Brže od pregledniku!
172 odnosi: Austro-ugarska nagodba, Đakovo, Đikeniš, Đurmanec, Šapjane, Šibenik, Šid, Škrljevo, Željeznička pruga Banova Jaruga – Pčelić, Željeznička pruga Beli Manastir – Osijek, Željeznička pruga Bjelovar – Garešnica/Grubišno Polje, Željeznička pruga Dalj – Vinkovci – Slavonski Brod, Željeznička pruga DG – Čakovec – Kotoriba – DG, Željeznička pruga DG – Botovo – Dugo Selo, Željeznička pruga DG – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor, Željeznička pruga Dugo Selo – Novska, Željeznička pruga Gabela – Zelenika, Željeznička pruga Karlovac – Kamanje – DG, Željeznička pruga Knin – Zadar, Željeznička pruga Novska – Tovarnik – DG, Željeznička pruga Oštarije – Knin – Split, Željeznička pruga Osijek – Strizivojna-Vrpolje, Željeznička pruga Pečuh – Harkanj – Donji Miholjac, Željeznička pruga Perković – Šibenik, Željeznička pruga Savski Marof – Kumrovec – DG, Željeznička pruga Sisak-Caprag – Karlovac, Željeznička pruga Varaždin – Dalj, Željeznička pruga Vinkovci – Županja, Željeznička pruga Vinkovci – Osijek, Željeznička pruga Vinkovci – Vukovar, Željeznička pruga Zagreb – Beograd, Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo, Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Rijeka, Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska, Željeznička pruga Zaprešić – Varaždin – Čakovec, Željeznička pruga Zidani Most – Zagreb – Sisak, Željeznički kolodvor Dugo Selo, Željeznički kolodvor Pula, Županja, Čaglin, Čakovec, Čapljina, Bakar (grad), Banova Jaruga, Batrina, Beč, Beli Manastir, Belišće, Beograd, Bizovac, ..., Bjelovar, Bogojevo, Borovo Naselje, Bosanski Šamac, Bosna i Hercegovina, Botovo, Brčko, Budimpešta, Buzet, Crna Gora, Dalj, Dalmacija, Daruvar, Dobova, Dobrljin, Domovinski rat, Drenovci, Drugi svjetski rat, Dubrovnik, Dugopolje (Gračac), Erdut, Gaboš, Gornja Stubica, Gospić, Gradec (Zagrebačka županija), Harmica, Hrvatska, Hrvatsko Kraljevstvo, Hum Zabočki, Ilirska Bistrica, Imeno, Istra, Ivanec, Jugoslavenski dinar, Kamanje, Karlovac, Kloštar Podravski, Knin, Koprivnica, Kotoriba, Kraljevina Ugarska, Krapina, Križevci, Kumrovec, Lendava, Lug Zabočki, Lupoglav, Mađarska, Macinec, Madžarboja, Martin Brod, Međimurska županija, Metković, Metlika, Mursko Središće, Našice, Nova Kapela, Novi Golubovec, Novska, Oštarije, Ogulin, Općina Središče ob Dravi, Osijek, Ozalj, Paneuropski prometni koridor, Paneuropski prometni koridor X, Parenzana, Pazin, Pčelić, Pećine, Perković, Petrinja, Pleternica, Ploče, Požega, Primorsko-goranske pruge, Prvi svjetski rat, Raša (općina), Rijeka, Samoborček, Savski Marof, Senj, Sinjska rera, Sisak, Sjeverna Makedonija, Slavonija, Slavonski Šamac, Slavonsko-podravske željeznice, Split, Srbija, Strizivojna, Sušak, Sunja, Sveta Klara (Zagreb), Sveti Ivan Žabno, Tovarnik, Trešnjevka, Trst, Unska pruga, Varaždin, Velika, Velika Gorica, Vinkovci, Virovitica, Vojvodina, Volinja, Vrbovec, Vrpolje, Vukovar, Zabok, Zadar, Zagreb, Zagreb Zapadni kolodvor, Zagrebački željeznički čvor, Zagrebački Glavni kolodvor, Zagrebački Ranžirni kolodvor, Zakon (Šomođska županija, Mađarska), Zaprešić, Zemun, Zidani Most, 1860., 2019.. Proširite indeks (122 više) »
Austro-ugarska nagodba
Zastava Austro-Ugarske Monarhije (1869. – 1918.) Austro-ugarska nagodba (njemački: Ausgleich, mađarski: kiegyezés) odnosi se na dogovor iz 1867. godine, kojim je utemeljena Dvojna ili Austro-Ugarska Monarhija.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Austro-ugarska nagodba · Vidi više »
