Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Željeznička pruga DG – Čakovec – Kotoriba – DG

Indeks Željeznička pruga DG – Čakovec – Kotoriba – DG

| Željeznička pruga DG (državna granica) – Čakovec – Kotoriba – DG jednokolosječna je neelektrificirana međunarodna pruga duljine 42 km.

22 odnosi: A4, Austro-Ugarska, Željeznička pruga Zaprešić – Varaždin – Čakovec, Željezničke pruge u Hrvatskoj, Čakovec, Čehovec, Donji Kraljevec, Donji Mihaljevec, Državna cesta D209, Državna cesta D3, Dunjkovec, Hrvatska, Kotoriba, Mađarska, Macinec, Mala Subotica, Mura, Slovenija, Velika Kaniža, 1857., 1860., 24. travnja.

A4

* A4 (papir), veličina papira prema standardu ISO 216.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Čakovec – Kotoriba – DG i A4 · Vidi više »

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Čakovec – Kotoriba – DG i Austro-Ugarska · Vidi više »

Željeznička pruga Zaprešić – Varaždin – Čakovec

Željeznička pruga Zaprešić – Zabok – Varaždin – Čakovec (često i Zagorska magistrala) jednokolosječna je neelektrificirana regionala pruga duljine 100 km.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Čakovec – Kotoriba – DG i Željeznička pruga Zaprešić – Varaždin – Čakovec · Vidi više »

Željezničke pruge u Hrvatskoj

Karta željezničkih pruga u Hrvatskoj U Hrvatskoj je danas izgrađeno 2989 km željezničkih pruga.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Čakovec – Kotoriba – DG i Željezničke pruge u Hrvatskoj · Vidi više »

Čakovec

Čakovec je grad u sjevernoj Hrvatskoj, koji se nalazi oko 90 kilometara sjeverno od Zagreba.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Čakovec – Kotoriba – DG i Čakovec · Vidi više »

Čehovec

Čehovec (mađarski Csehlaka, kajkavski Čavec) je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Preloga, Međimurska županija.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Čakovec – Kotoriba – DG i Čehovec · Vidi više »

Donji Kraljevec

Donji Kraljevec je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Čakovec – Kotoriba – DG i Donji Kraljevec · Vidi više »

Donji Mihaljevec

Donji Mihaljevec (mađarski Alsómihályfalva) je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Sveta Marija, Međimurska županija.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Čakovec – Kotoriba – DG i Donji Mihaljevec · Vidi više »

Državna cesta D209

D209 je državna cesta u Hrvatskoj.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Čakovec – Kotoriba – DG i Državna cesta D209 · Vidi više »

Državna cesta D3

D3 je državna cesta u Hrvatskoj.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Čakovec – Kotoriba – DG i Državna cesta D3 · Vidi više »

Dunjkovec

Dunjkovec (mađarski Dúshely) je naselje u općini Nedelišće.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Čakovec – Kotoriba – DG i Dunjkovec · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Čakovec – Kotoriba – DG i Hrvatska · Vidi više »

Kotoriba

Kotoriba (mađarski Kotor) je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Čakovec – Kotoriba – DG i Kotoriba · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Novi!!: Željeznička pruga DG – Čakovec – Kotoriba – DG i Mađarska · Vidi više »

Macinec

Središte Macinca Macinec (mađarski Miksavár) je mjesto u Međimurskoj županiji, u općini Nedelišće.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Čakovec – Kotoriba – DG i Macinec · Vidi više »

Mala Subotica

Župna crkva Rođenja Bl. Djevice Marije prije obnove fasade Župna crkva Rođenja Bl. Djevice Marije s obnovljenim pročeljem (2015.) Schoenstattsko svetište Schoenstatt u Maloj Subotici Trnavi u Maloj Subotici Mala Subotica (mađarski Kisszabadka) je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Čakovec – Kotoriba – DG i Mala Subotica · Vidi više »

Mura

Rijeka Mura (njemački Mur, prekomurski Müra, Möra, mađ.: Mura) najsjevernija je hrvatska rijeka, ujedno i sjeverna prirodna granica Međimurja prema Sloveniji i Mađarskoj.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Čakovec – Kotoriba – DG i Mura · Vidi više »

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Čakovec – Kotoriba – DG i Slovenija · Vidi više »

Velika Kaniža

Velika Kaniža (mađ. Nagykanizsa, njem. Großkirchen, Groß-Kanizsa) je grad u Zalskoj županiji u Mađarskoj.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Čakovec – Kotoriba – DG i Velika Kaniža · Vidi više »

1857.

Bez opisa.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Čakovec – Kotoriba – DG i 1857. · Vidi više »

1860.

Bez opisa.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Čakovec – Kotoriba – DG i 1860. · Vidi više »

24. travnja

24.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Čakovec – Kotoriba – DG i 24. travnja · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Željeznička pruga M501.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »