni frikativ

Bezvučni labiodentalni frikativ suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Novi!!: Štokavsko narječje i Bezvučni labiodentalni frikativ · Vidi više »

Bezvučni postalveolarni frikativ

Bezvučni postalveolarni frikativ ili bezvučni palatoalveolarni frikativ suglasnik je koji postoji u mnogim svjetskim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Novi!!: Štokavsko narječje i Bezvučni postalveolarni frikativ · Vidi više »

Bezvučni velarni frikativ

Bezvučni velarni frikativ suglasnik je koji postoji u nekim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Novi!!: Štokavsko narječje i Bezvučni velarni frikativ · Vidi više »

Bezvučni velarni ploziv

Bezvučni velarni ploziv suglasnik je koji postoji u praktički svim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Novi!!: Štokavsko narječje i Bezvučni velarni ploziv · Vidi više »

Bibinje

Bibinje je općina u Zadarskoj županiji u Hrvatskoj.

Novi!!: Štokavsko narječje i Bibinje · Vidi više »

Bilabijalni nazal

Bilabijalni nazal suglasnik je koji postoji u gotovo svim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Novi!!: Štokavsko narječje i Bilabijalni nazal · Vidi više »

Bjeloruski jezik

Bjeloruski jezik (ISO 639-3: bel), istočnoslavenski jezik koji je materinski jezik oko devet milijuna Bjelorusa.

Novi!!: Štokavsko narječje i Bjeloruski jezik · Vidi više »

Bjelovar

Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.

Novi!!: Štokavsko narječje i Bjelovar · Vidi više »

Blaž Tadijanović

Blaž Tadijanović (Rastušje, 1728. – Cernik, 23. travnja 1797.), hrvatski jezikoslovac i pisac.

Novi!!: Štokavsko narječje i Blaž Tadijanović · Vidi više »

Blagaj (Mostar, BiH)

Blagaj je naseljeno mjesto u gradu Mostaru, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.

Novi!!: Štokavsko narječje i Blagaj (Mostar, BiH) · Vidi više »

Blagajska ploča

Blagajska ploča je povijesni spomenik Hrvata u Hercegovini.

Novi!!: Štokavsko narječje i Blagajska ploča · Vidi više »

Bošnjački jezik

Bošnjački jezik (ISO 639-3: bos), jezik zapadne podskupine južnoslavenskih jezika kojim se služi oko 2.216.000 ljudihttp://www.ethnologue.com/language/bos Ethnologue, 17.

Novi!!: Štokavsko narječje i Bošnjački jezik · Vidi više »

Božidar Finka

Božidar Finka (Sali, Dugi otok, 19. prosinca 1925. – 17. svibnja 1999.) hrvatski jezikoslovac i pjesnik.

Novi!!: Štokavsko narječje i Božidar Finka · Vidi više »

Bojanci

Bojanci je naselje u slovenskoj Općini Črnomelju.

Novi!!: Štokavsko narječje i Bojanci · Vidi više »

Boka kotorska

Boka kotorska (na crnogorskoj ćiril. Бока Kоторска, u Hrvatskoj se u novije vrijeme ponegdje naziva i Zaljev hrvatskih svetaca; na latinskom Sinus Rhizonicus, prema Risnu) prostran je i razgranati zaljev na Crnogorskom primorju – južnom dijelu istočne obale Jadranskog mora – u Crnoj Gori, u blizini granice s Hrvatskom i BiH.

Novi!!: Štokavsko narječje i Boka kotorska · Vidi više »

Bosanska Posavina

Položaj Bosanske Posavine u BiH Bosanska Posavina regija je u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine te najveća nizina koja se na sjeveru proteže uz Savu.

Novi!!: Štokavsko narječje i Bosanska Posavina · Vidi više »

Bosna

Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.

Novi!!: Štokavsko narječje i Bosna · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Štokavsko narječje i Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Brač

Brač (latinski: Bretia, Brattia; talijanski: Brazza, čakavski: Broč) je otok u Hrvatskoj u Jadranskom moru ispred Splita.

Novi!!: Štokavsko narječje i Brač · Vidi više »

Budimpešta

Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.

Novi!!: Štokavsko narječje i Budimpešta · Vidi više »

Bugarska

Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Štokavsko narječje i Bugarska · Vidi više »

Bugarski jezik

Bugarski jezik (ISO 639-3: bul), narodni i književni jezik Bugara kojim govori preko 9 milijuna ljudi.

Novi!!: Štokavsko narječje i Bugarski jezik · Vidi više »

Cetina

Cetina je rijeka u Hrvatskoj koja pripada Jadranskom slijevu i najdulja je dalmatinska rijeka.

Novi!!: Štokavsko narječje i Cetina · Vidi više »

Crkvenoslavenski jezik

Crkvenoslavenski jezik (ISO 639 identifier: chu; bul. Църковнославянски език) je prvi književni jezik Slavena.

Novi!!: Štokavsko narječje i Crkvenoslavenski jezik · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: Štokavsko narječje i Crna Gora · Vidi više »

Crnogorski jezik

Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici: црногорски језик, eng. Montenegrin language, rus. черногорский язык), južnoslavenski je jezik, materinski jezik Crnogoraca i službeni jezik u Crnoj Gori.

Novi!!: Štokavsko narječje i Crnogorski jezik · Vidi više »

Dalibor Brozović

Dalibor Brozović Dalibor Brozović (Sarajevo, 28. srpnja 1927. – Zagreb, 19. lipnja 2009.), hrvatski jezikoslovac, kroatist, akademik i političar.

Novi!!: Štokavsko narječje i Dalibor Brozović · Vidi više »

Dalmacija

grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Novi!!: Štokavsko narječje i Dalmacija · Vidi više »

Dativ

Dativ (lat. dare, datum.

Novi!!: Štokavsko narječje i Dativ · Vidi više »

Džore Držić

Džore Držić (Dubrovnik, 6. veljače 1461. – Dubrovnik, 26. rujna 1501.) hrvatski je renesansni pjesnik, sa stvaralaštvom u 15. stoljeću.