Đakovo
Đakovo je grad u istočnoj Hrvatskoj, koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Đakovo · Vidi više »
Đikeniš
Fotografija iz zraka. Đikeniš odnosno Džikeniš (mađ. Gyékényes) je pogranični gradić u južnoj zapadnoj Mađarskoj.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Đikeniš · Vidi više »
Đurmanec
Đurmanec je općina u Hrvatskoj, u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Đurmanec · Vidi više »
Šapjane
Šapjane je pogranično naselje u Hrvatskoj u sastavu općine Matulja.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Šapjane · Vidi više »
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Šibenik · Vidi više »
Šid
Šid je grad i općina u zapadnom Srijemu (Vojvodina, Srbija), smješten na padinama Fruške gore.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Šid · Vidi više »
Škrljevo
Škrljevo je mjesto u Primorsko-goranskoj županiji.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Škrljevo · Vidi više »
Željeznička pruga Banova Jaruga – Pčelić
Željeznička pruga Pčelić – Daruvar – Banova Jaruga je dio prijevozne željezničke mreže Hrvatskih željeznica.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Željeznička pruga Banova Jaruga – Pčelić · Vidi više »
Željeznička pruga Beli Manastir – Osijek
Kategorija:Željezničke pruge u Hrvatskoj.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Željeznička pruga Beli Manastir – Osijek · Vidi više »
Željeznička pruga Bjelovar – Garešnica/Grubišno Polje
Željeznički kolodvor Bjelovar i parna lokomotiva kakva je prometovala na pruzi do šezdesetih godina. Željeznička pruga Bjelovar – Garešnica/Grubišno Polje je lokalna željeznička pruga, koja je ukinuta 1968. godine.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Željeznička pruga Bjelovar – Garešnica/Grubišno Polje · Vidi više »
Željeznička pruga Dalj – Vinkovci – Slavonski Brod
Bez opisa.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Željeznička pruga Dalj – Vinkovci – Slavonski Brod · Vidi više »
Željeznička pruga DG – Čakovec – Kotoriba – DG
| Željeznička pruga DG (državna granica) – Čakovec – Kotoriba – DG jednokolosječna je neelektrificirana međunarodna pruga duljine 42 km.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Željeznička pruga DG – Čakovec – Kotoriba – DG · Vidi više »
Željeznička pruga DG – Botovo – Dugo Selo
Željeznička pruga državna granica – Državna granica – Botovo – Koprivnica – Dugo Selo (službeno: Željeznička pruga M201) je 79,6 km duga željeznička pruga u Hrvatskoj koja spaja Zagreb s mađarskom željezničkom mrežom.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Željeznička pruga DG – Botovo – Dugo Selo · Vidi više »
Željeznička pruga DG – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor
Željeznička pruga državna granica – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor (službeno: Željeznička pruga M101) je 26,709 km duga pruga u Hrvatskoj koja povezuje Zagreb sa slovenskom željezničkom mrežom zapadno od Savskog Marofa i dalje do Ljubljane.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Željeznička pruga DG – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor · Vidi više »
Željeznička pruga Dugo Selo – Novska
Željeznička pruga Dugo Selo – Novska (službeno: Željeznička pruga M103) je 83,405 km duga pruga koja povezuje Dugo Selo koje istočno od Zagreba i Novsku koja se nadovezuje na prugu Novska – Tovarnik prema Beogradu.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Željeznička pruga Dugo Selo – Novska · Vidi više »
