Brže od pregledniku!
91 odnosi: Aneksija, Arhitektura, Asimilacija (sociologija), Šveđani, Švedska, Švedski jezik, Švedsko Carstvo, Baltik, Biskup, Biskupija Ösel-Wiek, Car, Crkva, Danska, Diplomacija, Dokument, Domena, Drvo (materijal), Erik XIV., Estonci, Estonija, Estonski jezik, Europa, Feud, Feudalizam, Germanizacija, Gimnazija, Istok, Ivan IV., ruski car, Kapitulacija, Karlo XII., Kmetstvo, Kolonizacija, Legenda, Livonija, Livonski rat, Luterani, Monarhija, Narva (grad), Njemački jezik, Novi vijek, Okrug Harju, Okrug Ida-Viru, Okrug Järva, Okrug Lääne, Okrug Lääne-Viru, Okrug Rapla, Okruzi Estonije, Otok, Petar I. Aleksejevič Romanov, Plemstvo, ..., Poljsko-Litavska Unija, Poltavska bitka, Porez, Pravo vlasništva, Prisilni rad, Reforma, Ruhnu, Rusi, Rusko Carstvo, Seljak, Sjeverna Europa, Sporazum iz Altmarka, Tallinn, Tartu, Terra Mariana, Teutonski viteški red, Veliki Novgorod, Veliki sjeverni rat, Vojska, Vojvodstvo, Vormsi, 10. rujna, 15. stoljeće, 1558., 1559., 1561., 1562., 1568., 1581., 1584., 1629., 1645., 1672., 1674., 1681., 17. stoljeće, 1709., 1710., 1720., 1721., 4. srpnja. Proširite indeks (41 više) »
Aneksija
Aneksija (lat. annexio: spajanje, pripajanje), silom izvršeno prisvojenje nekog područja, s namjerom trajnog pripojenja.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Aneksija · Vidi više »
Arhitektura
Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Arhitektura · Vidi više »
Asimilacija (sociologija)
Asimilacija opisuje u sociologiji proces kulturne prilagodbe etničke manjine prevladavajućoj kulturi ili pojedinim dijelovima stanovništva.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Asimilacija (sociologija) · Vidi više »
Šveđani
Šveđani (švedski: svenskar), sjevernogermanski narod, oko 14 000 000 pripadnika naseljenih u Švedskoj, i znatnoj manjini u SAD-u, te u Finskoj, Kanadi, Norveškoj i Danskoj.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Šveđani · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Švedska · Vidi više »
Švedski jezik
right Švedski jezik (svenska, ISO 639-3: swe), jedan od tri švedska jezika, šire danskošvedske podskupine istočnoskandinavskih jezika.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Švedski jezik · Vidi više »
Švedsko Carstvo
Švedsko Carstvo odnosi se na osvojene teritorije Kraljevine Švedske u baltičkoj regiji tijekom 17.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Švedsko Carstvo · Vidi više »
Baltik
Baltik Baltik je višeznačni termin koji se koristi za označavanje arbitrarne regije povezane s Baltičkim morem.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Baltik · Vidi više »
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Biskup · Vidi više »
Biskupija Ösel-Wiek
Biskupija Ösel–Wiek (estonski: Saare-Lääne piiskopkond; njemački: Bistum Ösel–Wiek) bila je biskupija Katoličke Crkve koja je postojala od 13.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Biskupija Ösel-Wiek · Vidi više »
Car
Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Car · Vidi više »
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Crkva · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Danska · Vidi više »
Diplomacija
Ujedinjeni narodi, sa sjedištem u New Yorku, su najveća međunarodna diplomatska organizacija. Diplomacija je pojam koji ima višestruka značenja, ali svima je zajedničko zadiranje u sferu međunarodnih odnosa i vanjske politike.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Diplomacija · Vidi više »
Dokument
Dokument sadrži informacije.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Dokument · Vidi više »
Domena
Naziv Domena (od lat. dominium preko fran. domaine u značenju vladavina, područje vladanja) može imati različita značenja, koja se u većini slučajeva mogu povezati najbliže d državnim, vladarskim ili krunskim dobrom; područje, djelokrug, prostor znanstvene, umjetničke, političke, sudske djelatnosti.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Domena · Vidi više »
Drvo (materijal)
Vrste drva Drvo je prirodni materijal koji se dobiva od drvenastih biljaka, uglavnom od debla stabala, iako se za neke primjene koriste i drvo grana.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Drvo (materijal) · Vidi više »
Erik XIV.
Erik XIV. Vasa (1533. – 1577.), švedski kralj (1560. – 1568.) Erik XIV. (Stockholm, 13. prosinca 1533. – Örbyhus kraj Uppsale, 26. veljače 1577.), švedski kralj od 1560.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Erik XIV. · Vidi više »
Estonci
Neke narodne nošnje iz Estonije Estonci (est. eestlased, prethodno maarahvas) ili Esti su ugrofinski narod, koji pretežno živi u Estoniji.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Estonci · Vidi više »
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Estonija · Vidi više »
Estonski jezik
Estonski jezik (est. eesti keel) službeni je jezik Republike Estonije s oko 1,1 milijun izvornih govornika, uglavnom u toj državi te u susjednoj Finskoj (s oko 6000 govornika prema podacima iz u 1993.). Estonski jezik pripada finskoj grani ugro-finskih jezika.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Estonski jezik · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Europa · Vidi više »
Feud
Posjed dobiven za vojnu službu ili drugu obvezu u srednjem vijeku nazivao se feud ili leno.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Feud · Vidi više »
Feudalizam
Dvorac Veliki Tabor Feudalizam je naziv za oblik društvenog odnosa koji je prevladavao u srednjem vijeku (ali i dobar dio novoga vijeka) a činili su ga feudalci (zemljoposjednici - nasljednici robovlasnika u robovlasničkim društvima odnosno plemenskih poglavara u plemenskim zajednicama), zakupnici i feudi - zemlja koju su seljaci zakupljivali od feudalaca.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Feudalizam · Vidi više »
Germanizacija
Germanizacija označava nametanje njemačkog jezika i kulture ne-germanskim narodima.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Germanizacija · Vidi više »
Gimnazija
Gimnazija Bjelovar Gimnazija je općeobrazovna srednja škola koja traje četiri godine, u koju se može upisati nakon završetka osnovne škole.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Gimnazija · Vidi više »
Istok
Istok je strana svijeta nasuprot zapadu.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Istok · Vidi više »
Ivan IV., ruski car
'''Ivan IV.''' Ivan IV.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Ivan IV., ruski car · Vidi više »
Kapitulacija
GFM Wilhelm Keitel pri potpisu kapitulacije tijekom noći s 8. na 9. svibnja 1945. u Berlinu. Kapitulacija (lat. capitulare, dogovoriti uvjete) je politički ili vojni sporazum, odnosno čin kojim država ili veća vojna formacija tijekom rata ili sličnog oružanog sukoba pristaje na prestanak oružanog otpora, odnosno predaju teritorija, ljudstva ili opreme neprijateljskoj državi, vojsci ili paravojnoj formaciji pod određenim uvjetima.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Kapitulacija · Vidi više »
Karlo XII.
Karlo XII., poznat po svom nadimku "Aleksandar Sjevera" (Stockholm, 17. lipnja 1682. - okolica Fredrikshalda, danas Halden, 30. studenog 1718.) bio je švedski kralj.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Karlo XII. · Vidi više »
Kmetstvo
Riječ kmet dolazi od latinske riječi u franačkom značenju »čovjek iz kraljeve ili velikaševe pratnje«.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Kmetstvo · Vidi više »
Kolonizacija
Kolonizacija je izraz koji označava doseljavanje ili dolazak određenih organizama (biljnih i životinjskih vrsta) na područje na kome prethodno nisu trajno živjeli.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Kolonizacija · Vidi više »
Legenda
Legenda (lat. ono što se ima pročitati, štivo) u srednjem vijeku, pobožno štivo, najčešće životopis nekog sveca, koji se čitao u crkvi ili samostanskoj blagovaonici za vrijeme jela (u našim krajevima takvi su se tekstovi obično nazivali čtenija, čtenja, štenja). Kao književna vrsta legenda je pripovijest u prozi ili stihovima, u kojoj je tema povijesno-biografskih podataka (ili elemenata s historijskom namjenom) isprepletena fantastičnim (basnoslovnim, natprirodnim, pustolovnim) pojedinostima.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Legenda · Vidi više »
Livonija
Livonija (let. i lit. Livonija, est. Liivimaa) je povijesna država na Baltiku čiji se teritorij danas nalazi na područjima država Estonije i Latvije.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Livonija · Vidi više »
Livonski rat
Livonski rat bio je dugogodišnji vojni sukob (1558. – 1583.), u kojom se Carska Rusija bezuspješno borila protiv koalicije sastavljene od Kraljevine Poljske, Velike Kneževine Litve i Kraljevine Švedske za kontrolu nad tadašnjom Velikom Livonijom, u kojoj su pored Livonije bile i Estonija, Kurlandija i otok Saaremaa.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Livonski rat · Vidi više »
Luterani
Martin Luther Luterova ruža, simbol luteranizma Luteranizam je grana protestantizma koje se zasniva na učenju njemačkog redovnika, teologa i reformatora iz 16.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Luterani · Vidi više »
Monarhija
Monarhije su označene plavo Monarhija (preko francuskog monarchie iz grčkog monarchia – isključiva vladavina), uz republiku drugi osnovni oblik vladavine.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Monarhija · Vidi više »
Narva (grad)
Grad Narva Narva (rus. Нарва) je treći najveći grad u Estoniji.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Narva (grad) · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Njemački jezik · Vidi više »
Novi vijek
Novi vijek je razdoblje u ljudskoj povijesti.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Novi vijek · Vidi više »
Okrug Harju
Zastava Harjumaa (est. Harju maakond, njem. Harrien, lat. Harria) ili kraće Harju jedan je od 15 estonskih okruga.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Okrug Harju · Vidi više »
Okrug Ida-Viru
Okrug Ida-Viru ili kraće Ida-Viru jedan je od 15 estonskih okruga.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Okrug Ida-Viru · Vidi više »
Okrug Järva
Okrug Järva ili kraće Järva jedan je od 15 estonskih okruga.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Okrug Järva · Vidi više »
Okrug Lääne
Okrug Lääne ili kraće Lääne jedan je od 15 estonskih okruga.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Okrug Lääne · Vidi više »
Okrug Lääne-Viru
Okrug Lääne-Viru ili kraće Lääne-Viru jedan je od 15 estonskih okruga.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Okrug Lääne-Viru · Vidi više »
Okrug Rapla
Okrug Rapla ili kraće Rapla jedan je od 15 estonskih okruga.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Okrug Rapla · Vidi više »
Okruzi Estonije
Okruzi Estonije Okrug (estonski: maakond) je administrativna jedinica u Estoniji.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Okruzi Estonije · Vidi više »
Otok
sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Otok · Vidi više »
Petar I. Aleksejevič Romanov
'''Petar I. Aleksejevič Romanov''' Petar I. Aleksejevič Romanov (poznat kao Petar Veliki, ruski: Пётр I Алексеевич, odnosno Пётр Великий), (9. lipnja 1672. – 8. veljače 1725.), ruski vladar.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Petar I. Aleksejevič Romanov · Vidi više »
Plemstvo
Dvorac Trakošćan, rezidencija hrvatske plemićke obitelji Drašković Viteški oklopi, Dvorac Trakošćan Plemstvo označava poseban društveni sloj.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Plemstvo · Vidi više »
Poljsko-Litavska Unija
Poljsko-Litavska Unija (pol. Rzeczpospolita Obojga Narodów, lit. Žečpospolita ili Abiejų tautų respublika, bje. Рэч Паспалітая ili Рэч Паспалітая АбодвухНародаў, ukr. Річ Посполита) povijesna je država nastala 1569. unijom Kraljevine Poljske i Velike Kneževine Litve (u kojoj su pretežni dio stanovništva i vladajuće elite bili Bjelorusi i Ukrajinci).
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Poljsko-Litavska Unija · Vidi više »
Poltavska bitka
Poltavska bitka ili Bitka kod Poltave (rus. Полтавская битва, šve. Slaget vid Poltava, ukr. Битва під Полтавою) je povijesni vojni sukob koji se dogodio na prostoru središnje Ukrajine, grada Poltave, 8.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Poltavska bitka · Vidi više »
Porez
Porezi su jedan od prihoda države i u čitavom poreznom sustavu su najvažniji i najizdašniji javni prihod.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Porez · Vidi više »
Pravo vlasništva
Pravo vlasništva je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da svakoga drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Pravo vlasništva · Vidi više »
Prisilni rad
Prisilni rad se zove rad na kojeg čovjek pod prijetnjom kazne, ili bilo kojeg drugog osjetljivog zla prisiljen protiv svoje volje.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Prisilni rad · Vidi više »
Reforma
Reforma (iz latinskog re.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Reforma · Vidi više »
Ruhnu
Ruhnu (švedski: Runö) je estonski otok u Riškom zaljevu dijelu Baltičkog mora administrativno pripada okrugu Saare.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Ruhnu · Vidi više »
Rusi
Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Rusi · Vidi više »
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Rusko Carstvo · Vidi više »
Seljak
Njemački seljak 1955. Seljak je izraz koji označava poljodjelskog djelatnika koji ima prebivalište na selu, i koji za život zarađuje baveći se poljoprivrednim aktivnostima (poljodjelstvo, stočarstvo, ribolov, lov, pčelarstvo i sl.) bilo na svom, bilo na tuđim imanjima.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Seljak · Vidi više »
Sjeverna Europa
Sjeverna Europa je prostor koji obuhvaća 11,9% ukupne površine Europe, odnosno 1.258.100 km².