Novi!!: Štokavsko narječje i Džore Držić · Vidi više »

Dečani

Dečani (alb. Deçani) je gradić na zapadnom dijelu Kosova, u metohijskoj kotlini, smješten sjeverno od Đakovice.

Novi!!: Štokavsko narječje i Dečani · Vidi više »

Dinara

Dinara je planina u Dinarskom gorju na granici Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Štokavsko narječje i Dinara · Vidi više »

Dominko Zlatarić

'''Dominko Zlatarić''' Dominko Zlatarić (isto Dinko, Dubrovnik, 1558. – Dubrovnik, 1613.), bio je hrvatski renesansni pjesnik i prevoditelj.

Novi!!: Štokavsko narječje i Dominko Zlatarić · Vidi više »

Donji Miholjac

Donji Miholjac (mađ. Alsómiholjác) je grad u Slavoniji koji upravno pripada Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: Štokavsko narječje i Donji Miholjac · Vidi više »

Donji Milanovac

Donji Milanovac je gradsko naselje u Srbiji, u općini Majdanpek u Borskom okrugu.

Novi!!: Štokavsko narječje i Donji Milanovac · Vidi više »

Drava

Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.

Novi!!: Štokavsko narječje i Drava · Vidi više »

Drina

Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između BiH i Srbije, a činila je i granicu između istočnog i zapadnog dijela Rimskog Carstva.

Novi!!: Štokavsko narječje i Drina · Vidi više »

Dubrovačka Republika

Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.

Novi!!: Štokavsko narječje i Dubrovačka Republika · Vidi više »

Dubrovačko primorje

Dubrovačko primorje je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Štokavsko narječje i Dubrovačko primorje · Vidi više »

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.

Novi!!: Štokavsko narječje i Dubrovnik · Vidi više »

Dunav

Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.

Novi!!: Štokavsko narječje i Dunav · Vidi više »

Ekavski govor

Ekavski govor jedan je od govora slavenskih jezika.

Novi!!: Štokavsko narječje i Ekavski govor · Vidi više »

Foča

Foča je grad i do posljednjeg rata druga površinom po veličini općina u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Štokavsko narječje i Foča · Vidi više »

Fonem

Fonem (grč. φώνημα: govor, glas) najmanja je sljedbena jedinica u jezičnome sustavu koja služi za sporazumijevanje tako da razlikuje značenje, iako je sama bez značenja.

Novi!!: Štokavsko narječje i Fonem · Vidi više »

Franjo Marija Appendini

Franjo Marija Appendini Uredništvo - predgovor (Poirino, u Pijemontu, 6. studenog 1768. – Zadar, 30. siječnja 1837.) (tal. oblik Francesco Maria Appendini) bio je svećenik iz reda pijarista.

Novi!!: Štokavsko narječje i Franjo Marija Appendini · Vidi više »

Genitiv

Genitiv (lat. genitus - rođen, rodni) lingvistički termin koji označuje jedan od padeža u jezicima s imenskom (ili zamjeničkom) deklinacijom.

Novi!!: Štokavsko narječje i Genitiv · Vidi više »

Gomirje

Gomirje je naselje u Primorsko-goranskoj županiji.

Novi!!: Štokavsko narječje i Gomirje · Vidi više »

Gornjolužičkosrpski jezik

Gornjolužičkosrpski jezik (Hornjoserbsce, hornjoserbski, hornoserbski; gornjolužički, haut sorabe, obersorbisch, upper lusatian, wendish; ISO 639-3: hsb) jezik jednog dijela Lužičkih Srba koji se govori u Saskoj u Njemačkoj.

Novi!!: Štokavsko narječje i Gornjolužičkosrpski jezik · Vidi više »

Gorski kotar

Gorski kotar na karti Hrvatske Gorski kotar je sastavni dio Primorsko-goranske županije, šumsko-brdsko područje kroz koje se prolazi putujući između Zagreba i Rijeke.

Novi!!: Štokavsko narječje i Gorski kotar · Vidi više »

Govori moliških Hrvata

Mundimitru. Govori moliških Hrvata ili moliškohrvatski govori arhaični su govori hrvatskog jezika moliških Hrvata koji se, unatoč okruženosti talijanskim govornim područjem, uspio sačuvati do današnjeg dana.

Novi!!: Štokavsko narječje i Govori moliških Hrvata · Vidi više »

Govori rekaških Hrvata

Riječ je o govorima koji su nekoć pripadali slavonskom dijalektu, međutim su pod utjecajem okolnih ekavaca prihvatili ekavski refleks jata i poprimili staroštakavsku akcenuaciju.

Novi!!: Štokavsko narječje i Govori rekaških Hrvata · Vidi više »

Gradišće

Gradišće (njemački: Burgenland, bavarski: Burgnlånd, mađarski: Őrvidék, slovenski: Gradiščanska, prekomurski: Gradišče) je najistočna i najmlađa savezna zemlja (njem. Bundesland) Republike Austrije.

Novi!!: Štokavsko narječje i Gradišće · Vidi više »

Grškovićev odlomak apostola

'''Grškovićev odlomak apostola''' Grškovićev odlomak apostola spada među najstarije sačuvane slavenske tekstove Apostola (''Djela Apostolskih''): Pisan je glagoljicom prijelaznog time, između makedonske oble i hrvatske uglaste.

Novi!!: Štokavsko narječje i Grškovićev odlomak apostola · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Novi!!: Štokavsko narječje i Hrvati · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Štokavsko narječje i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Novi!!: Štokavsko narječje i Hrvatski jezik · Vidi više »

Hum (Foča, BiH)

Hum je naseljeno mjesto u općini Foča, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Štokavsko narječje i Hum (Foča, BiH) · Vidi više »

Humac (Ljubuški, BiH)

Humac je naseljeno mjesto u gradu Ljubuškom, Federacija BiH, BiH.

Novi!!: Štokavsko narječje i Humac (Ljubuški, BiH) · Vidi više »

Humska zemlja

Humska zemlja (Hum, Zahumlje) srednjovjekovno područje smješteno u slijevu Neretve u današnjoj zapadnoj Hercegovini i dijelu istočne Hercegovine.

Novi!!: Štokavsko narječje i Humska zemlja · Vidi više »

Hvar

Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.

Novi!!: Štokavsko narječje i Hvar · Vidi više »

Ijekavski govor

Ijekavski govor ili jekavski govor jedan je od refleksa nekih narječjâ hrvatskoga jezika, crnogorskoga, srpskoga, bošnjačkoga, kao i drugih južnoslavenskih jezika.

Novi!!: Štokavsko narječje i Ijekavski govor · Vidi više »

Ikavski govor

Ikavski govor (ili vlastiti naziv ikavica) jedan je od triju ("četiriju") govora hrvatskog jezika uz ekavski govor, ijekavski govor te jekavski govor.

Novi!!: Štokavsko narječje i Ikavski govor · Vidi više »

Indoeuropski prajezik

Franz Bopp, osnivač moderne indoeuropeistike Indoeuropski prajezik hipotetski je zajednički predak indoeuropskih jezika.

Novi!!: Štokavsko narječje i Indoeuropski prajezik · Vidi više »

Instrumental

Instrumental (lat. instrumentum.

Novi!!: Štokavsko narječje i Instrumental · Vidi više »

Istočnobosanski dijalekt

Povijesno rasprostiranje hrvatskih narječja Povijesni prikaz jekavskih zapadnoštokavskih dijalekata Današnje rasprostiranje hrvatskih zapadnoštokavskih dijalekata na današnjem teritoriju Hrvatske i BiH Istočnobosanski dijalekt hrvatskoga jezika jedan je od četiri hrvatska zapadnoštokavska dijalekta štokavskoga narječja uz čakavsko i kajkavsko narječje.

Novi!!: Štokavsko narječje i Istočnobosanski dijalekt · Vidi više »

Istočnojužnoslavenski jezici

Istočnojužnoslavenski jezici jedna su od dviju podskupina južnoslavenskih jezika, koji se govore na prostorima Bugarske i Sjeverne Makedonije, te obuhvaćaju bugarski jezik s oko 8,0 milijuna govornika, makedonski jezik s oko 2 milijuna govornika i nestali starocrkvenoslavenski.

Novi!!: Štokavsko narječje i Istočnojužnoslavenski jezici · Vidi više »

Istra

grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.

Novi!!: Štokavsko narječje i Istra · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Štokavsko narječje i Italija · Vidi više »

Iva Lukežić

Iva Lukežić (Lovreć, 3. siječnja 1936.), hrvatska jezikoslovka, filologinja, kroatistica i dijalektologinja.

Novi!!: Štokavsko narječje i Iva Lukežić · Vidi više »

Ivan Belostenec

Naslovnica Belostenčeva ''Gazofilacija'', objavljenog postumno 1740. godine Muzeju grada Zagreba Ivan Belostenec OSPPE (Varaždin?, 1593. ili 1594. ‒ Lepoglava, 10. veljače 1675.), hrvatski katolički svećenik, pavlin, propovjednik i leksikograf.

Novi!!: Štokavsko narječje i Ivan Belostenec · Vidi više »

Ivan Bunić Vučić

Naslovnica ''Mandalijene pokornice'' tiskane u Mletcima 1705. godine Ivan (Dživo) Bunić Vučić, (Dubrovnik, početkom 1591. ili 1592. – Dubrovnik, 6. ožujka 1658.), hrvatski barokni pjesnik, pripadnik plemićke obitelji Bunić, jedne od najutjecajnijih u Dubrovačkoj Republici.

Novi!!: Štokavsko narječje i Ivan Bunić Vučić · Vidi više »

Ivan Gundulić

Ivan Gundulić (Dubrovnik, 8. siječnja 1589. – Dubrovnik, 8. prosinca 1638.) bio je hrvatski barokni pjesnik, epik, lirik i dramatik.

Novi!!: Štokavsko narječje i Ivan Gundulić · Vidi više »

Jakov Mikalja

Mikalja: Blago jezika slovinskoga Jakov Mikalja (Pještica (Peschici) na poluotoku Gargano, Italija, 31. ožujka 1601. ‒ Loreto, 1. prosinca 1654.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, leksikograf.

Novi!!: Štokavsko narječje i Jakov Mikalja · Vidi više »

Jasenovac

Jasenovac je općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Novi!!: Štokavsko narječje i Jasenovac · Vidi više »

Jat

Slovo ''jat'' u uglatoj glagoljici Jat je naziv za slovo u glagoljici i staroj ćirilici kojim se označava istoimeni glas koji je nekada postojao u slavenskim jezicima, pa i u hrvatskom.

Novi!!: Štokavsko narječje i Jat · Vidi više »

Joakim Stulli

Rjecsosloxje Joakim Stulli (Stulić; Dubrovnik, 1730. – Dubrovnik, 1817.), hrvatski franjevac leksikograf.

Novi!!: Štokavsko narječje i Joakim Stulli · Vidi više »

Josip Hamm

Grob Josipa Hamma na Mirogoju. Josip Hamm (Gat kraj Valpova, 3. prosinca 1905. – Beč, 23. studenog 1986.), hrvatski slavist.

Novi!!: Štokavsko narječje i Josip Hamm · Vidi više »

Josip Jurin

Fra Josip Jurin (1730. – 1801.) je bio hrvatski rimokatolički redovnik iz reda franjevaca, rječničar i gramatičar (slovničar).

Novi!!: Štokavsko narječje i Josip Jurin · Vidi više »

Josip Lisac

Josip Lisac (Turni kod Delnica, 1950.), hrvatski akademik, jezikoslovac, filolog i dijalektolog.

Novi!!: Štokavsko narječje i Josip Lisac · Vidi više »

Južnoslavenski jezici

Rasprostranjenost slavenskih jezika bugarski jezik Južnoslavenski jezici, podskupina su slavenskih jezika, ukupno ih je osam (SIL International).

Novi!!: Štokavsko narječje i Južnoslavenski jezici · Vidi više »

Jugozapadni istarski dijalekt

jugozapadni istarski Jugozapadni istarski dijalekt ili čakavsko-štokavski/štokavsko-čakavski/štakavsko-čakavski ikavski dijalekt je jedan od dijalekata čakavskog narječja.