Željeznička pruga Gabela – Zelenika
| Željeznička pruga Gabela – Zelenika bila je željeznička pruga uskog kolosijeka na jugu tadašnje Austro-Ugarske, a danas Bosne i Hercegovine, Hrvatske (odvojak prema Dubrovniku) i Crne Gore.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Željeznička pruga Gabela – Zelenika · Vidi više »
Željeznička pruga Karlovac – Kamanje – DG
| Željeznička pruga Karlovac – Kamanje je jednokolosječna neelektificirana pruga za lokalni promet u dolini rijeke Kupe od Karlovca do Kamanja.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Željeznička pruga Karlovac – Kamanje – DG · Vidi više »
Željeznička pruga Knin – Zadar
| Željeznička pruga Knin – Zadar jednokolosječna je neelektrificirana magistralna pruga duljine 95 km.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Željeznička pruga Knin – Zadar · Vidi više »
Željeznička pruga Novska – Tovarnik – DG
Željeznička pruga Novska – Tovarnik je 185,4 km duga pruga u Hrvatskoj koja povezuje Novsku sa srbijanskom željezničkom mrežom.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Željeznička pruga Novska – Tovarnik – DG · Vidi više »
Željeznička pruga Oštarije – Knin – Split
Pruga Oštarije – Gospić – Knin – Split, službenog imena »željeznička pruga M604« 322 kilometra duga je pruga u Hrvatskoj koja povezuje Ogulin i Oštarije s Gospićem i Kninom te završava u Splitu.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Željeznička pruga Oštarije – Knin – Split · Vidi više »
Željeznička pruga Osijek – Strizivojna-Vrpolje
Kategorija:Željezničke pruge u Hrvatskoj.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Željeznička pruga Osijek – Strizivojna-Vrpolje · Vidi više »
Željeznička pruga Pečuh – Harkanj – Donji Miholjac
| Željeznička pruga Pečuh – Harkanj – Donji Miholjac je bivša željeznička prometna linija koja je postojala za vrijeme Austro-Ugarske.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Željeznička pruga Pečuh – Harkanj – Donji Miholjac · Vidi više »
Željeznička pruga Perković – Šibenik
| Željeznička pruga Perković – Šibenik jednokolosječna je neelektrificirana magistralna pruga duljine 22 km.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Željeznička pruga Perković – Šibenik · Vidi više »
Željeznička pruga Savski Marof – Kumrovec – DG
Bez opisa.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Željeznička pruga Savski Marof – Kumrovec – DG · Vidi više »
Željeznička pruga Sisak-Caprag – Karlovac
Željeznička pruga Sisak-Caprag – Karlovac dio je prijevozne željezničke mreže Hrvatskih željeznica.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Željeznička pruga Sisak-Caprag – Karlovac · Vidi više »
Željeznička pruga Varaždin – Dalj
| Željeznička pruga Varaždin – Dalj (često i Podravska magistrala) jednokolosječna je neelektrificirana regionala pruga duljine 250 km.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Željeznička pruga Varaždin – Dalj · Vidi više »
Željeznička pruga Vinkovci – Županja
Kategorija:Željezničke pruge u Hrvatskoj.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Željeznička pruga Vinkovci – Županja · Vidi više »
Željeznička pruga Vinkovci – Osijek
Ulazak na prugu Vinkovci – Osijek iz smjera Vinkovaca (skretanje ulijevo) Kolodvor Osijek Željeznička pruga Vinkovci – Osijek je željeznička pruga u Slavoniji duga 34 km..
