Brže od pregledniku!
49 odnosi: Anđeo, Antički Rim, Banovac (dužnosnik), Cetina, Ciborij, Didići, Dužd, Godina, Hercegovina, Hrvatsko plemstvo, Inocent VIII., Janjičari, Katedrala, Klis, Knez, Kondotjer, Kralj, Latinski jezik, Lika, Livno, Makarsko primorje, Mali Mosor, Markantun de Dominis, Marko Marulić, Matija Korvin, Mletačka Republika, Nadbiskup, Nutjak, Oltar, Osmansko Carstvo, Papa, Pokaznica, Poljička Republika, Poljica, Rajčići, Senat, Sinj, Split, Splitska katedrala, Vitez (naslov), Vojvoda, 14. stoljeće, 1439., 1461., 1471., 15. siječnja, 1500., 1508., 1532..
Anđeo
gotike, oko 1250., Louvre Anđeo, mn. anđeli (grč. "poslanik, vjesnik", što je prijevod; posuđeno i u), je naziv za vječna bića prisutna u mnogim religijama, čija je dužnost da služe Bogu ili bogovima.
Novi!!: Žarko Dražojević i Anđeo · Vidi više »
Antički Rim
Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.
Novi!!: Žarko Dražojević i Antički Rim · Vidi više »
Banovac (dužnosnik)
Banovac, podban, viceban (lat. vicebanus) bila je dužnost visokog državnog dužnosnika u Hrvatskoj, zamjenik bana u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti.
Novi!!: Žarko Dražojević i Banovac (dužnosnik) · Vidi više »
Cetina
Cetina je rijeka u Hrvatskoj koja pripada Jadranskom slijevu i najdulja je dalmatinska rijeka.
Novi!!: Žarko Dražojević i Cetina · Vidi više »
Ciborij
* Ciborij (arhitektura), element crkvene arhitekture, konstrukcija iznad oltara.
Novi!!: Žarko Dražojević i Ciborij · Vidi više »
Didići
Didići (malim slovom, didići: Poljica, Zagora, Kaštela) ili djedići (Konavle) su plemenitaški hrvatski rodovi.
Novi!!: Žarko Dražojević i Didići · Vidi više »
Dužd
Venecijski dužd, 16. stoljeće Riječ dužd (dijalektalni talijanski: doge, standardni talijanski: duce) označava vođu, a dolazi od latinskog dux.
Novi!!: Žarko Dražojević i Dužd · Vidi više »
Godina
Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Žarko Dražojević i Godina · Vidi više »
Hercegovina
86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Žarko Dražojević i Hercegovina · Vidi više »
Hrvatsko plemstvo
Čakovečka povelja grofa Adama Zrinskog iz 1684. godine Grof Petar IV. Zrinski Pečat bana Matka Talovca Hrvatsko plemstvo se razvijalo od najraniji vremena prilagođavajući se vremenu i vladanju.
Novi!!: Žarko Dražojević i Hrvatsko plemstvo · Vidi više »
Inocent VIII.
Inocent VIII., papa od 29. kolovoza 1484. do 25. srpnja 1492. godine.
Novi!!: Žarko Dražojević i Inocent VIII. · Vidi više »
Janjičari
Janjičari Janjičari su bili vojnici pješaci Osmanskog Carstva, naoružani isprva lukom i strijelom, a kasnije tijekom 15. st.
Novi!!: Žarko Dražojević i Janjičari · Vidi više »
Katedrala
Zagrebačka katedrala Sarajevska katedrala Katedrala u kršćanskoj terminologiji je crkva u kojoj biskup, odnosno nadbiskup ima svoju biskupsku stolicu i stoluje (grč. καθέδρα; lat. cathedra; hrv. stolnica, prvostolnica, stolna crkva) te obavlja sveto bogoslužje.
Novi!!: Žarko Dražojević i Katedrala · Vidi više »
Klis
JI strana tvrđave; u pozadini se vidi vijadukt splitske cestovne zaobilaznice Klis je naselje i općina u Splitskom zaleđu.
Novi!!: Žarko Dražojević i Klis · Vidi više »
Knez
Kip kneza Branimira u Ninu Knez ili kneginja (starosl. кънѩѕь) naslov je koji se davao pripadnicima plemstva, a u raznim je povijesnim razdobljima i u raznim krajevima imao različito značenje.
Novi!!: Žarko Dražojević i Knez · Vidi više »
Kondotjer
Paolo Ucello, '''Kondotjer Sir John Hawkwood''', freska iz 1436., 820 × 514 cm, Firentinska katedrala. Kondotjer, (od talijanskog condottiere, četovođa) je, prema Hrvatskom enciklopedijskom rječniku:;1.
Novi!!: Žarko Dražojević i Kondotjer · Vidi više »
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Novi!!: Žarko Dražojević i Kralj · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Žarko Dražojević i Latinski jezik · Vidi više »
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Novi!!: Žarko Dražojević i Lika · Vidi više »
Livno
Livno (stariji nazivi: Hlivno,John Van Antwerp Fine, When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans, University of Michigan Press, 2006.Marko Vego, Naselja bosanske srednjovjekovne države, Svetlost, 1957.Vjekoslav Klaić, Bribirski knezovi od plemena Šubič do god. 1347, Naklada "Matice hrvatske", 1897. HlijevnoNada Klaić, Ivo Goldstein; Srednjovjekovna Bosna: politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe, 1377. g; Grafički zavod Hrvatske, 1989.Zemaljski muzej u Bosni i Hercegovini, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, University of Michigan Press, 2006.) je grad u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Žarko Dražojević i Livno · Vidi više »
Makarsko primorje
Vrulja kod Brela, sjeverna granica Makarskog primorja Gradac, naselje na krajnjem jugu Makarskog primorja Makarsko primorje ili Makarska rivijera je mikroregija u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Žarko Dražojević i Makarsko primorje · Vidi više »
Mali Mosor
Mali Mosor je brdo, smješteno sa sjeverne strane planine Mosora.