Novi!!: Štokavsko narječje i Jugozapadni istarski dijalekt · Vidi više »

Junije Palmotić

'''Junije Palmotić''' Naslovna stranica djela ''Kristijada, to jest život i djela Isukrstova'' iz 1670. godine Junije Džono Palmotić (Dubrovnik, 1607. – Dubrovnik, 1657.), hrvatski barokni pjesnik i dramatičar.

Novi!!: Štokavsko narječje i Junije Palmotić · Vidi više »

Kajkavsko narječje

Kajkavsko narječje (kajkavština, kajkavica) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika uz čakavsko i štokavsko.

Novi!!: Štokavsko narječje i Kajkavsko narječje · Vidi više »

Kaloča

Nadbiskupska palača u Kalači KalačaŽivko Mandić:, Folia onomastica croatica, 14/2005.

Novi!!: Štokavsko narječje i Kaloča · Vidi više »

Karlovac

Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.

Novi!!: Štokavsko narječje i Karlovac · Vidi više »

Kijevski listići

Sedma stranica Kijevskog misala Treća stranica Kijevskog misala Kijevski listići sedmolisni su glagoljski rukopis staroslavenskog kanona koji sadrži dijelove rimske liturgije.

Novi!!: Štokavsko narječje i Kijevski listići · Vidi više »

Kladanj

Kladanj je grad i općina u Bosni i Hercegovini, u Tuzlanskoj županiji.

Novi!!: Štokavsko narječje i Kladanj · Vidi više »

Konavle

Konavle su općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Štokavsko narječje i Konavle · Vidi više »

Koprivnica

Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.

Novi!!: Štokavsko narječje i Koprivnica · Vidi više »

Korčula

Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.

Novi!!: Štokavsko narječje i Korčula · Vidi više »

Kordun

Kordun je mikroregija u središnjoj Hrvatskoj.

Novi!!: Štokavsko narječje i Kordun · Vidi više »

Kosovo

Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.

Novi!!: Štokavsko narječje i Kosovo · Vidi više »

Križevci

Križevci su grad u Koprivničko-križevačkoj županiji u Hrvatskoj.

Novi!!: Štokavsko narječje i Križevci · Vidi više »

Labiodentalni aproksimant

Labiodentalni aproksimant suglasnik je koji postoji u rijetkim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se rabe simbol.

Novi!!: Štokavsko narječje i Labiodentalni aproksimant · Vidi više »

Lastovo

Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.

Novi!!: Štokavsko narječje i Lastovo · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Štokavsko narječje i Latinski jezik · Vidi više »

Lič

Lič je selo u Gorskom kotaru smješteno u Ličkom polju, nedaleko od planine Viševice i umjetnog jezera Bajer.

Novi!!: Štokavsko narječje i Lič · Vidi više »

Lika

Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.

Novi!!: Štokavsko narječje i Lika · Vidi više »

Litavski jezik

Litavski jezik (ISO 639-3: lit) zajedno s latvijskim i izumrlim staropruskim pripada u baltički ogranak indoeuropske jezične skupine.

Novi!!: Štokavsko narječje i Litavski jezik · Vidi više »

Lokativ

Lokativ (lat. locus "mjesto") je padež u hrvatskom jeziku i mnogim slavenskim, nekim indoeuropskim i ostalim jezicima.

Novi!!: Štokavsko narječje i Lokativ · Vidi više »

Lovro Šitović

Lovro Šitović (Ljubuški, 1682. – Šibenik, 28. veljače 1729.) bio je hrvatski i bosanskohercegovačkiMirko Marjanović, Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas, Matica hrvatska Sarajevo, HKD Napredak, Sarajevo, 2001.

Novi!!: Štokavsko narječje i Lovro Šitović · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Novi!!: Štokavsko narječje i Mađarska · Vidi više »

Mađarski jezik

mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.

Novi!!: Štokavsko narječje i Mađarski jezik · Vidi više »

Makarska

Makarska je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Štokavsko narječje i Makarska · Vidi više »

Makedonija (regija)

Makedonija je povijesna i zemljopisna zemlja na jugoistoku Europe, na Balkanu.

Novi!!: Štokavsko narječje i Makedonija (regija) · Vidi više »

Makedonski jezik

Makedonski jezik (ISO 639-3: mkd), jedan je od slavenskih jezika i službeni jezik Sjeverne Makedonije još od 1944. godine.

Novi!!: Štokavsko narječje i Makedonski jezik · Vidi više »

Marijan Lanosović

Marijan Lanosović (Orubica, 12. lipnja 1742. – Slavonski Brod, 25. studenog 1812.) je bio hrvatski književnik, gramatičar i veliki pobornik uvođenja slavonskog načina pisanja u Hrvatskoj.

Novi!!: Štokavsko narječje i Marijan Lanosović · Vidi više »

Marin Držić

Spomenik u Dubrovniku Marin Držić (Dubrovnik, 1508. – Mletci, 2. svibnja 1567.) bio je hrvatski dramatik i lirik.

Novi!!: Štokavsko narječje i Marin Držić · Vidi više »

Marindol

Marindol je naselje u slovenskoj Općini Črnomelju.

Novi!!: Štokavsko narječje i Marindol · Vidi više »

Mate Šimundić

Mate Šimundić (župa Lovreć-Opanci, Imotski, 6. studenog 1928. - Radenske Toplice nedaleko Maribora, 27. srpnja 1998.), sveučilišni profesor i jezikoslovac, onomastičar, jedan od najvećih hrvatskih onomastičara.

Novi!!: Štokavsko narječje i Mate Šimundić · Vidi više »

Mate Kapović

Mate Kapović (Zagreb, 5. kolovoza 1981.), hrvatski jezikoslovac, bivši zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba.

Novi!!: Štokavsko narječje i Mate Kapović · Vidi više »

Mateo Žagar

Mateo Žagar (Zagreb, 14. veljače 1965.), hrvatski akademik, jezikoslovac, filolog, kroatist, paleoslavist i paleokroatist.

Novi!!: Štokavsko narječje i Mateo Žagar · Vidi više »

Matija Antun Relković

Matija Antun Relković (Reljković) (Davor, 6. siječnja 1732. – Vinkovci, 22. siječnja 1798.), hrvatski prosvjetiteljski prozaik.