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Željeznička pruga Vinkovci – Osijek · Vidi više »
Željeznička pruga Vinkovci – Vukovar
Vinkovci – Vukovar jednokolosiječna je pruga u Hrvatskoj koja Vukovar povezuje s hrvatskom željezničkom mrežom preko Vinkovaca.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Željeznička pruga Vinkovci – Vukovar · Vidi više »
Željeznička pruga Zagreb – Beograd
Paneuropski željeznički koridor 10 (bivša ''Željeznička pruga Zagreb — Beograd'' blizu Vinkovaca) Paneuropski željeznički koridor 10, kolodvor Vinkovci, pogled prema zapadu Željeznička pruga Zagreb – Beograd bila je 412 km duga željeznička pruga Jugoslavenskih željeznica od Zagreba GK preko Vinkovaca do Beograda.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Željeznička pruga Zagreb – Beograd · Vidi više »
Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo
Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo je 22 km duga dvokolosječna i elektrificirana pruga u Hrvatskoj.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo · Vidi više »
Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Rijeka
Željeznička pruga Zagreb – Rijeka je 229 km duga pruga u Hrvatskoj koja povezuje Zagreb i Rijeku.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Rijeka · Vidi više »
Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska
Željeznička pruga Zagreb – Sisak – Novska (oznaka: M502) je pruga duga 116,7 km koja povezuje Zagreb sa Siskom i Novskom.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska · Vidi više »
Željeznička pruga Zaprešić – Varaždin – Čakovec
Željeznička pruga Zaprešić – Zabok – Varaždin – Čakovec (često i Zagorska magistrala) jednokolosječna je neelektrificirana regionala pruga duljine 100 km.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Željeznička pruga Zaprešić – Varaždin – Čakovec · Vidi više »
Željeznička pruga Zidani Most – Zagreb – Sisak
kolodvor Zidani Most, pogled na istok Željeznička pruga Zidani Most - Zagreb - Sisak puštena je u promet 1. listopada 1862. godine i prva pruga sagrađena na području ondašnje Kraljevine Hrvatske i Slavonije (prva pruga na području današnje Republike Hrvatske bila je pruga u Međimurju).
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Željeznička pruga Zidani Most – Zagreb – Sisak · Vidi više »
Željeznički kolodvor Dugo Selo
Željeznički kolodvor Dugo Selo Željeznički kolodvor Dugo Selo Željeznički kolodvor Dugo Selo najveći je željeznički kolodvor u Hrvatskoj.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Željeznički kolodvor Dugo Selo · Vidi više »
Željeznički kolodvor Pula
Željeznički kolodvor Pula izgrađen je 1876. godine čime je dovršena zadnja dionica istarske pruge odnosno odvojka Južne željeznice od Divače do Pule.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Željeznički kolodvor Pula · Vidi više »
Županja
Karta s potencijalnim prvim spomenom Županje. Tabula Hungariae (Lazarusova karta) iz 1528. godine. Županju je lako pronaći ako prvo potražimo prikaz Mohačke bitke blizu sredine karte i zatim idemo kartom vodoravno desno dok ne dođemo do Save. Županja je grad u zapadnom Srijemu.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Županja · Vidi više »
Čaglin
Čaglin je općina u Požeško-slavonskoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Čaglin · Vidi više »
Čakovec
Čakovec je grad u sjevernoj Hrvatskoj, koji se nalazi oko 90 kilometara sjeverno od Zagreba.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Čakovec · Vidi više »
Čapljina
Čapljina je grad u južnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Čapljina · Vidi više »
Bakar (grad)
Čamci u bakarskoj luci Bakar Bakarski prezidi Bakar je grad i luka u Hrvatskoj.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Bakar (grad) · Vidi više »
Banova Jaruga
Banova Jaruga je naselje u Sisačko-moslavačkoj županiji, smješteno 12 km od grada Kutine.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Banova Jaruga · Vidi više »
Batrina
Batrina je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u općini Nova Kapela u Brodsko-posavskoj županiji poznato je željezničko čvorište.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Batrina · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Beč · Vidi više »
Beli Manastir
Trg slobode Beli Manastir Beli Manastir je jedini baranjski grad i upravno središte Baranje, u Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Beli Manastir · Vidi više »
Belišće
Belišće je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Belišće · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Beograd · Vidi više »
Bizovac
