Brže od pregledniku!
58 odnosi: Atlantic City, New Jersey, Beč, Berlin, Chicago, Düsseldorf, Dortmund, Državna nagrada za šport "Franjo Bučar", Ekologija, Europa, Europska radiodifuzijska unija, Garmisch-Partenkirchen, Hrvatska, Las Vegas, Nevada, Lennox Lewis, München, Požega, Sloboština (Brestovac), Stuttgart, Zagreb, 1. svibnja, 11. prosinca, 11. travnja, 11. veljače, 12. rujna, 14. listopada, 15. veljače, 16. listopada, 17. lipnja, 17. rujna, 17. veljače, 18. lipnja, 18. listopada, 18. rujna, 1969., 1988., 1992., 1993., 1994., 1995., 1996., 1997., 1998., 2. studenoga, 20. ožujka, 2012., 22. lipnja, 22. travnja, 25. ožujka, 26. lipnja, 26. ožujka, ..., 26. rujna, 26. studenoga, 4. lipnja, 5. veljače, 7. kolovoza, 7. svibnja, 8. listopada, 9. prosinca. Proširite indeks (8 više) »
Atlantic City, New Jersey
Atlantic City je grad u američkoj saveznoj državi New Jersey, u okrugu Atlantic.
Novi!!: Željko Mavrović i Atlantic City, New Jersey · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Željko Mavrović i Beč · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Željko Mavrović i Berlin · Vidi više »
Chicago
Chicago je nakon New Yorka i Los Angelesa treći grad po veličini u Sjedinjenim Američkim Državama.
Novi!!: Željko Mavrović i Chicago · Vidi više »
Düsseldorf
Düsseldorf (donjonjemački: Düsseldörp) je grad u Njemačkoj i glavni grad gusto naseljene njemačke pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija.
Novi!!: Željko Mavrović i Düsseldorf · Vidi više »
Dortmund
Dortmund je grad u njemačkoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji.
Novi!!: Željko Mavrović i Dortmund · Vidi više »
Državna nagrada za šport "Franjo Bučar"
Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" najviše je priznanje koje Republika Hrvatska dodjeljuje za iznimna postignuća i doprinos od osobitog značenja za razvoj športa u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Željko Mavrović i Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" · Vidi više »
Ekologija
Ekologija (grc. οἶκος.
Novi!!: Željko Mavrović i Ekologija · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Željko Mavrović i Europa · Vidi više »
Europska radiodifuzijska unija
Članice EBU-a Europska radiodifuzijska unija (ERU) (eng.: European Broadcasting Union (EBU), fra.: L'Union Européenne de Radio-Télévision (UER), međunarodna je radiodifuzijska organizacija. Formirale su ju 12. veljače 1950. 23 radiodifuzijske organizacije na području Europe i Sredozemljaa na konferenciji u Torquayu u Devonu. Godine 1993. Međunarodna radio-televizijska organizacija (OIRT), ekvivalent radiodifuzijskih kuća iz centralne i istočne Europe, sjedinila se s EBU-om. Godine 2004. EBU je imala punopravne članice iz 52 države te pridružene članice iz još 29. Članice su radijske i televizijske kompanije, od kojih su većina u vlasništvu države ili u privatnom vlasništvu s javnom koncesijom. Punopravne članice smještene su u državama od Alžira do Vatikana, uključujući gotovo sve europske države. Pridružene članice nisu ograničene samo na Europu te uključuju radiodifuzijske kompanije iz Kanade, Japana, Meksika, Indije, Hong Konga i drugih zemalja. Punopravne članice su one čije države pripadaju europskom radiodifuzijskom području ili su članice Vijeća Europe. Najpoznatija aktivnost EBU-a je Eurovizija. EBU organizira i natjecanje Mladih plesača Eurovizije, kao i natjecanja za mlade glazbenike i scenariste po istom modelu. Članice EBU-a često su surađivale na stvaranju dokumentaraca i animiranih filmova za djecu. Prva takva koprodukcija bila je The Animals of Farthing Wood godine 1993., temeljena na istoimenim knjigama Colina Danna. Glazbena tema koja se izvodi prije svake EBU-ove emisije je preludij Te Deumu koga je napisao Marc-Antoine Charpentier.
Novi!!: Željko Mavrović i Europska radiodifuzijska unija · Vidi više »
Garmisch-Partenkirchen
Garmisch-Partenkirchen (bavarski: Garmisch-Partakurch ili Garmisch-Partnkira) grad je u njemačkoj pokrajini Bavarskoj, u upravnom području Gornja Bavarska, blizu granice s Austrijom.
