Brže od pregledniku!
24 odnosi: Švedska, Švedski jezici, Biblija, Dalekarlijski dijalekt, Danski jezik, Estonija, Finska, Germanski jezici, Gustav I. Vasa, Indoeuropski jezici, Istočnoskandinavski jezici, Norrland, Novi zavjet, Sjevernogermanski jezici, Skandinavija, Skonski dijalekt, Ukrajina, Ukrajinski jezik, Vikinzi, 1100., 1495., 1526., 1541., 800..
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Švedski jezik i Švedska · Vidi više »
Švedski jezici
Švedski jezici, jedna od tri glavne podskupine istočnoskandinavskih jezika kojima se danas služi oko 9.000.000 ljudi na području Švedske i susjednom dijelu Finske.
Novi!!: Švedski jezik i Švedski jezici · Vidi više »
Biblija
Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.
Novi!!: Švedski jezik i Biblija · Vidi više »
Dalekarlijski dijalekt
Dalekarlijski konj Dalekarlijski dijalekt (ISO 639-3: dlc, povučen bez obrazloženja; Dalmaalski jezik; dalska, dalmaal), jedan od tri bivša švedska jezika (danas dijalekta) šire istočnoskandinavske ili danskošvedske skupine jezika, kojim govori oko 1 500 ljudi u Dalarni, provinciji poznatoj po dalekarlijskim konjima i runama (dalrunes).
Novi!!: Švedski jezik i Dalekarlijski dijalekt · Vidi više »
Danski jezik
Danski jezik (ISO 639-3: dan) jezik je istočnoskandinavske podskupine u sjevernogermanskoj skupini germanskih jezika kojim govori otprilike šest milijuna ljudi.
Novi!!: Švedski jezik i Danski jezik · Vidi više »
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.
Novi!!: Švedski jezik i Estonija · Vidi više »
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.
Novi!!: Švedski jezik i Finska · Vidi više »
Germanski jezici
Germanski jezici. Germanski jezici skupina su indoeuropskih jezika koji pripadaju grani Centum.
Novi!!: Švedski jezik i Germanski jezici · Vidi više »
Gustav I. Vasa
Gustav I. Vasa (rođen u Upplandu, 12. svibnja 1496., umro u Stockholmu, 29. rujna 1560.) bio je švedski kralj od 1523. do svoje smrti.
Novi!!: Švedski jezik i Gustav I. Vasa · Vidi više »
Indoeuropski jezici
Indoeuropski manjinski jezik sa službenim statusom Indoeuropska jezična porodica (privatni kod) prema broju govornika najveća je svjetska jezična porodica kojoj pripada većina europskih jezika i južne i zapadne Azije.
Novi!!: Švedski jezik i Indoeuropski jezici · Vidi više »
Istočnoskandinavski jezici
Istočnoskandinavski jezici (dansko-švedski jezici), istočna podskupina sjevernogermanskih jezika kojima se služi nekoliko skandinavskih naroda u Norveškoj, Danskoj, Švedskoj.
Novi!!: Švedski jezik i Istočnoskandinavski jezici · Vidi više »
Norrland
Zemljovid Norrland u Švedskoj Norrland prema staroj podjeli je obuhvatiao i dijelove Finske Norrland je najsjevernija od tri švedske oblasti i sastoji se od pokrajina: Gästrikland, Hälsingland, Härjedalen, Jämtland, Medelpad, Ångermanland, Västerbotten, Norrbotten i Lappland.
Novi!!: Švedski jezik i Norrland · Vidi više »
Novi zavjet
Novi zavjet je dio Biblije kojim se uz Stari zavjet služe kršćani.
Novi!!: Švedski jezik i Novi zavjet · Vidi više »
Sjevernogermanski jezici
Islandski i Ferojski Sjevernogermanski jezici, jedna od tri glavne skupine germanskih jezika koji se govore u skandinavskom području i nekim otocima u sjevernom Atlantiku.
Novi!!: Švedski jezik i Sjevernogermanski jezici · Vidi više »
Skandinavija
sjeverne Europe Skandinavija je kulturna i povijesna regija u sjevernoj Europi koja se sastoji od većeg dijela Skandinavskog poluotoka i Jutlandskog poluotoka, te otoka između njih.
Novi!!: Švedski jezik i Skandinavija · Vidi više »
Skonski dijalekt
Skonski dijalekt (ISO 639-3:; skånska, skånsk, južnošvedski, istočnodanski, skåne), povučen bez obrazloženja; skånska, skånsk), jedan od tri nekadašnja švedska jezika (danas dijalekt) što se uglavnom govori na krajnjem jugu Švedske: Skanija (Skåne), Blekinge i Halland, i na danskom otoku Bornholm. Šveđani ovaj jezik nazivaju južnošvedski, a Danci, istočnodanski. Ima četiri pod-dijalekta halländska, skånska, blekingska i bornholmsk. Skonski jezik razvio se od staroskonskog pa ima sa starošvedskim, starodanskim i starogotlandskim jezicima zajedničko staronorveško porijeklo. Skonski i dalekarlijski jezici se značajno razlikuju od švedskog i njihove manjine se protive da se ova dva jezika proglašavaju švedskim dijalektima, te traže da se priznaju kao samostalni ugroženi jezici. Oba jezika imala su vlastite kodn oznake, scy za skonski i dcl za dalekarlijski, i vođeni su pod švedskom skupinom jezika, Identifikator je povučen iz upotrebe, a skonski se vodi kao dijalekt Švedskog.
Novi!!: Švedski jezik i Skonski dijalekt · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: Švedski jezik i Ukrajina · Vidi više »
Ukrajinski jezik
Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва, ukrayins'ka mova; ISO 639-3: ukr) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.
Novi!!: Švedski jezik i Ukrajinski jezik · Vidi više »
Vikinzi
ferojskim poštanskim markama Riječ Viking danas označava stanovništvo koje je u ranom srednjem vijeku živjelo na prostoru Skandinavije, točnije na prostorima današnje Švedske, Norveške i Danske.
Novi!!: Švedski jezik i Vikinzi · Vidi više »
1100.
Bez opisa.
Novi!!: Švedski jezik i 1100. · Vidi više »
1495.
Bez opisa.
Novi!!: Švedski jezik i 1495. · Vidi više »
1526.
Bez opisa.
Novi!!: Švedski jezik i 1526. · Vidi više »
1541.
Bez opisa.
Novi!!: Švedski jezik i 1541. · Vidi više »
800.
Bez opisa.
Novi!!: Švedski jezik i 800. · Vidi više »