Bizovac je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Bizovac · Vidi više »
Bjelovar
Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Bjelovar · Vidi više »
Bogojevo
Bogojevo (ćir.: Богојево, mađ, Gombos) je naselje u općini Odžaci u Zapadnobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Bogojevo · Vidi više »
Borovo Naselje
Borovo Naselje je mjesni odbor i bivše naselje u sastavu Grada Vukovara, Vukovarsko-srijemska županija.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Borovo Naselje · Vidi više »
Bosanski Šamac
Bosanski Šamac (boš. / srp. Šamac, Шамац) grad je i općina u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Bosanski Šamac · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Botovo
Botovo je selo i istoimena željeznička postaja u općini Drnje.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Botovo · Vidi više »
Brčko
Brčko je grad i najveća luka u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Brčko · Vidi više »
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Budimpešta · Vidi više »
Buzet
Buzet, panorama Buzet (tal. Pinguente, stariji hrv. čak. BlzetZvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109.) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, u Istarskoj županiji, smješten u dolini rijeke Mirne, na području koje se po njemu naziva Buzeština.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Buzet · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Crna Gora · Vidi više »
Dalj
Dalj (srp. ćir. Даљ; mađ. Dálya; njem. Dallia), je selo na Dunavu, u blizini ušća Drave u Dunav, u općini Erdut (Osječko-baranjska županija, Hrvatska).
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Dalj · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Dalmacija · Vidi više »
Daruvar
Daruvar (češki: Daruvar, mađarski: Daruvár, njemački: Daruwar, srpski: Дарувар, latinski: Aquae Balissae) je grad u Hrvatskoj, i drugi najveći grad unutar Bjelovarsko-bilogorske županije.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Daruvar · Vidi više »
Dobova
Dobova je naselje u Sloveniji, u općini Brežice, uz samu granicu s Hrvatskom.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Dobova · Vidi više »
Dobrljin
Dobrljin je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanski Novi, Republika Srpska, BiH.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Dobrljin · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Domovinski rat · Vidi više »
Drenovci
Drenovci su cvelfersko naselje i sjedište istoimene općine na jugu Vukovarsko-srijemske županije.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Drenovci · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Dubrovnik · Vidi više »
Dugopolje (Gračac)
Dugopolje je naselje u sastavu Općine Gračac, u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Dugopolje (Gračac) · Vidi više »
Erdut
Karta općine Erdut Erdut (srp. ćir. Ердут; mađ. Erdőd; njem. Erdung), je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Erdut · Vidi više »
Gaboš
Gaboš (srp. ćir. Габош; mađ. Gabos), je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Markušica, Vukovarsko-srijemska županija.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Gaboš · Vidi više »
Gornja Stubica
Dvorac Oršić Gupčeva lipa Gornja Stubica je naseljeno mjesto i istoimena općina u Hrvatskom zagorju.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Gornja Stubica · Vidi više »
Gospić
Gospić je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Gospić · Vidi više »
Gradec (Zagrebačka županija)
Gradec je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Gradec (Zagrebačka županija) · Vidi više »
Harmica
Harmica je pogranično naselje u Općini Brdovcu, Zagrebačka županija.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Harmica · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »
Hum Zabočki
Hum Zabočki je naselje u Hrvatskom zagorju, u sastavu Grada Zaboka, Krapinsko-zagorska županija.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Hum Zabočki · Vidi više »
Ilirska Bistrica
Ilirska Bistrica (njemački: Illyrisch Feistritz, talijanski: Villa del Nevoso) je grad i središte istoimene općine na Krasu u južnoj Sloveniji jugozapadno od Ljubljane u blizini granice s Hrvatskom.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Ilirska Bistrica · Vidi više »
Imeno
Imeno je naselje u slovenskoj Općini Podčetrtku.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Imeno · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Istra · Vidi više »
Ivanec
Ivanščica Ivanec je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Ivanec · Vidi više »
Jugoslavenski dinar
