Brže od pregledniku!
38 odnosi: Amerika, Aroma, Austrijska kadulja, Šaman, Žalfija, Biljke, Brazil, Carl Linné, Dvosupnice, Eterična ulja, Euroazija, Gvatemala, Hrvatska, Južna Amerika, Kolibrići, Kritosjemenjače, Kukci, List, Ljekovita kadulja, Ljepljiva kadulja, Medićolike, Meksiko, Mentheae, Nepetoideae, Prašnik, Pršljenasta kadulja, Primorska Hrvatska, Prorokova kadulja, Ružmarin, Salvia abrotanoides, Salvia apiana, Salvia majdae, Salvia yukoyukparum, Salviinae, Srednja Amerika, Sredozemlje, Trajnice, Usnače (biljke).
Amerika
Zemljovid Amerika je grupno ime za kontinente Sjeverna Amerika, Središnja Amerika i Južna Amerika.
Novi!!: Žalfija i Amerika · Vidi više »
Aroma
Aroma je izraz za kombinaciju primarne i sekundarne arome vina.
Novi!!: Žalfija i Aroma · Vidi više »
Austrijska kadulja
Austrijska kadulja (austrijska žalfija; lat. Salvia austriaca), vrsta trajnice iz porodice usnača.
Novi!!: Žalfija i Austrijska kadulja · Vidi više »
Šaman
Šamanska ceremonija u Rusiji Šaman označava čovjeka, koji stoji u središtu vjerskog i kulturnog fenomena šamanizma.
Novi!!: Žalfija i Šaman · Vidi više »
Žalfija
Salvia nemorosa Salvia divinorum Salvia canescens Salvia interrupta Žalfija (kadulja, čubar, kuš; lat. Salvia) najveći je rod otpornih zimzelenih biljaka iz porodice Lamiaceae ili usnatica, red Lamiales (medićolike).
Novi!!: Žalfija i Žalfija · Vidi više »
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Novi!!: Žalfija i Biljke · Vidi više »
Brazil
Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.
Novi!!: Žalfija i Brazil · Vidi više »
Carl Linné
Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. – Uppsala, 10. siječnja 1778.) švedski je botaničar i liječnik.
Novi!!: Žalfija i Carl Linné · Vidi više »
Dvosupnice
Dvosupnice (lat. Magnoliopsida, isto i dikotiledone biljke, Dicotyledonae) botanički je naziv za razred biljaka u koljenu Magnoliophyta.
Novi!!: Žalfija i Dvosupnice · Vidi više »
Eterična ulja
Lavandino ulje Eterična ulja ili esencijalna ulja (lat. aetheroleum) su hlapljive tvari koje se dobivaju iz biljnog materijala, dobivaju se procesom destilacijom vodenom parom, tještenjem i ili ekstrakcijom a sastoje se najviše od terpena.
Novi!!: Žalfija i Eterična ulja · Vidi više »
Euroazija
zeleno) Euroazija je naziv za najveću kopnenu masu na Zemlji.
Novi!!: Žalfija i Euroazija · Vidi više »
Gvatemala
Republika Gvatemala država je u Srednjoj Americi, koja izlazi na Tihi ocean i Karipsko more.
Novi!!: Žalfija i Gvatemala · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Žalfija i Hrvatska · Vidi više »
Južna Amerika
Južna Amerika Južna Amerika je kontinent koji se nalazi na južnoj polutci Zemlje.
Novi!!: Žalfija i Južna Amerika · Vidi više »
Kolibrići
Ernst Haeckel: Kolibrići Kolibrići (lat. Trochilidae), porodica ptica koja ima dvije potporodice, Trohilindae i Phaethornithinae.
Novi!!: Žalfija i Kolibrići · Vidi više »
Kritosjemenjače
Kritosjemenjače (Angiospermae, Magnoliophyta, Magnoliophytina) ili, kako ih se još često, u užem smislu, naziva cvjetnjače skupina su biljaka sjemenjača.
Novi!!: Žalfija i Kritosjemenjače · Vidi više »
Kukci
kandže 23. Tarsus 24. Tibia 25. Femur 26. Trochanter 27. Prednje crijevo 28. Thoraxganglion 29. Coxa 30. Žlijezda slinavka 31. Subesophageal ganglion 32. Usni aparat Kukci (lat. Insecta) su vrstama najbrojniji razred velike grupe člankonožaca (Arthropoda) obuhvaća više vrsta nego sve ostale životinjske skupine zajedno.
Novi!!: Žalfija i Kukci · Vidi više »
List
List List je vegetativni organ biljke koji obavlja asimilacijsku i transpiracijsku funkciju.
Novi!!: Žalfija i List · Vidi više »
Ljekovita kadulja
Ljekovita kadulja (mirisava žalfija, mirisava kadulja, lat. Salvia officinalis) višegodišnja je medonosna, polugrmovita biljka visine 30 do 60 cm iz porodice žalfija.