Novi!!: Štokavsko narječje i Matija Antun Relković · Vidi više »

Matija Divković

bosančicom. '''Matija Divković''': Besjede, Mleci 1616. Fra Matija Divković (Jelaške kod Vareša 1563. – Olovo, 21. kolovoza 1631.), hrvatski franjevac i vjerski pisac, prvi izdao knjigu na hrvatskom narodnom jeziku i prema tomu utemeljitelj hrvatske književnosti na pučkom jeziku u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Štokavsko narječje i Matija Divković · Vidi više »

Migracije Hrvata pred Turcima

Migracije Hrvata za vrijeme i poslije Turskih ratova Promjene u hr. dijalektima radi Turskih ratova, pojava novih dijalekata i utjecaj na stare Za vrijeme višestoljetnih hrvatsko-turskih ratova (15-17. stoljeće) mnogi krajevi su opustjeli, a mnogi ljudi promijenili mjesto boravišta.

Novi!!: Štokavsko narječje i Migracije Hrvata pred Turcima · Vidi više »

Mihanovićev odlomak Apostola

Mihanovićev odlomak Apostola Mihanovićev odlomak Apostola, glagoljički spomenik iz XII. st., jedan od najstarijih pisanih spomenika istočnoga pola hrvatskog glagoljaštva, ujedno i jedan od posljednjih sačuvanih glagoljičkih tekstova s toga prostora.

Novi!!: Štokavsko narječje i Mihanovićev odlomak Apostola · Vidi više »

Mijo Lončarić

Čakovcu (2018.) Mijo Lončarić (Reka, Koprivnica, 1. rujna 1941. – Zagreb, 21. lipnja 2023.) hrvatski jezikoslovac, jedan od najuglednijih hrvatskih dijalektologa i poznavatelj kajkavice.

Novi!!: Štokavsko narječje i Mijo Lončarić · Vidi više »

Milan Rešetar

''Milan Rešetar'' 1904. Milan Rešetar (Dubrovnik, 1. veljače 1860. – Firenca, 14. siječnja 1942.), bio je hrvatski filolog, književni povjesničar, numizmatičar.

Novi!!: Štokavsko narječje i Milan Rešetar · Vidi više »

Miroslavljevo evanđelje

Miroslavljevo evanđelje iluminirani je rukopis napisan za humskoga kneza Miroslava, potkraj 12.

Novi!!: Štokavsko narječje i Miroslavljevo evanđelje · Vidi više »

Mljet

Mljet (lat. Melita, tal. Meleda) je osmi otok po veličini u Hrvatskoj, jedan od najvećih južnodalmatinskih otoka te ujedno najjužniji i najistočniji od većih hrvatskih otoka.

Novi!!: Štokavsko narječje i Mljet · Vidi više »

Molise

Molise je regija u južnoj Italiji koja je druga najmanja od svih talijanskih regija.

Novi!!: Štokavsko narječje i Molise · Vidi više »

Moravice

Moravice (do 1919. Komorske Moravice, zatim Srpske Moravice do 1991. a u službenoj uporabi do 1996., Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021., pristupljeno 21. listopada 2013.) naselje su u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, u Primorsko-goranskoj županiji.

Novi!!: Štokavsko narječje i Moravice · Vidi više »

Mrkopalj

Mrkopalj je općina u zapadnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Štokavsko narječje i Mrkopalj · Vidi više »

Naglasak

Naglasak ili akcent je isticanje sloga u riječi jačinom i visinom glasa.

Novi!!: Štokavsko narječje i Naglasak · Vidi više »

Narod

Hrvati iz Miljevaca u narodnoj nošnji Židovi iz Španjolske u kasnom 19. stoljeću Huculi. Domoroci s Nove Gvineje Indijanci Alacaluf, Čile Latinoamerikanci, Brooklyin, New York. Kikuyu iz Tanzanije Samojedi (Nenci), Rusija. Pleme Xhosa, JAR Narod je skupina ljudi karakterizirana sljedećim značajkama.

Novi!!: Štokavsko narječje i Narod · Vidi više »

Neoakut

Neoakut (također poznat kao hrvatski akut ili zavinuti naglasak) jest vrsta naglaska koji se razvio u praslavenskom jeziku povlačenjem naglasaka Ivšićevim zakonom.

Novi!!: Štokavsko narječje i Neoakut · Vidi više »

Neretva

Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

Novi!!: Štokavsko narječje i Neretva · Vidi više »

New Orleans, Louisiana

New Orleans (francuski: La Nouvelle-Orléans) je važan američki lučki grad i u prošlosti najveći grad u saveznoj državi Louisiani.

Novi!!: Štokavsko narječje i New Orleans, Louisiana · Vidi više »

Nin

kneza Branimira Nin je grad u Hrvatskoj, smješten na obali Jadranskog mora.

Novi!!: Štokavsko narječje i Nin · Vidi više »

Novi Vinodolski

Bribira Kaštel Frankopan, u kojemu je 1288. napisan Vinodolski zakon. Lijevo je Trg Vinodolskog zakona, a desno Frankopanski trg Novi Vinodolski je grad u zapadnoj Hrvatskoj, u Primorsko-goranskoj županiji.

Novi!!: Štokavsko narječje i Novi Vinodolski · Vidi više »

Novigrad (Zadarska županija)

Novigrad je naselje i općina u Zadarskoj Županiji.

Novi!!: Štokavsko narječje i Novigrad (Zadarska županija) · Vidi više »

Ogulin

Ogulin je grad u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.

Novi!!: Štokavsko narječje i Ogulin · Vidi više »

Omiš

Omiš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Štokavsko narječje i Omiš · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Novi!!: Štokavsko narječje i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Ozalj

Ozalj je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Štokavsko narječje i Ozalj · Vidi više »

Palatalni aproksimant

Palatalni aproksimant suglasnik je koji postoji u većini jezika, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Novi!!: Štokavsko narječje i Palatalni aproksimant · Vidi više »

Palatalni lateralni aproksimant

Palatalni lateralni aproksimant suglasnik je koji postoji u nekim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Novi!!: Štokavsko narječje i Palatalni lateralni aproksimant · Vidi više »

Palatalni nazal

Palatalni nasal suglasnik je koji postoji u nekim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Novi!!: Štokavsko narječje i Palatalni nazal · Vidi više »

Pavle Ivić

Pavle Ivić (Beograd, 1. prosinca 1924. – Beograd, 19. rujna 1999.) bio je srpski filolog, dijalektolog i fonolog, jezikoslovac i redoviti član SANU.

Novi!!: Štokavsko narječje i Pavle Ivić · Vidi više »

Pečuh

Pečuh (mađarski: Pécs, latinski: Quinque Ecclesiae, njemački: Fünfkirchen, srpski: Pečuj ili Печуј, slovački: Päťkostolie, turski: Peçuy) je grad u južnoj Mađarskoj; peti po veličini.

Novi!!: Štokavsko narječje i Pečuh · Vidi više »

Pelješac

Pelješac (čakavski: Pelišac) je drugi po veličini hrvatski poluotok (nakon Istre) koji se smjestio na jugu Hrvatske u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Novi!!: Štokavsko narječje i Pelješac · Vidi više »

Pero Budmani

Pero Budmani (Dubrovnik, 27. listopada 1835. – Castel Ferretti pokraj Ancone, 27. prosinca 1914.), hrvatski jezikoslovac i leksikograf.

Novi!!: Štokavsko narječje i Pero Budmani · Vidi više »

Peroj

Peroj je naselje u općini Vodnjan, ranije u sastavu općine Pula, Hrvatska.

Novi!!: Štokavsko narječje i Peroj · Vidi više »

Petrinja

Grad Petrinja smješten je na desnoj obali Kupe, na ušću Petrinjčice.

Novi!!: Štokavsko narječje i Petrinja · Vidi više »

Pirovac

Pirovac je općina Šibensko-kninskoj županiji u Hrvatskoj.

Novi!!: Štokavsko narječje i Pirovac · Vidi više »

Požeška gora

Požeška gora, gora smještena južno od Požege u središnjoj Slavoniji.

Novi!!: Štokavsko narječje i Požeška gora · Vidi više »

Podravina

KoprivnicaPodručje Podravine za razliku od istoimenog geografskog pojma obuhvaća uže područje, tj.

Novi!!: Štokavsko narječje i Podravina · Vidi više »

Poljski jezik

Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.

Novi!!: Štokavsko narječje i Poljski jezik · Vidi više »

Poluglas

Poluglas, poznat i kao šva, samoglasnik je koji u hrvatskome nema svoje posebno slovo.

Novi!!: Štokavsko narječje i Poluglas · Vidi više »

Posavina

Zagreb Vijećnica Plemenite općine turopoljske, danas Muzej Turopolja Slavonskog Broda. Park prirode Lonjsko polje Posavina je naziv za područje uz rijeku Savu koje se proteže kroz četiri države: Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, te Srbiju.

Novi!!: Štokavsko narječje i Posavina · Vidi više »

Povelja Kulina bana

Povelja Kulina bana Povelja Kulina bana je najstariji dosad pronađeni očuvani bosanski državni dokument i jedan od najznačajnijih dokumenata bosanskohercegovačke povijesti.

Novi!!: Štokavsko narječje i Povelja Kulina bana · Vidi više »

Praslavenski jezik

Praslavenskim jezikom nazivamo hipotetski jezik iz kojeg su posredno potekli svi današnji slavenski jezici.

Novi!!: Štokavsko narječje i Praslavenski jezik · Vidi više »

Privlaka (Zadarska županija)

mini Plaža u Privlaka mini mini Most povezuje Privlaku i Otok Vir mini Privlaka je općina u Zadarskoj županiji u Hrvatskoj poznato turističko mjesto.

Novi!!: Štokavsko narječje i Privlaka (Zadarska županija) · Vidi više »

Prokuplje

Prokuplje (ćirilično: Прокупље) je naselje i središte istoimene općina u južnom dijelu Republike Srbije.

Novi!!: Štokavsko narječje i Prokuplje · Vidi više »

Raška (država)

Raška je bila srednjovjekovna država Srba i sinonim je za ranu Srbiju.

Novi!!: Štokavsko narječje i Raška (država) · Vidi više »

Ranko Matasović

Ranko Matasović (Zagreb, 14. svibnja 1968.) hrvatski je jezikoslovac, indoeuropeist i keltist.

Novi!!: Štokavsko narječje i Ranko Matasović · Vidi više »

Refleksi jata

Jezična karta odraza jata u hrvatskim i slovenskim dijalektima u IstriJanneke Kalsbeek, ''The Čakavian dialect of Orbanići near Žminj in Istria'', 1998. Refleksi jata ostvareni su od starog samoglasnika ě – ije, je, e, i. Njihovo izmjenjivanje i promjene nazivaju se alternacije ili zamjene ije/je/e/i.

Novi!!: Štokavsko narječje i Refleksi jata · Vidi više »

Rekaš

Hrvati Šokci iz Rekaša u prvoj polovici 20. stoljeća Rekaš (rum. Recaş, njem. Rekasch, mađ.Temesrékás) grad je u županiji Timiš u rumunjskom dijelu Banata u kojem žive Hrvati.

Novi!!: Štokavsko narječje i Rekaš · Vidi više »

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Novi!!: Štokavsko narječje i Rumunjska · Vidi više »

Rumunjski jezik

Rumunjski jezik (ISO 639-3: ron; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najveći jezik grane istočnoromanskih jezika.

Novi!!: Štokavsko narječje i Rumunjski jezik · Vidi više »

Rusinski jezik

Poljsko-rusinski natpis Rusinski jezik (ponegdje se navodi kao istočnorusinski; ISO 639-3: rue) je jezik koji se uglavnom govori u zapadnoj Ukrajini, kao i u susjednim regijama Slovačke i Poljske.

Novi!!: Štokavsko narječje i Rusinski jezik · Vidi više »

Ruski jezik

Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.

Novi!!: Štokavsko narječje i Ruski jezik · Vidi više »

Samobor

Pogled na Trg Kralja Tomislava Trg Matice hrvatske Samobor je grad u Središnjoj Hrvatskoj i jedan od najvećih gradova Zagrebačke županije.

Novi!!: Štokavsko narječje i Samobor · Vidi više »

Seget

Seget je općina u Hrvatskoj, nastala 1993.

Novi!!: Štokavsko narječje i Seget · Vidi više »

Senj

Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Štokavsko narječje i Senj · Vidi više »

Sitnica

Sitnica je najveća rijeka na Kosovu.

Novi!!: Štokavsko narječje i Sitnica · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Štokavsko narječje i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Slatina

Slatina je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Štokavsko narječje i Slatina · Vidi više »

Slaveni

Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.

Novi!!: Štokavsko narječje i Slaveni · Vidi više »

Slavonija

grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Štokavsko narječje i Slavonija · Vidi više »

Slavonski dijalekt

Povijesno rasprostiranje hrvatskih narječja Današnje rasprostiranje hrvatskih zapadnoštokavskih dijalekata Slavonski dijalekt je štokavski dijalekt koji sadrži mnoge arhaične osobine u odnosu na druge štokavske dijalekte, a rasprostranjen u Slavoniji.

Novi!!: Štokavsko narječje i Slavonski dijalekt · Vidi više »

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.

Novi!!: Štokavsko narječje i Slovenija · Vidi više »

Slovenski jezik

Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).

Novi!!: Štokavsko narječje i Slovenski jezik · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Štokavsko narječje i Srbija · Vidi više »

Srijem

#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.

Novi!!: Štokavsko narječje i Srijem · Vidi više »

Srpski jezik

Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.

Novi!!: Štokavsko narječje i Srpski jezik · Vidi više »

Standardni jezik

Standardni jezik je nadregionalni oblik jezika svih slojeva društva.

Novi!!: Štokavsko narječje i Standardni jezik · Vidi više »

Staroslavenski jezik

Jan Matějko: Sveti Ćiril i Metod Staroslavenski jezik (ISO 639-3: chu; zvan i starocrkvenoslavenski, crkvenoslavenski; česta kratica na engleskom OCS.

Novi!!: Štokavsko narječje i Staroslavenski jezik · Vidi više »

Stjepan Ivšić

Stjepan Ivšić Stjepan Ivšić (Orahovica, 13. kolovoza 1884. – Zagreb, 14. siječnja 1962.), hrvatski jezikoslovac, slavist i akcentolog.

Novi!!: Štokavsko narječje i Stjepan Ivšić · Vidi više »

Stogodišnji hrvatsko-turski rat

Stogodišnji hrvatsko-turski rat,Dragutin Pavličević,, u:, pristupljeno 3.

Novi!!: Štokavsko narječje i Stogodišnji hrvatsko-turski rat · Vidi više »

Sukošan

Sukošan je mjesto i općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Štokavsko narječje i Sukošan · Vidi više »

Sunger

Sunger je naselje u Hrvatskoj u općini Mrkoplju.

Novi!!: Štokavsko narječje i Sunger · Vidi više »

Supstrat (jezikoslovlje)

Supstrat (lat. stratum, sloj) u povijesnom jezikoslovlju označava jezik koji se na određenome području govorio, ali ga je istisnuo drugi jezik Dubravko Škiljan, Pogled u lingvistiku, Školska knjiga, Zagreb, 1985.

Novi!!: Štokavsko narječje i Supstrat (jezikoslovlje) · Vidi više »

Sveti Petar na Moru

Sveti Petar na Moru je primorsko naselje u Zadarskoj županiji.

Novi!!: Štokavsko narječje i Sveti Petar na Moru · Vidi više »

Tjesnačnik

Tjesnačnik (frikativ) vrsta je suglasnika koji se tvore tjeranjem zraka kroz uski kanal koji se, primjerice, tvori između jezika i zuba ili nepca.

Novi!!: Štokavsko narječje i Tjesnačnik · Vidi više »

Ukrajinski jezik

Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва, ukrayins'ka mova; ISO 639-3: ukr) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.

Novi!!: Štokavsko narječje i Ukrajinski jezik · Vidi više »

Una

Una je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine odnosno istočnom dijelu Like.

Novi!!: Štokavsko narječje i Una · Vidi više »

Varvarin

Varvarin je grad u središnjoj Srbiji središte istoimene općine.

Novi!!: Štokavsko narječje i Varvarin · Vidi više »

Vatikanski hrvatski molitvenik

Vatikanski molitvenik Vatikanski hrvatski molitvenik je najstariji poznati hrvatski molitvenik na narodnom jeziku.

Novi!!: Štokavsko narječje i Vatikanski hrvatski molitvenik · Vidi više »

Venecija

Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).

Novi!!: Štokavsko narječje i Venecija · Vidi više »

Vibrant

U fonetici je vibrant suglasnik koji se prozvodi vibracijama između artikulatora i mjesta tvorbe.

Novi!!: Štokavsko narječje i Vibrant · Vidi više »

Virovitica

Virovitica u 17. stoljeću Virovitica je grad na sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, a na sjeverozapadnom dijelu Slavonije, te je kulturno, političko, sportsko i administrativno sjedište Virovitičko-podravske županije.

Novi!!: Štokavsko narječje i Virovitica · Vidi više »

Vlahi

Vlahi, jedna od skupina Gradišćanskih Hrvata naseljena u Gradišću između Štoja na jugu i Dolinaca na sjeveru (takozvana Vlahija), poglavito u selima Bandol (Weiden bei Rechnitz), Sabara (Zuberbach), Stari Hodaš (Althodis), Čemba (Schandorf), Vincjet (Dürnbach), Ključarevac (Allersdorf), Čajta (Schachendorf), Rorigljin-Širokani (Rauhriegel-Allersgraben); Hrvatski Cikljin (Spitzzicken; ? govori se štokavski), Podgorje (? Podgoria; govori se štokavski).

Novi!!: Štokavsko narječje i Vlahi · Vidi više »

Vlahijska oaza

Teorija o podrijetlu govora Vlaja kao govora prekosavskog dijela Dubičke županije stare Slavonije Govori Gradišća po J. Liscu Hrvatski poddijalekti Jedna od hrvatskih oaza u Gradišću i jedina štokavska.