Jugoslavenski dinar (DIN, din., d.) bila je valuta u Kraljevini Jugoslaviji, SFR Jugoslaviji i Saveznoj Republici Jugoslaviji.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Jugoslavenski dinar · Vidi više »
Kamanje
Kamanje su općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Kamanje · Vidi više »
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Karlovac · Vidi više »
Kloštar Podravski
Kloštar Podravski je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Kloštar Podravski · Vidi više »
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Knin · Vidi više »
Koprivnica
Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Koprivnica · Vidi više »
Kotoriba
Kotoriba (mađarski Kotor) je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Kotoriba · Vidi više »
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Kraljevina Ugarska · Vidi više »
Krapina
Krapina je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Krapina · Vidi više »
Križevci
Križevci su grad u Koprivničko-križevačkoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Križevci · Vidi više »
Kumrovec
Kumrovec je naselje i općina u Hrvatskom zagorju.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Kumrovec · Vidi više »
Lendava
Lendava (mađarski Lendva, nekada Alsólendva, prekomurski Dolenja Lendava, njemački Unter-Limbach) je grad i središte istoimene općine u Republici Sloveniji, Lendava je smještena uz samu tromeđu s Republikom Mađarskom i Republikom Hrvatskom.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Lendava · Vidi više »
Lug Zabočki
Lug Zabočki je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Zaboka, Krapinsko-zagorska županija.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Lug Zabočki · Vidi više »
Lupoglav
Željezničko čvorište u Lupoglavu Lupoglav (tal. Lupogliano) je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Lupoglav · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Mađarska · Vidi više »
Macinec
Središte Macinca Macinec (mađarski Miksavár) je mjesto u Međimurskoj županiji, u općini Nedelišće.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Macinec · Vidi više »
Madžarboja
Srpska crkva u Madžarboji. Madžarboja Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, ili Mađarbolj (mađ. Magyarbóly, nje. Ungarischbohl, srp.: Mađarboja) je pogranično selo u južnoj Mađarskoj.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Madžarboja · Vidi više »
Martin Brod
Martin Brod je naseljeno mjesto u gradu Bihaću, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Martin Brod · Vidi više »
Međimurska županija
Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Međimurska županija · Vidi više »
Metković
Metković je grad u Dalmaciji, u sastavu Dubrovačko-neretvanske županije.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Metković · Vidi više »
Metlika
Metlika (njemački:Möttling) je grad i središte istoimene općina u jugoistočnoj Sloveniji.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Metlika · Vidi više »
Mursko Središće
Mursko Središće (mađ.: Muraszerdahely) je grad u sjevernoj Hrvatskoj.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Mursko Središće · Vidi više »
Našice
Našice su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Našice · Vidi više »
Nova Kapela
Nova Kapela je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Nova Kapela · Vidi više »
Novi Golubovec
Novi Golubovec je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Novi Golubovec · Vidi više »
Novska
Novska je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Novska · Vidi više »
Oštarije
Oštarije su naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Josipdol, Karlovačka županija.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Oštarije · Vidi više »
Ogulin
Ogulin je grad u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Ogulin · Vidi više »
Općina Središče ob Dravi
Općina Središče ob Dravi (slo.:Občina Središče ob Dravi) je općina na sjeveroistoku Slovenije u pokrajini Štajerskoj i statističkoj regiji Podravskoj.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Općina Središče ob Dravi · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Osijek · Vidi više »
Ozalj
Ozalj je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Ozalj · Vidi više »
Paneuropski prometni koridor
Karta svih deset koridora Paneuropski prometni koridori predstavljaju mrežu cestovnih i željezničkih prometnih pravaca.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Paneuropski prometni koridor · Vidi više »
Paneuropski prometni koridor X
Paneuropski prometni koridor X označen crveno. Paneuropski prometni koridor X je jedan od Paneuropskih prometnih koridora.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Paneuropski prometni koridor X · Vidi više »