Novi!!: Žarko Dražojević i Mali Mosor · Vidi više »
Markantun de Dominis
Naslovnica Dominisove knjige ''Eurip ili o plimi i oseci mora'' Markantun de Dominis (hrv. Marko Antun Domnianić ili Marko Antun Gospodnetić, Rab, 1560. - Rim, 8. rujna 1624.), hrvatski isusovac, polihistor, matematičar, fizičar i filozof.
Novi!!: Žarko Dražojević i Markantun de Dominis · Vidi više »
Marko Marulić
Marko Marulić (lat. Marcus Marulus Spalatensis) (Split, 18. kolovoza 1450. – Split, 5. siječnja 1524.), bio je Hrvatski književnik i kršćanski humanist, otac hrvatske književnosti.
Novi!!: Žarko Dražojević i Marko Marulić · Vidi više »
Matija Korvin
Grb Matije Korvina Matija Korvin, poznat i kao Matijaš (Kolozsvár, 23. veljače 1443. – Beč, 6. travnja 1490.), hrvatsko-ugarski kralj (1458. – 1490.), protukralj Češke (1469. – 1490.). Osvojio je dio habsburških nasljednih zemalja, kojima je vladao iz Beča s naslovom austrijskog vojvode (1485. – 1490.). Bio je jedan od najznačajnijih ugarskih i hrvatskih vladara te posljednji koji je uspješno oslabio moć velikaša i ojačao središnju kraljevsku vlast.
Novi!!: Žarko Dražojević i Matija Korvin · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Žarko Dražojević i Mletačka Republika · Vidi više »
Nadbiskup
Nadbiskup (grč. αρχεπίσκοπος, riječ složena od arché »prvi« i episkopos »nadglednik«, odnosno »biskup«) je naslov što ga u Katoličkoj Crkvi redovito ima biskup, koji se nalazi na čelu nadbiskupije i koji je, obično, prvi među biskupima jedne crkvene pokrajine ili metropolije.
Novi!!: Žarko Dražojević i Nadbiskup · Vidi više »
Nutjak
desno Nutjak, povijesni utvrđeni grad kod Trilja.
Novi!!: Žarko Dražojević i Nutjak · Vidi više »
Oltar
Helenistički ''Pergamonski oltar'' u Berlinskom muzeju. Eufrazijeve bazilike u Poreču. Oltar (latinski: altare) ili žrtvenik je svako mjesto gdje se prinosi žrtva, vrši bogoslužje ili bilo koja druga vrsta religijske ceremonije.
Novi!!: Žarko Dražojević i Oltar · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Žarko Dražojević i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Žarko Dražojević i Papa · Vidi više »
Pokaznica
Pokaznica iz Warfhuizena, Nizozemska Pokaznica je liturgijski predmet - svečano ukrašena i često umjetnički oblikovana posuda različitih oblika, često stilizirana zvjezdasto, od plemenite kovine i dragoga kamenja, služi za izlaganje posvećene hostije.
Novi!!: Žarko Dražojević i Pokaznica · Vidi više »
Poljička Republika
Poljička Republika ili Poljička knežija naziv je za kraj istočno od Splita, točnije od Žrnovnice do Blata na Cetini i Omiša te od mora do Zamosorja.
Novi!!: Žarko Dražojević i Poljička Republika · Vidi više »
Poljica
Poljica su kraj istočno od Splita.
Novi!!: Žarko Dražojević i Poljica · Vidi više »
Rajčići
Hrvatska.
Novi!!: Žarko Dražojević i Rajčići · Vidi više »
Senat
Rimskom forumu Senat je naziv za skupštinu, često za gornji dom ili komoru legislature ili parlamenta.
Novi!!: Žarko Dražojević i Senat · Vidi više »
Sinj
Sinj je grad u Hrvatskoj u sastavu Splitsko-dalmatinske županije.
Novi!!: Žarko Dražojević i Sinj · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Žarko Dražojević i Split · Vidi više »
Splitska katedrala
Splitska katedrala posvećena je Uznesenju Blažene Djevice Marije, u narodu je poznata kao Katedrala sv. Dujma (sv. Duje).
Novi!!: Žarko Dražojević i Splitska katedrala · Vidi više »
Vitez (naslov)
gotičkom stilu Čakovcu Vitez je bilo ime za vojnika koji je slijedio plemića ili ime za plemića koji je slijedio kralja u vojni pohod (rat).
Novi!!: Žarko Dražojević i Vitez (naslov) · Vidi više »
Vojvoda
Vojvodska heraldička kruna Vojvoda ili vojvotkinja (lat. dux) pripadnici su plemstva, povijesno prvi ispod kralja ili kraljice, a obično upravljaju vojvodstvom.
Novi!!: Žarko Dražojević i Vojvoda · Vidi više »
14. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Žarko Dražojević i 14. stoljeće · Vidi više »
1439.
Bez opisa.
Novi!!: Žarko Dražojević i 1439. · Vidi više »
1461.
Bez opisa.
Novi!!: Žarko Dražojević i 1461. · Vidi više »
1471.
Bez opisa.
Novi!!: Žarko Dražojević i 1471. · Vidi više »
15. siječnja
15.
Novi!!: Žarko Dražojević i 15. siječnja · Vidi više »
1500.
Bez opisa.
Novi!!: Žarko Dražojević i 1500. · Vidi više »
1508.
1508. bila je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Žarko Dražojević i 1508. · Vidi više »
1532.
1532. bila je prijestupna godina, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Žarko Dražojević i 1532. · Vidi više »
