Brže od pregledniku!
29 odnosi: Željeznice Srbije, Beograd, Dragan Đilas, Gradska i prigradska željeznica u Beogradu, Mirko Marjanović, Raspad SFRJ, Savski Venac, Slobodan Milošević, Srbija, Srpski jezik, Zemljopisni koordinatni sustav, 1. svibnja, 1. travnja, 1970-ih, 1971., 1974., 1977., 1979., 1980-ih, 1980., 1984., 1990-ih, 1995., 1996., 2008., 2010., 24. ožujka, 7. srpnja, 8. listopada.
Željeznice Srbije
Stadler KISS, Vlak Željeznica Srbije Željeznice Srbije (Srpski: Железнице Србије/Železnice Srbije) su javno poduzeće čija je glavna djelatnost obavljanje prometa roba i putnika na željezničkim prugama u Srbiji.
Novi!!: Željeznički kolodvor Beograd Centar i Željeznice Srbije · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Željeznički kolodvor Beograd Centar i Beograd · Vidi više »
Dragan Đilas
Dragan Đilas (srpska ćirilica: Драган Ђилас; Beograd, 22. veljače 1967.) srbijanski političar, poduzetnik i predsjednik Stranke slobode i pravde i gradonačelnik Beograda u razdoblju od 2008.
Novi!!: Željeznički kolodvor Beograd Centar i Dragan Đilas · Vidi više »
Gradska i prigradska željeznica u Beogradu
Kompozicija Beovoza. Podzemna željeznička postaja Vukov spomenik. Gradska i prigradska željeznica u Beogradu naziv je za dva željeznička sustava prijevoza putnika u glavnom gradu Republike Srbije.
Novi!!: Željeznički kolodvor Beograd Centar i Gradska i prigradska željeznica u Beogradu · Vidi više »
Mirko Marjanović
Mirko Marjanović (Gornja Tramošnica, Gradačac, 13. srpnja 1940. - Sarajevo, 28. svibnja 2023.), pripovjedač, romanopisac, književni i likovni kritičar.
Novi!!: Željeznički kolodvor Beograd Centar i Mirko Marjanović · Vidi više »
Raspad SFRJ
Animacija prikazuje raspad Jugoslavije (1989. – 2008.) Raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ili raspad SFRJ je naziv za skup povijesnih događaja koji su započeli tijekom 1980-ih i koji su doveli do prestanka pravnog postojanja SFRJ-a kao države.
Novi!!: Željeznički kolodvor Beograd Centar i Raspad SFRJ · Vidi više »
Savski Venac
Savski Venac (srpski: Савски венац) je gradsko naselje i središte beogradske istoimene općine u Republici Srbiji.
Novi!!: Željeznički kolodvor Beograd Centar i Savski Venac · Vidi više »
Slobodan Milošević
Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.
Novi!!: Željeznički kolodvor Beograd Centar i Slobodan Milošević · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Željeznički kolodvor Beograd Centar i Srbija · Vidi više »
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Novi!!: Željeznički kolodvor Beograd Centar i Srpski jezik · Vidi više »
Zemljopisni koordinatni sustav
zemljopisne dužine ili '''meridijani''' (podnevnici). Kružnice usporedne s ekvatorom (polutarom) jesu crte konstantne zemljopisne širine ili '''paralele''' (usporednice). Koordinantna mreža određuje zemljopisnu širinu i dužinu pozicije na površini. Zemljopisna širina i dužina na Zemlji. Zemljopisni koordinatni sustav, koordinatni sustav koji omogućuje da se svaka lokacija na Zemlji specifično odredi skupom brojeva ili slova.
Novi!!: Željeznički kolodvor Beograd Centar i Zemljopisni koordinatni sustav · Vidi više »
1. svibnja
1.
Novi!!: Željeznički kolodvor Beograd Centar i 1. svibnja · Vidi više »
1. travnja
1.
Novi!!: Željeznički kolodvor Beograd Centar i 1. travnja · Vidi više »
1970-ih
Važni događaji iz 1970-ih u fotografskoj montaži.
Novi!!: Željeznički kolodvor Beograd Centar i 1970-ih · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Željeznički kolodvor Beograd Centar i 1971. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Željeznički kolodvor Beograd Centar i 1974. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Željeznički kolodvor Beograd Centar i 1977. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Željeznički kolodvor Beograd Centar i 1979. · Vidi više »
1980-ih
250px.
Novi!!: Željeznički kolodvor Beograd Centar i 1980-ih · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Željeznički kolodvor Beograd Centar i 1980. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Željeznički kolodvor Beograd Centar i 1984. · Vidi više »
1990-ih
Bez opisa.
Novi!!: Željeznički kolodvor Beograd Centar i 1990-ih · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Željeznički kolodvor Beograd Centar i 1995. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Željeznički kolodvor Beograd Centar i 1996. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Željeznički kolodvor Beograd Centar i 2008. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Željeznički kolodvor Beograd Centar i 2010. · Vidi više »
24. ožujka
24.
Novi!!: Željeznički kolodvor Beograd Centar i 24. ožujka · Vidi više »
7. srpnja
7.
Novi!!: Željeznički kolodvor Beograd Centar i 7. srpnja · Vidi više »
8. listopada
8.
Novi!!: Željeznički kolodvor Beograd Centar i 8. listopada · Vidi više »
