Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Švedsko kolonijalno carstvo

Indeks Švedsko kolonijalno carstvo

Švedsko kolonijalno carstvo postojalo je od 1638. do 1663. i od 1785. do 1878. godine.

62 odnosi: Afrika, Atlantski ocean, Švedska, Švedska Crkva, Švedski jezik, Švedsko Carstvo, Benin, Cape Coast, Carstva, Danska, Delaware, Du gamla, du fria, Finci, Finska, Francuska, Francuski franak, Gana, Gvadalupa, Hrvatski jezik, Indija, Karibi, Kolonija, Kristina Švedska, Napoleonski ratovi, New Jersey, Nizozemska, Nova Nizozemska, Novi vijek, Oskar II. Švedski, Pariški ugovor, Portugal, Posjed, Robovlasništvo, Sjeverna Amerika, Službeni jezik, Stockholm, Sveti Bartolomej (otok), Togo, Ujedinjeno Kraljevstvo, Zemljovid, Zlatna obala (britanska kolonija), 1638., 1650., 1652., 1653., 1654., 1655., 1663., 1689., 17. stoljeće, ..., 1785., 1786., 18. stoljeće, 1809., 1813., 1814., 1843., 1873., 1878., 1983., 20. travnja, 22. travnja. Proširite indeks (12 više) »

Afrika

Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i Afrika · Vidi više »

Atlantski ocean

Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i Atlantski ocean · Vidi više »

Švedska

Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i Švedska · Vidi više »

Švedska Crkva

Katedrala u Uppsali Švedska Crkva (šved. Svenska kyrkan) evangelička je luteranska Crkva u Švedskoj.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i Švedska Crkva · Vidi više »

Švedski jezik

right Švedski jezik (svenska, ISO 639-3: swe), jedan od tri švedska jezika, šire danskošvedske podskupine istočnoskandinavskih jezika.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i Švedski jezik · Vidi više »

Švedsko Carstvo

Švedsko Carstvo odnosi se na osvojene teritorije Kraljevine Švedske u baltičkoj regiji tijekom 17.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i Švedsko Carstvo · Vidi više »

Benin

Republika Benin je država u zapadnoj Africi, do 1975. zvana Dahomej.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i Benin · Vidi više »

Cape Coast

Cape Coast (Cabo Corso, Oguaa) grad je u Gani, glavni grad regije Central.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i Cape Coast · Vidi više »

Carstva

Svijet 1910 g., pod dominacijom kolonijalnih carstva Carstva su države golemoga prostranstva kojima vlada samo jedan vladar.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i Carstva · Vidi više »

Danska

Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i Danska · Vidi više »

Delaware

Delaware je savezna država na istočnoj obali SADa.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i Delaware · Vidi više »

Du gamla, du fria

Du gamla, du fria (šved. Ti stari, ti slobodni) je državna himna Švedske.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i Du gamla, du fria · Vidi više »

Finci

Finska obitelj Finski ples Finci (vlastiti naziv: suomalaiset - finländare), jedan od najglavnijih finskih naroda narod naseljen u Finskoj (4.828.000) i značajnijom populacijom u SAD-u 812.000, i Švedskoj 200.000 bez Länsipohjalaiset Finaca ili Tornedalaca iz doline Torne na sjeveru Švedske.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i Finci · Vidi više »

Finska

Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i Finska · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i Francuska · Vidi više »

Francuski franak

Pet franaka - 1945. Francuski franak (francs), ISO 4217: FRF je bio službeno sredstvo plaćanja u Francuskoj.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i Francuski franak · Vidi više »

Gana

Gana je država u zapadnoj Africi.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i Gana · Vidi više »

Gvadalupa

Gvadalupa (fra. Guadeloupe) je malo otočje u Antilima u Karipskom moru.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i Gvadalupa · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i Hrvatski jezik · Vidi više »

Indija

Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i Indija · Vidi više »

Karibi

eng icon ''A map of the West-Indies''(Herman Moll, 1736.) Karibi (staro, povijesno ime je Zapadnoindijski otoci, a koristi se i ime Antili) su otočje koje obuhvaća Velike Antile (Kuba, Jamajka, Portoriko i Hispaniola) i Male Antile koji se opet dijele na Privjetrinske i Zavjetrinske otoke.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i Karibi · Vidi više »

Kolonija

Kolonijalne sile i njihove kolonije Pod kolonijom se u novom vijeku podrazumijeva osvojeni teritorij izvan područja matične države koji se najčešće nalazi na drugom kontinentu i koji nema vlastitu političku, vojnu ili gospodarsku vlast.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i Kolonija · Vidi više »

Kristina Švedska

Kristina Augusta (Stockholm, 8. prosinca 1626. – Rim, 19. travnja 1689.) kasnije poznata i kao Kristina Aleksandra, švedska kraljica.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i Kristina Švedska · Vidi više »

Napoleonski ratovi

Napoleonski ratovi (fra. Les guerres napoléoniennes, Guerres napoléoniennes) ili Napoleonovi ratovi (fra. Les guerres de Napoléon) – poznati još i kao Protufrancuski ratovi – bili su niz oružanih sukoba vođenih od 18. svibnja 1803. do 20. studenoga 1815. godine između Francuskog Carstva (isprva Francuske Republike) pod Napoleonom I. Bonaparteom, zajedno s njegovim marionetama i saveznicima, te Protunapoleonske koalicije na čelu s Britanskim Carstvom, Ruskim Carstvom, Austrijskim Carstvom, Svetim Rimskim Carstvom (do 1806.) i Kraljevinom Pruskom. Bilo je sedam Napoleonskih ratova, od kojih je pet nazvano po koalicijama koje su se borile protiv Napoleona: (1) Rat Treće koalicije (1803. – 1806.), (2) Rat Četvrte koalicije (1806. – 1807.), (3) Rat Pete koalicije (1809.), (4) Rat Šeste koalicije (1813. – 1814.), (5) Rat Sedme koalicije/Sto dana (1815.), (6) Pirenejski rat/Španjolski rat za neovisnost (1807. – 1814.) i (7) Napoleonova invazija na Rusiju (1812.). Ratovi su proizašli iz političkih sila koje su se uzdigle iz Francuske revolucije (1789.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i Napoleonski ratovi · Vidi više »

New Jersey

New Jersey je savezna država koja pripada srednjoatlantskoj i sjeveroistočnoj regiji SAD-a. Na sjeveru graniči s državom New York, na jugozapadu s državom Delaware, na zapadu s Pennsylvanijom, a na istoku izlazi na Atlantski ocean.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i New Jersey · Vidi više »

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i Nizozemska · Vidi više »

Nova Nizozemska

Nova Nizozemska (nizozemski: Nieuw-Nederland, latinski: Nova Belgica ili Novum Belgium) bila je nizozemska kolonija koja je postojala u 17.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i Nova Nizozemska · Vidi više »

Novi vijek

Novi vijek je razdoblje u ljudskoj povijesti.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i Novi vijek · Vidi više »

Oskar II. Švedski

Oskar II. (punim imenom Oscar Fredrik; 21. siječnja 1829. – 8. prosinca 1907.) je bio kralj Švedske i posljednji Bernadotte na prijestolju Norveške.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i Oskar II. Švedski · Vidi više »

Pariški ugovor

* Pariški mirovni ugovor (1763.), kojim je završen Sedmogodišnji rat.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i Pariški ugovor · Vidi više »

Portugal

Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i Portugal · Vidi više »

Posjed

Posjed je faktičko stanje zaštićeno pravom, tj.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i Posjed · Vidi više »

Robovlasništvo

mini Robovlasništvo je prvi oblik klasnog i izrabljivačkog društvenog uređenja, a temelji se na privatnom vlasništvu i na prisilnom radu robova.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i Robovlasništvo · Vidi više »

Sjeverna Amerika

Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika je kontinent koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i Sjeverna Amerika · Vidi više »

Službeni jezik

Službeni jezik je jezik izričito određen kao takav u ustavu ili zakonu neke zemlje, države ili teritorija.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i Službeni jezik · Vidi više »

Stockholm

Stockholm je glavni i najveći grad Švedske.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i Stockholm · Vidi više »

Sveti Bartolomej (otok)

Luka Gustavia Zemljovid otoka Svetog Bartolomeja. Sveti Bartolomej (Saint Barthélemy, Saint-Barth ili St. Bart's kod anglofonih) je otok u Malim Antilima.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i Sveti Bartolomej (otok) · Vidi više »

Togo

Togo je država u zapadnoj Africi.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i Togo · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Zemljovid

Johannesa Keplera Zemljovid ili zemljopisna karta je umanjeni prikaz Zemljine površine ili nekog dijela Zemljine površine.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i Zemljovid · Vidi više »

Zlatna obala (britanska kolonija)

Zastava Zlatne obale Mapa britanske Zlatne Obale iz 1896. Zlatna obala je bila britanska kolonija u Gvinejskom zaljevu.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i Zlatna obala (britanska kolonija) · Vidi više »

1638.

Bez opisa.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i 1638. · Vidi više »

1650.

Bez opisa.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i 1650. · Vidi više »

1652.

Bez opisa.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i 1652. · Vidi više »

1653.

Bez opisa.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i 1653. · Vidi više »

1654.

Bez opisa.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i 1654. · Vidi više »

1655.

Bez opisa.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i 1655. · Vidi više »

1663.

Bez opisa.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i 1663. · Vidi više »

1689.

Bez opisa.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i 1689. · Vidi više »

17. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i 17. stoljeće · Vidi više »

1785.

Bez opisa.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i 1785. · Vidi više »

1786.

Bez opisa.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i 1786. · Vidi više »

18. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i 18. stoljeće · Vidi više »

1809.

Bez opisa.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i 1809. · Vidi više »

1813.

Bez opisa.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i 1813. · Vidi više »

1814.

Bez opisa.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i 1814. · Vidi više »

1843.

Bez opisa.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i 1843. · Vidi više »

1873.

Bez opisa.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i 1873. · Vidi više »

1878.

Bez opisa.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i 1878. · Vidi više »

1983.

Bez opisa.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i 1983. · Vidi više »

20. travnja

20.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i 20. travnja · Vidi više »

22. travnja

22.

Novi!!: Švedsko kolonijalno carstvo i 22. travnja · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »