Brže od pregledniku!
36 odnosi: Austro-Ugarska, Željezno, Beč, Bratislava, Brinje, Budimpešta, Državna nagrada za znanost, Društvo za hrvatsku povjesnicu, Filozofski fakultet u Zagrebu, Gospić, Gradišćanski Hrvati, Graz, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska matica iseljenika, Hrvatska socijalno-liberalna stranka, Hrvatski sabor, Hrvoje Perić, Humanističke znanosti, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Lika, Matica hrvatska, Nenad Moačanin, Otočac, Pečuh, Povijest, Povjesničar, Senj, Sveučilište u Zagrebu, Trpimir Macan, 15. prosinca, 1973., 1997., 1998., 2002., 2011..
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Željko Holjevac i Austro-Ugarska · Vidi više »
Željezno
Željezno (njemački: Eisenstadt, mađarski: Kismarton, slovenski: Železno) je glavni grad Gradišća.
Novi!!: Željko Holjevac i Željezno · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Željko Holjevac i Beč · Vidi više »
Bratislava
Bratislava je glavni i, s otprilike 460.000 stanovnika, najveći grad Slovačke te sjedište Bratislavske pokrajine.
Novi!!: Željko Holjevac i Bratislava · Vidi više »
Brinje
Brinje je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Željko Holjevac i Brinje · Vidi više »
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: Željko Holjevac i Budimpešta · Vidi više »
Državna nagrada za znanost
Državna nagrada za znanost je nagrada koju državljanima Republike Hrvatske dodjeljuje Republika Hrvatska za iznimno važna znanstvenoistraživačka dostignuća i za znanstvena ostvarenja u primjeni rezultata znanstvenoistraživačkog rada.
Novi!!: Željko Holjevac i Državna nagrada za znanost · Vidi više »
Društvo za hrvatsku povjesnicu
Društvo za hrvatsku povjesnicu je središnje povijesno društvo u Hrvatskoj.
Novi!!: Željko Holjevac i Društvo za hrvatsku povjesnicu · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: Željko Holjevac i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Gospić
Gospić je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Željko Holjevac i Gospić · Vidi više »
Gradišćanski Hrvati
Položaj Gradišća na karti Austrije Dvojezični natpis u Gradišću Gradišćanski Hrvati (njem. Burgenlandkroaten, mađ. Burgenlandi horvátok, slk. Burgendlandskí Chorváti) skupni je naziv za Hrvate nastanjene na području Burgenlanda (Gradišća) u istočnoj Austriji i susjednim predjelima Mađarske i Slovačke.
Novi!!: Željko Holjevac i Gradišćanski Hrvati · Vidi više »
Graz
Graz (hrvatski: Gradac, Štajerski Gradac,Joško Kovačić:, Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1. studenoga 2014.., str. 238. slovenski: Gradec), statutarni i drugi grad po stanovništvu i veličini u Austriji.
Novi!!: Željko Holjevac i Graz · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Željko Holjevac i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Željko Holjevac i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska matica iseljenika
Hrvatska matica iseljenika (HMI) je hrvatska ustanova utemeljena 1951. godine.
Novi!!: Željko Holjevac i Hrvatska matica iseljenika · Vidi više »
Hrvatska socijalno-liberalna stranka
Hrvatska socijalno-liberalna stranka (kratica HSLS), liberalna parlamentarna politička stranka te najstarija stranka (osnivanje u svibnju 1989.) u Hrvatskoj.
Novi!!: Željko Holjevac i Hrvatska socijalno-liberalna stranka · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Željko Holjevac i Hrvatski sabor · Vidi više »
Hrvoje Perić
Hrvoje Perić (Dubrovnik, 25. listopada 1985.) je hrvatski profesionalni košarkaš.
Novi!!: Željko Holjevac i Hrvoje Perić · Vidi više »
Humanističke znanosti
Humanističke znanosti su znanstvene discipline koje proučavaju postojanost i bit čovjeka, tj.
Novi!!: Željko Holjevac i Humanističke znanosti · Vidi više »
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar" je javni znanstveni institut u Hrvatskoj.
Novi!!: Željko Holjevac i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar · Vidi više »
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Novi!!: Željko Holjevac i Lika · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Željko Holjevac i Matica hrvatska · Vidi više »
Nenad Moačanin
Nenad Moačanin (Zagreb, 1. ožujka 1949.), hrvatski je povjesničar (specijalist za područje hrvatske povijesti za osmanske vladavine) i prevoditelj.
Novi!!: Željko Holjevac i Nenad Moačanin · Vidi više »
Otočac
Otočac je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Željko Holjevac i Otočac · Vidi više »
Pečuh
Pečuh (mađarski: Pécs, latinski: Quinque Ecclesiae, njemački: Fünfkirchen, srpski: Pečuj ili Печуј, slovački: Päťkostolie, turski: Peçuy) je grad u južnoj Mađarskoj; peti po veličini.
Novi!!: Željko Holjevac i Pečuh · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Željko Holjevac i Povijest · Vidi više »
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Novi!!: Željko Holjevac i Povjesničar · Vidi više »
Senj
Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Željko Holjevac i Senj · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Željko Holjevac i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Trpimir Macan
Trpimir Macan (Dubrovnik, 20. kolovoza 1935.),, preuzeto 8.
Novi!!: Željko Holjevac i Trpimir Macan · Vidi više »
15. prosinca
15.
Novi!!: Željko Holjevac i 15. prosinca · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Željko Holjevac i 1973. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Željko Holjevac i 1997. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Željko Holjevac i 1998. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Željko Holjevac i 2002. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Željko Holjevac i 2011. · Vidi više »
