Brže od pregledniku!
19 odnosi: Alisma × bjoerkqvistii, Alisma canaliculatum, Žabočun, Žabočunolike, Žabočunovke, Biljke, Carl Linné, Hrvatska, Jednosupnice, Jezero, Josip Karavla, Latinski jezik, Obični žabočun, Rijeka (vodotok), Sjeverna Afrika, Suličasti žabočun, Toni Nikolić, Travoliki žabočun, Vaskularne biljke.
Alisma × bjoerkqvistii
Alisma × bjoerkqvistii, vrsta hibridnog žabočuna (porodica žabočunovki) raširena od istočne Europe do zapadnog Sibira.
Novi!!: Žabočun i Alisma × bjoerkqvistii · Vidi više »
Alisma canaliculatum
Alisma canaliculatum, vrsta žabočuna (porodica žabočunovki), heliofit iz Kine, Japana, Tajvana i otočja Ryukyu (Nansei-shoto) i Kurila.
Novi!!: Žabočun i Alisma canaliculatum · Vidi više »
Žabočun
Žabočun (vodena bokvica, lat. Alisma), rod vodenih trajnica iz porodice žabočunovki, red žabočunolike, razred jednosupnica.
Novi!!: Žabočun i Žabočun · Vidi više »
Žabočunolike
Žabočunolike (lat. Alismatales), biljni red iz razreda jednosupnica (Liliopsida) koji obuhvaća 13 porodica s oko 4 500 vrsta.
Novi!!: Žabočun i Žabočunolike · Vidi više »
Žabočunovke
Žabočunovke (lat. Alismataceae), biljna porodica iz reda žabočunolikih koja svoje ime dobiva po žabočunima (Alisma), jednoj od njezinih rodova., a pripada jednosupnicama (Liliopsida).
Novi!!: Žabočun i Žabočunovke · Vidi više »
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Novi!!: Žabočun i Biljke · Vidi više »
Carl Linné
Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. – Uppsala, 10. siječnja 1778.) švedski je botaničar i liječnik.
Novi!!: Žabočun i Carl Linné · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Žabočun i Hrvatska · Vidi više »
Jednosupnice
Jednosupnice (Liliopsida, ranije Monocotyledoneae) su nekadašnji razred kritosjemenjača (Magnoliophyta).
Novi!!: Žabočun i Jednosupnice · Vidi više »
Jezero
Plitvička jezera – svjetski poznata prirodna atrakcija Jezero je vodom ispunjena prirodna depresija na kopnu, koja nema neposredne veze s morem.
Novi!!: Žabočun i Jezero · Vidi više »
Josip Karavla
Mr.
Novi!!: Žabočun i Josip Karavla · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Žabočun i Latinski jezik · Vidi više »
Obični žabočun
Obični žabočun (žablji žličnjak, bokva podvodna, čobanska sviralica, šumska brada; lat. Alisma plantago-aquatica), vodena trajnica, helofit iz porodice žabočunovki raširena po velikim dijelovima Euroazije i dijelova Afrike.
Novi!!: Žabočun i Obični žabočun · Vidi više »
Rijeka (vodotok)
Molvi. Mure. Rijeka je veliki prirodni vodotok.
Novi!!: Žabočun i Rijeka (vodotok) · Vidi više »
Sjeverna Afrika
geografski, uključujući gore Sjeverna Afrika je najsjevernija regija afričkog kontinenta.
Novi!!: Žabočun i Sjeverna Afrika · Vidi više »
Suličasti žabočun
Suličasti žabočun (Suličastolisni žabočun, suličastolistni porečnik, lat. Alisma lanceolatum), vodena trajnica iz porodice žabočunovki raširena po velikim dijelovima Euroazije i sjeverne Afrike.
Novi!!: Žabočun i Suličasti žabočun · Vidi više »
Toni Nikolić
Toni Nikolić hrvatski je botaničar i redoviti profesor u trajnom zvanju.
Novi!!: Žabočun i Toni Nikolić · Vidi više »
Travoliki žabočun
Travoliki žabočun (lat. Alisma gramineum), vodena trajnica iz porodice žabočunovki raširena po velikim dijelovima Euroazije i Sjeverne Amerike, te na sjeveru Afrike.
Novi!!: Žabočun i Travoliki žabočun · Vidi više »
Vaskularne biljke
Vaskularne biljke (traheofiti; lat. Tracheophyta), biljna divizija u infracarstvu Streptophyta koja se sastoji od dvije poddivizije: A) papratnjača (Pteridophyta, Pteridophytina) s papratima, prapapratima, preslicama i crvotočinama i B) Spermatophytina (Spermatophyta) biljke sjemenjače. Vaskularno bilje posjeduje, list, stabljiku i korijen.
Novi!!: Žabočun i Vaskularne biljke · Vidi više »
