Brže od pregledniku!
22 odnosi: Atena, Beograd, Dortmund, Engleski jezik, Gastarbeiter, History, Hrvatska, Hrvatski željeznički muzej, Josip Broz Tito, Kazna zatvora, Lokomotiva, Mirogoj, Novoselec, Putnički vlak, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Tračnice, Vagon, Velika Ludina, Zagreb, Zagrebački Glavni kolodvor, 1974., 30. kolovoza.
Atena
* Atena (grad), glavni grad Grčke.
Novi!!: Željeznička nesreća u Zagrebu (1974.) i Atena · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Željeznička nesreća u Zagrebu (1974.) i Beograd · Vidi više »
Dortmund
Dortmund je grad u njemačkoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji.
Novi!!: Željeznička nesreća u Zagrebu (1974.) i Dortmund · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Željeznička nesreća u Zagrebu (1974.) i Engleski jezik · Vidi više »
Gastarbeiter
Zastava na balkonu u Berlinu. Gastarbeiter (iz njemačkog jezika gostujući djelatnik) naziv je za strane radnike koji su se tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina doseljavali u Saveznu Republiku Njemačku (Zapadna Njemačka) na privremeni rad.
Novi!!: Željeznička nesreća u Zagrebu (1974.) i Gastarbeiter · Vidi više »
History
History, prije poznat kao The History Channel, je međunarodni televizijski kanal koji emitira program povijesne tematike, odnosno dokumentarni program koji analizira, objašnjava i odgovara na pitanja o važnim osobama i događajima kroz povijest.
Novi!!: Željeznička nesreća u Zagrebu (1974.) i History · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Željeznička nesreća u Zagrebu (1974.) i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski željeznički muzej
Hrvatski željeznički muzej — logotip. Hrvatski željeznički muzej (kratica HŽM) specijalizirani je tehnički muzej, čija se djelatnost ostvaruje prikupljanjem, čuvanjem, zaštitom, stručnom obradom i odgovarajućom prezentacijom željezničkih vozila, strojeva, uređaja, arhivskog gradiva i drugih povijesno obilježenih predmeta vezanih uz nastanak i razvoj željezničkog sustava u Hrvatskoj od 1860.
Novi!!: Željeznička nesreća u Zagrebu (1974.) i Hrvatski željeznički muzej · Vidi više »
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.
Novi!!: Željeznička nesreća u Zagrebu (1974.) i Josip Broz Tito · Vidi više »
Kazna zatvora
Kazna zatvora smatra se danas ključnom kaznom u svim državama.
Novi!!: Željeznička nesreća u Zagrebu (1974.) i Kazna zatvora · Vidi više »
Lokomotiva
Lokomotiva je vučno željezničko vozilo namijenjeno vuči ili guranju vučenih vozila (vagona).
Novi!!: Željeznička nesreća u Zagrebu (1974.) i Lokomotiva · Vidi više »
Mirogoj
Arkade Gaj urni – Krematorij na Mirogoju Joze Kljakovića u arkadama Mrtvačnica na Mirogoju Mirogoj je prepoznato kao važno europsko groblje od strane Udruženja znamenitih groblja Europe. Spomenik srpanjskim žrtvama. Antuna Augustinčića na grobu obitelji Vajda na Mirogoju. Mirka Račkog na grobu obitelji Tarnik. Mirogoj je središnje zagrebačko groblje smješteno na obroncima Medvednice.
Novi!!: Željeznička nesreća u Zagrebu (1974.) i Mirogoj · Vidi više »
Novoselec
Novoselec je naselje u općini Križ u Zagrebačkoj županiji.
Novi!!: Željeznička nesreća u Zagrebu (1974.) i Novoselec · Vidi više »
Putnički vlak
Hrvatskih željeznica Hrvatskih željeznica Hrvatskih željeznica Putnički vlak je podskup željezničkih vozila, koji se kreću po tračnicama.
Novi!!: Željeznička nesreća u Zagrebu (1974.) i Putnički vlak · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Željeznička nesreća u Zagrebu (1974.) i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Tračnice
Željeznička tračnica željezničkih tračnica Tipična tramvajska tračnica Tračnice za vođenje autobusa, sustava O-Bahn blizu Klemziga Jedna od mogućih izvedbi tračnice za vođenje autobusa u gradu Mannheim Tračnice za hibridno vozilo (translohr) Tračnice za vođenje hibridnog vozila (klasificiranog kao autobus, jer može tehnički napustiti vođenje) i nastaviti vožnju po ulici Tračnice su oblikovani čelični proizvod.
Novi!!: Željeznička nesreća u Zagrebu (1974.) i Tračnice · Vidi više »
Vagon
Teretni vagon Putnički vagoni spojeni u vlak Radni vagon za potrebe željeznice Vagon je željezničko vučeno vozilo bez svog pogona, namijenjeno prijevozu putnika i roba (tereta), a vuku ih lokomotive (vučna vozila).
Novi!!: Željeznička nesreća u Zagrebu (1974.) i Vagon · Vidi više »
Velika Ludina
Velika Ludina je općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Novi!!: Željeznička nesreća u Zagrebu (1974.) i Velika Ludina · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Željeznička nesreća u Zagrebu (1974.) i Zagreb · Vidi više »
Zagrebački Glavni kolodvor
Pogled iz zraka na kolodvor Peroni na Glavnom kolodvoru Zagrebački Glavni kolodvor (službeno: Zagreb Glavni kolodvor) najveći je željeznički kolodvor u Hrvatskoj.
Novi!!: Željeznička nesreća u Zagrebu (1974.) i Zagrebački Glavni kolodvor · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Željeznička nesreća u Zagrebu (1974.) i 1974. · Vidi više »
30. kolovoza
30.
Novi!!: Željeznička nesreća u Zagrebu (1974.) i 30. kolovoza · Vidi više »