Novi!!: Željko Mavrović i Garmisch-Partenkirchen · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Željko Mavrović i Hrvatska · Vidi više »
Las Vegas, Nevada
Las Vegas je s 552.539 stanovnika (2006.) na 340 km² najveći grad Nevade i (uz Monte Carlo) najveći svjetski centar kockarske industrije.
Novi!!: Željko Mavrović i Las Vegas, Nevada · Vidi više »
Lennox Lewis
| Lennox Claudius Lewis (London, 2. rujna 1965.) je britanski bivši profesionalni boksač.
Novi!!: Željko Mavrović i Lennox Lewis · Vidi više »
München
München (Zemaljski glavni grad München,: Landeshauptstadt München, bavarski: Landeshaptstod Minga), glavni grad savezne pokrajine Bavarske.
Novi!!: Željko Mavrović i München · Vidi više »
Požega
Požega je grad u Hrvatskoj, središte Požeško-slavonske županije i Požeške biskupije.
Novi!!: Željko Mavrović i Požega · Vidi više »
Sloboština (Brestovac)
Sloboština je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu općine Brestovac.
Novi!!: Željko Mavrović i Sloboština (Brestovac) · Vidi više »
Stuttgart
Stuttgart (Zemaljski glavni grad Stuttgart,: Landeshauptstadt Stuttgart, alemanski: Landeshaubdschdadd Schduagert), glavni i po broju stanovnika najveći grad njemačke savezne pokrajine Baden-Württemberg.
Novi!!: Željko Mavrović i Stuttgart · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Željko Mavrović i Zagreb · Vidi više »
1. svibnja
1.
Novi!!: Željko Mavrović i 1. svibnja · Vidi više »
11. prosinca
11.
Novi!!: Željko Mavrović i 11. prosinca · Vidi više »
11. travnja
11.
Novi!!: Željko Mavrović i 11. travnja · Vidi više »
11. veljače
11.
Novi!!: Željko Mavrović i 11. veljače · Vidi više »
12. rujna
12.
Novi!!: Željko Mavrović i 12. rujna · Vidi više »
14. listopada
14.
Novi!!: Željko Mavrović i 14. listopada · Vidi više »
15. veljače
15.
Novi!!: Željko Mavrović i 15. veljače · Vidi više »
16. listopada
16.
Novi!!: Željko Mavrović i 16. listopada · Vidi više »
17. lipnja
17.
Novi!!: Željko Mavrović i 17. lipnja · Vidi više »
17. rujna
17.
Novi!!: Željko Mavrović i 17. rujna · Vidi više »
17. veljače
17.
Novi!!: Željko Mavrović i 17. veljače · Vidi više »
18. lipnja
18.
Novi!!: Željko Mavrović i 18. lipnja · Vidi više »
18. listopada
18.
Novi!!: Željko Mavrović i 18. listopada · Vidi više »
18. rujna
18.
Novi!!: Željko Mavrović i 18. rujna · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Željko Mavrović i 1969. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Željko Mavrović i 1988. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Željko Mavrović i 1992. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Željko Mavrović i 1993. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Željko Mavrović i 1994. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Željko Mavrović i 1995. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Željko Mavrović i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Željko Mavrović i 1997. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Željko Mavrović i 1998. · Vidi više »
2. studenoga
2.
Novi!!: Željko Mavrović i 2. studenoga · Vidi više »
20. ožujka
20.
Novi!!: Željko Mavrović i 20. ožujka · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Željko Mavrović i 2012. · Vidi više »
22. lipnja
22.
Novi!!: Željko Mavrović i 22. lipnja · Vidi više »
22. travnja
22.
Novi!!: Željko Mavrović i 22. travnja · Vidi više »
25. ožujka
25.
Novi!!: Željko Mavrović i 25. ožujka · Vidi više »
26. lipnja
26.
Novi!!: Željko Mavrović i 26. lipnja · Vidi više »
26. ožujka
26.
Novi!!: Željko Mavrović i 26. ožujka · Vidi više »
26. rujna
26.
Novi!!: Željko Mavrović i 26. rujna · Vidi više »
26. studenoga
26.
Novi!!: Željko Mavrović i 26. studenoga · Vidi više »
4. lipnja
4.
Novi!!: Željko Mavrović i 4. lipnja · Vidi više »
5. veljače
5.
Novi!!: Željko Mavrović i 5. veljače · Vidi više »
7. kolovoza
7.
Novi!!: Željko Mavrović i 7. kolovoza · Vidi više »
7. svibnja
7.
Novi!!: Željko Mavrović i 7. svibnja · Vidi više »
8. listopada
8.
Novi!!: Željko Mavrović i 8. listopada · Vidi više »
9. prosinca
9.
Novi!!: Željko Mavrović i 9. prosinca · Vidi više »
