Brže od pregledniku!
30 odnosi: Boris Demur, Esej, Filozofija egzistencije, Fotografija, Gimnazija, Hrvatska, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, Jutarnji list, Kemijska tvar, Korčula (grad), Multimedija, Porez, Umjetnost, Vlasta Delimar, Zagreb, Zarez, 10. ožujka, 17. srpnja, 1949., 1967., 1970., 1972., 1974., 1975., 1979., 1983., 1998., 1999., 2001., 2006..
Boris Demur
Boris Demur (Zagreb, 9. lipnja 1951. – Zagreb 14. lipnja 2014.), hrvatski slikar i grafičar.
Novi!!: Željko Jerman i Boris Demur · Vidi više »
Esej
Michel de Montaigne Francis Bacon Esej je kraća prozna vrsta u kojoj se obrađuje različita tematika, bilo iz života ili iz znanosti, na način koji uključuje razmišljanje i zaključivanje, ali također ima i sposobnost umjetničkog oblikovanja.
Novi!!: Željko Jerman i Esej · Vidi više »
Filozofija egzistencije
Sartre Filozofija egzistencije je skupni naziv za niz filozofskih pravaca kojima je zajedničko slaganje u tome da pod egzistencijom shvaćaju način ljudskog postojanja, a ne postojanja nečega uopće, te teza da postojanje (egzistencija) prethodi biti, odnosno esenciji.
Novi!!: Željko Jerman i Filozofija egzistencije · Vidi više »
Fotografija
osnovni dijelovi digitalnog fotoparata fotografija dvoje fotografa pri fotografiranju Fotografija je tehnika kemijskoga ili digitalnoga elektroničkog zapisivanja prizora iz stvarnosti na sloju materijala koji je osjetljiv na svjetlost koja na nj pada.
Novi!!: Željko Jerman i Fotografija · Vidi više »
Gimnazija
Gimnazija Bjelovar Gimnazija je općeobrazovna srednja škola koja traje četiri godine, u koju se može upisati nakon završetka osnovne škole.
Novi!!: Željko Jerman i Gimnazija · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Željko Jerman i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko društvo likovnih umjetnika
Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU) hrvatska je nevladina, neprofitna i nestranačka strukovna udruga likovnih umjetnika.
Novi!!: Željko Jerman i Hrvatsko društvo likovnih umjetnika · Vidi više »
Jutarnji list
Jutarnji list je hrvatski dnevnik, treći je dnevni list po nakladi (podaci AZTN-a) u Hrvatskoj (nakon 24sata i Večernjeg lista) s nakladom od oko 25.000 primjeraka.
Novi!!: Željko Jerman i Jutarnji list · Vidi više »
Kemijska tvar
Kemijska tvar - natrijev klorid Kemijska tvar je oblik postojanja materije koja se sastoji od atoma.
Novi!!: Željko Jerman i Kemijska tvar · Vidi više »
Korčula (grad)
Korčula (grč. Κορκυρα Μελαινα/Korkyra Melaina, lat. Corcyra Nigra, tal. Curzola) je grad na istoimenom otoku u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: Željko Jerman i Korčula (grad) · Vidi više »
Multimedija
Multimedija je složenica od dvije riječi multi (mnoge/mnoga) i medija.
Novi!!: Željko Jerman i Multimedija · Vidi više »
Porez
Porezi su jedan od prihoda države i u čitavom poreznom sustavu su najvažniji i najizdašniji javni prihod.
Novi!!: Željko Jerman i Porez · Vidi više »
Umjetnost
Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.
Novi!!: Željko Jerman i Umjetnost · Vidi više »
Vlasta Delimar
Vlasta Delimar (Zagreb, 31. srpnja 1956.), likovna je umjetnica i jedna je od naših najpoznatijih umjetnica performansa.
Novi!!: Željko Jerman i Vlasta Delimar · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Željko Jerman i Zagreb · Vidi više »
Zarez
Zarez (- grč. κoµµa, komma.
Novi!!: Željko Jerman i Zarez · Vidi više »
10. ožujka
10.
Novi!!: Željko Jerman i 10. ožujka · Vidi više »
17. srpnja
17.
Novi!!: Željko Jerman i 17. srpnja · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: Željko Jerman i 1949. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Željko Jerman i 1967. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Željko Jerman i 1970. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Željko Jerman i 1972. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Željko Jerman i 1974. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Željko Jerman i 1975. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Željko Jerman i 1979. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Željko Jerman i 1983. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Željko Jerman i 1998. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Željko Jerman i 1999. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Željko Jerman i 2001. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Željko Jerman i 2006. · Vidi više »