Parenzana
Austrijska parna lokomotiva U.37 na koparskom kolodvoru Kolodvorska zgrada u Poreču Parenzana (Ferrovia Trieste-Parenzo-Canfanaro, TPC) je uskotračna željeznička pruga koja je povezivala Trst preko niza kolodvora s Porečom kao krajnjim kolodvorom.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Parenzana · Vidi više »
Pazin
Pazin (tal. Pisino, njem. Mitterburg), grad je na zapadu Hrvatske, u središnjoj Istri nad krškim ponorom Jame (Pazinska jama), u koji ponire Pazinčica.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Pazin · Vidi više »
Pčelić
Pčelić je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Suhopolje, Virovitičko-podravska županija.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Pčelić · Vidi više »
Pećine
Pećine su mjesni odbor Grada Rijeke.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Pećine · Vidi više »
Perković
Perković je naselje u Šibensko-kninskoj županiji, a administrativno pripada gradu Šibeniku.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Perković · Vidi više »
Petrinja
Grad Petrinja smješten je na desnoj obali Kupe, na ušću Petrinjčice.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Petrinja · Vidi više »
Pleternica
Trg bećarca u središtu grada Pleternice Pleternica je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Pleternica · Vidi više »
Ploče
Luka Ploče Ploče su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Ploče · Vidi više »
Požega
Požega je grad u Hrvatskoj, središte Požeško-slavonske županije i Požeške biskupije.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Požega · Vidi više »
Primorsko-goranske pruge
riječki kolodvor. Pruga (Pivka -) DG - Šapjane - Rijeka Primorsko-goranske pruge je naziv je za željezničke pruge koje prolaze Primorsko-goranskom županijom, od granice sa Slovenijom Šapjana, preko Rijeke do Moravica te odvojkom od Škrljeva do Bakra.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Primorsko-goranske pruge · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Raša (općina)
Nasljeđe rudarske prošlosti: crkva Sv. Barbare u Raši ima oblik prevrnutog rudarskog vagoneta, a zvonik podsjeća na toranj izvoznog tornja Istarskih ugljenokopa u Raši. Raša (talijanski Arsia, čakavski Aršija) je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Raša (općina) · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Rijeka · Vidi više »
Samoborček
Spomenik ''Samoborčeku'' u Samoboru Samoborček je naziv za vlak, odnosno uskotračnu željeznicu koja je spajala Zagreb sa Samoborom od 1901. do 1979. Željeznica je predana u javni promet 16. siječnja 1901. i taj dan se smatra njezinim rođendanom.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Samoborček · Vidi više »
Savski Marof
Savski Marof je maleno selo, administrativno u sastavu Općine Brdovca.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Savski Marof · Vidi više »
Senj
Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Senj · Vidi više »
Sinjska rera
Sinjska rera uskotračna je željeznica koja je od 12.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Sinjska rera · Vidi više »
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Sisak · Vidi više »
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Sjeverna Makedonija · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Slavonija · Vidi više »
Slavonski Šamac
Općinska zgrada Slavonski Šamac je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Slavonski Šamac · Vidi više »
Slavonsko-podravske željeznice
Lokomotiva ''Gabor 33'' iz serije 30, konstruirana 1890. u Krauss&Company (München, Njemačka), korištena za potrebe Slavonsko-podravskih željeznica. Tehnički muzej u Zagrebu Orahovici Slavonsko-podravsko vicinalne željeznice, poznatije kao Gutmanova željeznica, bila je mreža pruga širine kolosijeka 1000 mm, a dugačka 165 km.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Slavonsko-podravske željeznice · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Split · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Srbija · Vidi više »
Strizivojna
Strizivojna je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Strizivojna · Vidi više »
Sušak
Sušački kej Dio Sušaka Sušak je naselje na Kvarneru od 30.000 stanovnka koje je od 1948. sastavni dio Rijeke.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Sušak · Vidi više »
Sunja
Sunja je općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Sunja · Vidi više »
Sveta Klara (Zagreb)
Sveta Klara je zagrebačko gradsko naselje koje se nalazi u južnom dijelu grada na periferiji grada.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Sveta Klara (Zagreb) · Vidi više »
Sveti Ivan Žabno
Sveti Ivan Žabno je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Sveti Ivan Žabno · Vidi više »
Tovarnik
Tovarnik je općina u Hrvatskoj u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Tovarnik · Vidi više »
Trešnjevka
Trešnjevka je zagrebačko gradsko naselje na zapadnom dijelu grada.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Trešnjevka · Vidi više »
Trst
Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Trst · Vidi više »
Unska pruga
Novi Grad – Knin). Unska pruga je željeznička pruga koja povezuje Split i Zagreb i koja između ovih dvaju krajnjih odredišta jednim svojim dijelom ide duž toka rijeke Une.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Unska pruga · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Varaždin · Vidi više »
Velika
Velika je općina u Hrvatskoj, u Požeško-slavonskoj županiji.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Velika · Vidi više »
Velika Gorica
Velika Gorica iz zraka. Velika Gorica je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, pripada Zagrebačkoj županiji, te je u županiji najveći grad po veličini i broju stanovništva.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Velika Gorica · Vidi više »
Vinkovci
Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Vinkovci · Vidi više »
Virovitica
Virovitica u 17. stoljeću Virovitica je grad na sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, a na sjeverozapadnom dijelu Slavonije, te je kulturno, političko, sportsko i administrativno sjedište Virovitičko-podravske županije.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Virovitica · Vidi više »
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Vojvodina · Vidi više »
Volinja
Volinja je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Dvor, Sisačko-moslavačka županija.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Volinja · Vidi više »
Vrbovec
Vrbovec je grad smješten na istoku Zagrebačke županije u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Vrbovec · Vidi više »
Vrpolje
Vrpolje je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Vrpolje · Vidi više »
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Vukovar · Vidi više »
Zabok
Zabok je grad u Krapinsko-zagorskoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Zabok · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Zadar · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Zagreb · Vidi više »
Zagreb Zapadni kolodvor
Pročelje zgrade Zapadnog kolodvora Zapadni kolodovor Zagreb Zapadni kolodvor je željeznički kolodvor u Zagrebu.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Zagreb Zapadni kolodvor · Vidi više »
Zagrebački željeznički čvor
Željeznički čvor u Zagrebu je sjecište koridora X. i V.b. Čvor čini 14 željezničkih pruga od kojih je 10 pruga isključivo za teretni promet.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Zagrebački željeznički čvor · Vidi više »
Zagrebački Glavni kolodvor
Pogled iz zraka na kolodvor Peroni na Glavnom kolodvoru Zagrebački Glavni kolodvor (službeno: Zagreb Glavni kolodvor) najveći je željeznički kolodvor u Hrvatskoj.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Zagrebački Glavni kolodvor · Vidi više »
Zagrebački Ranžirni kolodvor
Zagrebački Ranžirni kolodvor Vagoni na tzv. ''spuštalici'' Zagrebački Ranžirni kolodvor (službeno Zagreb Ranžirni kolodvor, skraćeno Zagreb RK) kompleks je za prihvat teretnih vlakova, njihovo razvrstavanje (ranžiranje) i otpremu.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Zagrebački Ranžirni kolodvor · Vidi više »
Zakon (Šomođska županija, Mađarska)
Zakon Vjekoslav Klaić: Povijest Hrvata: od najstarijih vremena do svretka XIX.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Zakon (Šomođska županija, Mađarska) · Vidi više »
Zaprešić
Zaprešić je grad u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, a nalazi se u sklopu Zagrebačke županije.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Zaprešić · Vidi više »
Zemun
Zemun (srpski: Земун, mađarski: Zimony, njemački: Semlin, latinski: Taurunum) je beogradska općina koja zauzima površinu od 15.356 ha, na kojoj živi 168.170 stanovnika.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Zemun · Vidi više »
Zidani Most
Željeznički kolodvor u Zidanom Mostu Zidani Most je naselje u središnjoj Sloveniji, na ušću rijeke Savinje u Savu, u općini Laško.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i Zidani Most · Vidi više »
1860.
Bez opisa.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i 1860. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Željezničke pruge u Hrvatskoj i 2019. · Vidi više »
