Brže od pregledniku!
17 odnosi: A-1 Hrvatska košarkaška liga (žene), Anđa Jelavić, Dea Klein-Šumanovac, Hrvatska, Iva Ciglar, Iva Slišković, Jelena Ivezić, Košarka, Kup Ružica Meglaj-Rimac, Marina Mazić, Monika Kovač, Sandra Mandir, Simona Šoda, Zagreb, 1974., 2005., 2006..
A-1 Hrvatska košarkaška liga (žene)
A-1 hrvatska košarkaška liga za žene predstavlja najviši rang košarkaškog prvenstva za žene u Hrvatskoj.
Novi!!: ŽKK Croatia 2006 Zagreb i A-1 Hrvatska košarkaška liga (žene) · Vidi više »
Anđa Jelavić
Anđa Jelavić, rođena Radoš (Tomislavgrad, 21. rujna 1980.) Kraljice u premijeri s Euro Gospićem, 13.
Novi!!: ŽKK Croatia 2006 Zagreb i Anđa Jelavić · Vidi više »
Dea Klein-Šumanovac
Dea Klein-Šumanovac (rođ. Klein) je hrvatska košarkašica, članica hrvatske košarkaške reprezentacije.
Novi!!: ŽKK Croatia 2006 Zagreb i Dea Klein-Šumanovac · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: ŽKK Croatia 2006 Zagreb i Hrvatska · Vidi više »
Iva Ciglar
Iva Ciglar (Slavonski Brod, 12. prosinca 1985.) hrvatska košarkašica članica Hrvatske košarkaške reprezentacije, igra na poziciji organizatora igre.
Novi!!: ŽKK Croatia 2006 Zagreb i Iva Ciglar · Vidi više »
Iva Slišković
Iva Slišković (Zagreb, 4. rujna 1984.) hrvatska košarkašica članica Hrvatske košarkaške reprezentacije, igra na poziciji centra.
Novi!!: ŽKK Croatia 2006 Zagreb i Iva Slišković · Vidi više »
Jelena Ivezić
Jelena Ivezić (17. ožujka 1984. Slavonski Brod) hrvatska košarkašica članica Hrvatske košarkaške reprezentacije i ŽKK Gospić, igra na poziciji niskog krila.
Novi!!: ŽKK Croatia 2006 Zagreb i Jelena Ivezić · Vidi više »
Košarka
tricu tijekom Europskog košarkaškog prvenstva za žene 2005. Košarka je sport u kojem dva tima sastavljena od pet igrača koji pokušavaju ostvariti što više poena (bodova) ubacivanjem lopte kroz obruč koša pod organiziranim pravilima.
Novi!!: ŽKK Croatia 2006 Zagreb i Košarka · Vidi više »
Kup Ružica Meglaj-Rimac
Ružica Meglaj Rimac Pobjednice i finalistice Kupa Hrvatske u košarci.
Novi!!: ŽKK Croatia 2006 Zagreb i Kup Ružica Meglaj-Rimac · Vidi više »
Marina Mazić
Marina Mazić je bivša hrvatska košarkašica.
Novi!!: ŽKK Croatia 2006 Zagreb i Marina Mazić · Vidi više »
Monika Kovač
Monika Kovač je bivša hrvatska košarkašica, članica hrvatske košarkaške reprezentacije.
Novi!!: ŽKK Croatia 2006 Zagreb i Monika Kovač · Vidi više »
Sandra Mandir
Sandra Mandir (Zagreb, 4. kolovoza 1977.) hrvatska košarkašica članica hrvatske ženske košarkaške reprezentacije. Igra na poziciji bek šutera i organizatorice igre.
Novi!!: ŽKK Croatia 2006 Zagreb i Sandra Mandir · Vidi više »
Simona Šoda
Simona Šoda (24. listopada 1974.) je hrvatska košarkašica, bivša članica hrvatske košarkaške reprezentacije.
Novi!!: ŽKK Croatia 2006 Zagreb i Simona Šoda · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: ŽKK Croatia 2006 Zagreb i Zagreb · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: ŽKK Croatia 2006 Zagreb i 1974. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: ŽKK Croatia 2006 Zagreb i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: ŽKK Croatia 2006 Zagreb i 2006. · Vidi više »