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Sjeverna Europa · Vidi više »
Sporazum iz Altmarka
Sporazum iz Altmarka (švedski: Stillståndet i Altmark, poljski: Rozejm w Altmarku) bio je mirovni sporazum sklopljen 26. rujna 1629.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Sporazum iz Altmarka · Vidi više »
Tallinn
Tallinn (prije Reval i Revel) je glavni grad Estonije, smješten u Finskom zaljevu.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Tallinn · Vidi više »
Tartu
Grad Tartu Tartu (njem. Dorpat) je drugi najveći estonski grad.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Tartu · Vidi više »
Terra Mariana
Terra Mariana (1260.) Terra Mariana (hrv. Zemlja Svete Marije) je službeni naziv za srednjovjekovnu Livoniju ili Staru Livoniju (njem. Alt-Livland, est. Vana-Liivimaa, lav. Livonija) koja je formirana nakon Livonskog križarskog rata na teritoriju koji obuhvaća današnje Estoniju i Latviju.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Terra Mariana · Vidi više »
Teutonski viteški red
Grb Teutonskih vitezova Teutonski vitezovi ili Teutonski viteški red (latinski: Ordo domus Sanctæ Mariæ Theutonicorum Ierosolimitanorum, "Red teutonskih vitezova doma svete Marije Jeruzalemske", njemački: Orden der Brüder vom Deutschen Haus St. Mariens in Jerusalem, odnosno češće Deutscher Orden ili Deutschritterorden) njemački je rimokatolički vjerski red osnovan krajem 12. stoljeća u Akri, Palestina.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Teutonski viteški red · Vidi više »
Veliki Novgorod
Veliki Novgorod (ruski: Великий Новгород, u prijevodu: "Veliki novi grad") je jedan od najstarijih ruskih gradova i administrativno središte Novgorodske oblasti.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Veliki Novgorod · Vidi više »
Veliki sjeverni rat
Veliki sjeverni rat (1700. – 1721.), poznat i kao Nordijski rat, bio je oružani sukob u kojem se koalicija predvođena Rusijom uspješno borila protiv Švedskog Carstva i njegove dominacije u Sjevernoj, Srednjoj i Istočnoj Europi.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Veliki sjeverni rat · Vidi više »
Vojska
Vojska je izraz koji se u najširem smislu koristi za stalne oružane snage neke države sastavljene od profesionalnih vojnika.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Vojska · Vidi više »
Vojvodstvo
Vojvodstvo (također i vojvodina) vrsta je državnog uređenja, u kojem vlada vojvoda ili vojvotkinja.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Vojvodstvo · Vidi više »
Vormsi
Vormsi (njemački: Worms, švedski: Ormsö) je estonski otok u Baltičkom moru.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i Vormsi · Vidi više »
10. rujna
10.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i 10. rujna · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i 15. stoljeće · Vidi više »
1558.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i 1558. · Vidi više »
1559.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i 1559. · Vidi više »
1561.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i 1561. · Vidi više »
1562.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i 1562. · Vidi više »
1568.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i 1568. · Vidi više »
1581.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i 1581. · Vidi više »
1584.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i 1584. · Vidi više »
1629.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i 1629. · Vidi više »
1645.
Godina 1645. je godina drugog tisućljeća, sedamnaestog stoljeća i spada u 1640-e.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i 1645. · Vidi više »
1672.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i 1672. · Vidi više »
1674.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i 1674. · Vidi više »
1681.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i 1681. · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i 17. stoljeće · Vidi više »
1709.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i 1709. · Vidi više »
1710.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i 1710. · Vidi više »
1720.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i 1720. · Vidi više »
1721.
Bez opisa.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i 1721. · Vidi više »
4. srpnja
4.
Novi!!: Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.) i 4. srpnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Vojvodstvo Estonija, Švedska Estonija.
