Brže od pregledniku!
32 odnosi: Aluminij, Švedska, Švedska narodna banka, Čudesno putovanje Nilsa Holgerssona kroz Švedsku, Bakar, Banka, Carl Linné, Cink, Danska, Gustav I. Vasa, Gustav V. Švedski, Gustav VI. Adolf, Jenny Lind, Karlo XVI. Gustav, Kositar, Listopad, Nikal, Norveška, Prvi svjetski rat, Selma Lagerlöf, Tiskarstvo, Valuta, 1873., 1909., 1950., 1952., 1975., 1976., 1999., 2000., 2001., 2006..
Aluminij
Aluminat je naziv za aluminij u anionskom kompleksu.
Novi!!: Švedska kruna i Aluminij · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Švedska kruna i Švedska · Vidi više »
Švedska narodna banka
Logo Švedske narodne banke Švedska narodna banka (švedski: Sveriges riksbank) je švedska središnja banka.
Novi!!: Švedska kruna i Švedska narodna banka · Vidi više »
Čudesno putovanje Nilsa Holgerssona kroz Švedsku
Čudesno putovanje Nilsa Holgerssona kroz Švedsku (šved. Nils Holgerssons underbara resa genom Sverige) je roman švedske nobelovke Selme Lagerlöf, objavljen u dva dijela 1906.
Novi!!: Švedska kruna i Čudesno putovanje Nilsa Holgerssona kroz Švedsku · Vidi više »
Bakar
Kuprat je naziv za bakar u anionskom kompleksu.
Novi!!: Švedska kruna i Bakar · Vidi više »
Banka
Banka u Bostonu Banka je ustanova ili radna organizacija koja posreduje u novčanom prometu i novčanim poslovima.
Novi!!: Švedska kruna i Banka · Vidi više »
Carl Linné
Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. – Uppsala, 10. siječnja 1778.) švedski je botaničar i liječnik.
Novi!!: Švedska kruna i Carl Linné · Vidi više »
Cink
Cink je kemijski element 12.
Novi!!: Švedska kruna i Cink · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Švedska kruna i Danska · Vidi više »
Gustav I. Vasa
Gustav I. Vasa (rođen u Upplandu, 12. svibnja 1496., umro u Stockholmu, 29. rujna 1560.) bio je švedski kralj od 1523. do svoje smrti.
Novi!!: Švedska kruna i Gustav I. Vasa · Vidi više »
Gustav V. Švedski
Gustav V. (punim imenom Oscar Gustaf Adolf; 16. lipnja 1858. – 29. listopada 1950.) je bio kralj Švedske od 1907. godine do svoje smrti.
Novi!!: Švedska kruna i Gustav V. Švedski · Vidi više »
Gustav VI. Adolf
Gustav VI.
Novi!!: Švedska kruna i Gustav VI. Adolf · Vidi više »
Jenny Lind
Jenny Lind Johanna Maria Lind (Stockholm, 6. listopada 1820. – Wynd's Point, Engleska, 2. studenog 1887.), bolje poznata kao Jenny Lind - švedska operna pjevačica, često poznata kao "švedski slavuj".
Novi!!: Švedska kruna i Jenny Lind · Vidi više »
Karlo XVI. Gustav
Karlo XVI.
Novi!!: Švedska kruna i Karlo XVI. Gustav · Vidi više »
Kositar
Kositar (od grč. naziva za mineral kasiterit; kassiteros) je srebrnobijela, veoma sjajna, elastična i mekana (tako reći plastična) kovina, niska tališta i visoka vrelišta.
Novi!!: Švedska kruna i Kositar · Vidi više »
Listopad
Listopad lišće, po kojem je listopad dobio ime Listopad (lat. october) deseti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Švedska kruna i Listopad · Vidi više »
Nikal
Nikal je kemijski element 10.
Novi!!: Švedska kruna i Nikal · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Švedska kruna i Norveška · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Švedska kruna i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Selma Lagerlöf
Selma Ottilia Lovisa Lagerlöf (Mårbacka, 20. studenoga 1858. – 16. ožujka 1940.), švedska književnica.
Novi!!: Švedska kruna i Selma Lagerlöf · Vidi više »
Tiskarstvo
Tisak novina Tiskari u 16. stoljeću Tiskarstvo je tehnika mehaničkog umnožavanja istovjetnih primjeraka teksta ili slika.
Novi!!: Švedska kruna i Tiskarstvo · Vidi više »
Valuta
Razne valute Valuta je riječ talijanskog porijekla koja označava novčanu jedinicu neke zemlje (sredstvo plaćanja u toj zemlji).
Novi!!: Švedska kruna i Valuta · Vidi više »
1873.
Bez opisa.
Novi!!: Švedska kruna i 1873. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: Švedska kruna i 1909. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: Švedska kruna i 1950. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: Švedska kruna i 1952. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Švedska kruna i 1975. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Švedska kruna i 1976. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Švedska kruna i 1999. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Švedska kruna i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Švedska kruna i 2001. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Švedska kruna i 2006. · Vidi više »