Novi!!: Žalfija i Ljekovita kadulja · Vidi više »
Ljepljiva kadulja
Ljepljiva kadulja (ljepljiva žalfija, lat. Salvia glutinosa) biljka je iz porodice Lamiaceae.Kod nas raste po šumama.
Novi!!: Žalfija i Ljepljiva kadulja · Vidi više »
Medićolike
Medićolike (lat. Lamiales), biljni red iz razreda Magnoliopsida, dikotiledonih cvjetnica s oko 24.000 vrsta u dvadesetak porodica.
Novi!!: Žalfija i Medićolike · Vidi više »
Meksiko
Sjedinjene Meksičke Države (španj. Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Meksiko, je država u Sjevernoj Americi koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku s Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, dok na zapadu ima izlaz na Tihi ocean, a na istoku na Meksički zaljev.
Novi!!: Žalfija i Meksiko · Vidi više »
Mentheae
Mentheae, tribus biljaka iz porodica usnatica, dio potporodice Nepetoideae.
Novi!!: Žalfija i Mentheae · Vidi više »
Nepetoideae
Nepetoideae, potporodica medićevki.
Novi!!: Žalfija i Nepetoideae · Vidi više »
Prašnik
Prašnik je cvjetni organ nositelj muškog spola u funkciji razmnožavanja.
Novi!!: Žalfija i Prašnik · Vidi više »
Pršljenasta kadulja
Pršljenasta kadulja (Pršljenasta žalfija, lat. Salvia verticillata) biljka je iz porodice Lamiaceae.
Novi!!: Žalfija i Pršljenasta kadulja · Vidi više »
Primorska Hrvatska
Hrvatskim primorjem nazivamo obalni prostor Hrvatskog Jadrana (između Dragonje i Prevlake), zagorski dio Dalmacije i sve hrvatske otoke.
Novi!!: Žalfija i Primorska Hrvatska · Vidi više »
Prorokova kadulja
Prorokova kadulja, meksička metvica, božanska kadulja (lat. Salvia divinorum), meksička endemska biljna vrsta usnača iz države Oaxaca.
Novi!!: Žalfija i Prorokova kadulja · Vidi više »
Ružmarin
Ružmarin (rozmarin, rusmarin, lužmarin, žmurod, ruzman, rožmarin, zimorad, lat. Salvia rosmarinus, sin. Rosmarinus officinalis), biljka čije ime potječe od latinskog ros (rosa) i marinus (more), odnosno "morska rosa", što govori da je za njegov rast vrlo povoljan povjetarac s mora, koji donosi vlagu.
Novi!!: Žalfija i Ružmarin · Vidi više »
Salvia abrotanoides
Salvia abrotanoides, vrsta je azijske kadulje, polugrm iz porodice usnača raširen po srednjoj i zapadnoj Aziji, Mongoliji i Kini, te Indiji (Jammu & Kashmir, Nubra, Dras, Ladakh) i Pakistanu.
Novi!!: Žalfija i Salvia abrotanoides · Vidi više »
Salvia apiana
Salvia apiana, biljka je iz porodice Lamiaceae.
Novi!!: Žalfija i Salvia apiana · Vidi više »
Salvia majdae
Salvia majdae, grmovita biljka iz porodice usnača nekada uključivana u monotipski rod Zhumeria opisan 1967. godine.
Novi!!: Žalfija i Salvia majdae · Vidi više »
Salvia yukoyukparum
Salvia yukoyukparum, jedna od preko 960 priznatih vrsta kadulje, porodica usnača (Lamiaceae).
Novi!!: Žalfija i Salvia yukoyukparum · Vidi više »
Salviinae
Salviinae, podtribus biljaka iz porodice usnača, dio je tribusa Mentheae.
Novi!!: Žalfija i Salviinae · Vidi više »
Srednja Amerika
Zemljopisni položaj Srednje Amerike Srednja Amerika obuhvaća kopneni most između Sjeverne i Južne Amerike kao i Zapadnoindijske otoke, a zemljopisno i geološki do kopnene prevlake Tehuantepec pripada kontinentu Sjeverne Amerike.
Novi!!: Žalfija i Srednja Amerika · Vidi više »
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Novi!!: Žalfija i Sredozemlje · Vidi više »
Trajnice
Zumbul je mirisna trajnica s brojnim kultivarima. Trajnice (višegodiđšnje biljke, perene biljke, prema lat. perennis: trajan), višegodišnja je svaka biljka koja postoji nekoliko godina, obično s novim zeljastim rastom iz dijela koji preživi od vegetacijske sezone do vegetacijske sezone.
Novi!!: Žalfija i Trajnice · Vidi više »
Usnače (biljke)
Usnatice (usnače, medićevke; Lamiaceae; takson Labiatae nije prihvaćen) biljna porodica iz reda Lamiales koja nosi ime po vijenčiću koji je građen u obliku gornje i donje usne.
Novi!!: Žalfija i Usnače (biljke) · Vidi više »