Novi!!: Štokavsko narječje i Vlahijska oaza · Vidi više »

Vojvodina

Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.

Novi!!: Štokavsko narječje i Vojvodina · Vidi više »

Watsonville (Kalifornija)

Watsonville je grad u američkoj saveznoj državi Kalifornija.

Novi!!: Štokavsko narječje i Watsonville (Kalifornija) · Vidi više »

Zadar

Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.

Novi!!: Štokavsko narječje i Zadar · Vidi više »

Zagora

krajine. Suvremeni približan obuhvat pojma Dalmatinske zagore Zagora je povijesnozemljopisna regija u šibenskom i splitskom zaobalju u Dalmaciji u Hrvatskoj omeđena padinama Trtra, Velikog Jelinka, Kozjaka, Mosora, područjem Poljica, rijekom Cetinom i Cetinskom krajinom, Svilajom i Mosećem, Petrovim poljem i kanjonom Čikole.

Novi!!: Štokavsko narječje i Zagora · Vidi više »

Zaječar

Grb grada Zaječara Zaječar je grad u istočnoj Srbiji (broj stanovnika 69 969).

Novi!!: Štokavsko narječje i Zaječar · Vidi više »

Zamjenice

Zamjenice su u gramatikama mnogih jezika vrsta riječi koje zamjenjuju druge riječi (osobito imenice), i riječi izvedene iz njih.

Novi!!: Štokavsko narječje i Zamjenice · Vidi više »

Zapadni dijalekt

Povijesno rasprostiranje hrvatskih narječja Današnje rasprostiranje hrvatskih zapadnoštokavskih dijalekata Zapadni dijalektJosip Lisac: Hrvatska dijalektologija 1.

Novi!!: Štokavsko narječje i Zapadni dijalekt · Vidi više »

Zapadnoštokavsko narječje

Povijesno rasprostiranje hrvatskih narječja Zapadnoštokavski govoriDalibor Brozović,, Zbornik radova sa susreta hrvatskih studenata u tuđini (1981. – 1986.), Susreti 6, Zagreb – Bochum, str.

Novi!!: Štokavsko narječje i Zapadnoštokavsko narječje · Vidi više »

Zapadnojužnoslavenski jezici

Zapadnojužnoslavenski jezici, jedan od dva ogranka južnoslavenskih jezika, drugi je istočni, koji se govore na prostorima bivše Jugoslavije, u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji i Crnoj Gori.

Novi!!: Štokavsko narječje i Zapadnojužnoslavenski jezici · Vidi više »

Zapornik

Ploziv ili okluziv je vrsta suglasnika koja se proizvodi zaustavljanjem struje zraka.

Novi!!: Štokavsko narječje i Zapornik · Vidi više »

Zaton (Šibenik)

Zaton je naselje u sastavu Grada Šibenika.

Novi!!: Štokavsko narječje i Zaton (Šibenik) · Vidi više »

Zetska država

'''Grb Balšića (segment s kacigom i vukom)''' Zeta je srednjovjekovna crnogorska država koju je osamostalila i njome upravljala dinastija Balšića.

Novi!!: Štokavsko narječje i Zetska država · Vidi više »

Zetsko-južnosandžački dijalekt

Zetsko-južnosandžački dijalekt (zetsko-raški, zetsko-sjenički, zetsko-sandžački) je dijalekt štokavskoga narječja.

Novi!!: Štokavsko narječje i Zetsko-južnosandžački dijalekt · Vidi više »

Zvučna palatalna afrikata

Zvučna palatalna afrikata ili zvučna alveopalatalna afrikata suglasnik je koji se rijetko pojavljuje u jezicima svijeta, a međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Novi!!: Štokavsko narječje i Zvučna palatalna afrikata · Vidi više »

Zvučna postalveolarna afrikata

Zvučna postalveolarna afrikata, zvučna postalveolarna sibilantna afrikata ili zvučna palato-alveolarna afrikata suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Novi!!: Štokavsko narječje i Zvučna postalveolarna afrikata · Vidi više »

Zvučni alveolarni frikativ

Zvučni alveolarni frikativ naziv je za više suglasnika od kojih je najčešći zvučni alveolarni sibilant, u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Novi!!: Štokavsko narječje i Zvučni alveolarni frikativ · Vidi više »

Zvučni alveolarni ploziv

Zvučni alveolarni ploziv suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Štokavsko narječje i Zvučni alveolarni ploziv · Vidi više »

Zvučni bilabijalni ploziv

Zvučni bilabijalni ploziv suglasnik je koji postoji većini jezika, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Novi!!: Štokavsko narječje i Zvučni bilabijalni ploziv · Vidi više »

Zvučni postalveolarni frikativ

Zvučni postalveolarni frikativ ili zvučni palatoalveolarni frikativ suglasnik je koji postoji u nekim svjetskim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Novi!!: Štokavsko narječje i Zvučni postalveolarni frikativ · Vidi više »

Zvučni velarni ploziv

Zvučni velarni ploziv suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Novi!!: Štokavsko narječje i Zvučni velarni ploziv · Vidi više »

1189.

Bez opisa.

Novi!!: Štokavsko narječje i 1189. · Vidi više »

1604.

Bez opisa.

Novi!!: Štokavsko narječje i 1604. · Vidi više »

1836.

Bez opisa.

Novi!!: Štokavsko narječje i 1836. · Vidi više »

1880-ih

Bez opisa.

Novi!!: Štokavsko narječje i 1880-ih · Vidi više »

1907.

Bez opisa.

Novi!!: Štokavsko narječje i 1907. · Vidi više »

1913.

Bez opisa.

Novi!!: Štokavsko narječje i 1913. · Vidi više »

1949.

Bez opisa.

Novi!!: Štokavsko narječje i 1949. · Vidi više »

1957.

Bez opisa.

Novi!!: Štokavsko narječje i 1957. · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

Novi!!: Štokavsko narječje i 1971. · Vidi više »

1975.

Bez opisa.

Novi!!: Štokavsko narječje i 1975. · Vidi više »

29. kolovoza

29.

Novi!!: Štokavsko narječje i 29. kolovoza · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Štokavica, Štokavski, Štokavski govor, Štokavsko.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »