Komunikacija

384 odnosi: Aškenazi, Afera Dreyfus, Aleksandar Horvat, Aleksandar Ranković, Alfred Pal, Alija (Izrael), Alojzije Stepinac, Amiel Shomrony, Ancona, Andrija Hebrang (otac), Andrija Hebrang (sin), Antisemitizam, Anton Korošec, Aramejski jezik, Asimilacija, Austro-Ugarska, Avari, Đakovo, Đuro Vidmarović, Španjolska, Švicarska, Žarko Dolinar, Žarko Puhovski, Željko Rohatinski, Židovi, Židovska općina Zagreb, Židovska smotra, Žuži Jelinek, Čakovec, Češka, Balkan, Bankarstvo, Beograd, Berlin, Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu, Bjelovar, Bošnjačko-hrvatski sukob, Bosna, Bosna i Hercegovina, Branko Bauer, Branko Lustig, Cionizam, Dalmacija, Dan Baram, Daruvar, David Frankfurter, Davos, Deportacija, Detuđmanizacija, Dinar, ..., Dirigiranje, Domovinski rat, Donji Miholjac, Drava, Drugi svjetski rat, Dubrovačko-neretvanska županija, Dubrovnik, Duga Resa, Dukat, Dunav, Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama, Eduardo Rózsa-Flores, Edvard Kardelj, Emil Cossetto, Europa, Europski institut za baštinu holokausta, Farmacija, Francuska, Franjo Tuđman, Gavro Schwarz, Geto, Globus, Gospić, Gospodarstvo, Gradišće, Gradonačelnik, Grgur I., Habsburg, Hazari, Hebrejski jezik, Holokaust, Hrvatska, Hrvatska (razdvojba), Hrvatska narodna legija, Hrvatska politička emigracija, Hrvatski narodni preporod, Hrvatski orlovski savez, Hrvatski sabor, Hrvatsko državno pravo, Hrvatsko proljeće, Hrvatsko-izraelsko društvo, Humanizam, Igor Primorac, Ilok, Istočna Europa, Italija, Ivan Goran Kovačić, Ivan Merz, Ivan Milutinović, Ivica Račan, Ivo Frank, Ivo Goldstein, Ivo Korsky, Izrael, Jadransko more, Jakov Bienenfeld, Jakov Sedlar, Jeruzalem, Jidiš, Josip Broz Tito, Josip Frank, Josip II., car Svetog Rimskog Carstva, Josip Jelačić, Judaizam, Jugoslavenska narodna armija, Justinijan I. Veliki, Kalif, Karađorđevići, Karlo I. Austrijski, Karlovac, Katolička Crkva, Koncentracijski logor, Koncentracijski logor Auschwitz, Koncentracijski logor Jasenovac, Konvoj Libertas, Koprivnica, Korčula, KOS, Kotel Da-Don, Kraljevica, Kraljevina Jugoslavija, Kraljevina Srbija, Križevci, Kruščica, Kultura, Kupari, Latinski jezik, Lav Znidarčić, Ljubica Štefan, Luciano Moše Prelević, Mađari, Mađarizacija, Marija Terezija Austrijska, Medicina, Mihajlo Krešimir II., Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske, Miroslav Šalom Freiberger, Mladen Schwartz, Mletačka Republika, Moravska, Mostar, Muftija, Musliman, Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka, Napoleon Bonaparte, Narodni list, Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije, Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj, Nürnberški zakoni, Nenad Porges, Nenad Puhovski, Nezavisna Država Hrvatska, Nikola Pašić, Njemačka, Novinarstvo, Nuncij, Obnovljeni Život, Obrt, Odvjetnik, Ognjen Kraus, Operacija Barbarossa, Operacije "Labrador" i "Opera", Orgulje, Oružane snage Republike Hrvatske, Osijek, Osječko-baranjska županija, Pamuk, Papa, Pariška mirovna konferencija 1919., Patent, Patrijarh, Pavao IV., Pirenejski poluotok, Pirovac, Požega, Pogrom, Poljoprivreda, Portugal, Povijest, Pravednik među narodima, Primorsko-goranska županija, Prvi svjetski rat, Rab, Rabin, Radovan Fuchs, Rajko Grlić, Raspad SFRJ, Reis-ul-ulema, Rekonkvista, Relja Bašić, Revolucija 1848. – 1849., Revolucija u Mađarskoj 1848., Riječka sinagoga, Rijeka, Rikard Lang, Rimsko Carstvo, Rusija, Salamon Mandolfo, Salamon Mosković, Samuel David Aleksander, Sarajevo, Sava, Sedma banijska divizija NOVJ-a, Sefardi, Senat, Senj, Siegfried Kasche, Siječanj, Silvije Degen, Sinagoga, Sinagoge u Hrvatskoj, Sinajski poluotok, Sisak, Skladatelj, Slatina, Slavko Goldstein, Slavonija, Slavonski Brod, Slobodan Lang, Slovenija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Hrvatska, Solin, Sparta, Split, Splitsko-dalmatinska županija, Srbi, Srbija, Srednja klasa, Srednji vijek, Srpska pravoslavna Crkva, Stara Gradiška, Starčevićev dom, Stari vijek, Stepinac i Židovi (Štefan), Stjepan Mesić, Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj, Stranka prava, Sudac, Talac, Taranto, Tenja, Treći Reich, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Tvrtko Kale, Ustaše, Varaždin, Vatroslav Lisinski, Velika Mađarska, Velika Srbija, Velikosrpska ideologija, Veljački patent, Vezir, Vid Morpurgo, Viktor Aleksander, Vinko Brešan, Vinkovci, Virovitica, Vitez, Vjesnik u srijedu, Vojna krajina, Vukovar, Zagreb, Zemun, Znanost, 10. stoljeće, 10. travnja, 13. SS oružana gorska divizija "Handschar", 13. stoljeće, 14. izvanredni kongres SKJ, 14. stoljeće, 1456., 15. stoljeće, 15. studenoga, 1502., 1527., 1556., 16. ožujka, 16. stoljeće, 16. studenoga, 1622., 1663., 17. travnja, 1738., 1739., 1773., 1776., 1777., 1781., 1782., 1791., 1798., 18. stoljeće, 18. travnja, 1806., 1811., 1820., 1825., 1839., 1840., 1841., 1845., 1847., 1859., 1861., 1863., 1867., 1869., 1870., 1873., 1874., 1878., 1880., 1890., 1899., 19. listopada, 1906., 1907., 1910., 1918., 1919., 1921., 1922., 1923., 1925., 1926., 1927., 1929., 1931., 1932., 1936., 1940., 1941., 1942., 1943., 1944., 1945., 1947., 1948., 1950., 1951., 1952., 1953., 1954., 1957., 1960., 1967., 1980-ih, 1988., 1990-ih, 1990., 1991., 1992., 1995., 1998., 1999., 20. stoljeće, 2005., 2006., 2008., 21. listopada, 21. srpnja, 22. travnja, 27. kolovoza, 28. rujna, 3. rujna, 3. stoljeće, 30. travnja, 31. svibnja, 6. stoljeće, 641., 8. siječnja, 9. stoljeće, 9. travnja. Proširite indeks (334 više) » « Stisni indeks

Aškenazi

Albert Einstein je aškenaski Židov. Aškenazi (hebr. אַשְכְּנַזִים, doslovno: "Nijemci") su Židovi čiji predci potječu iz Sjeverne, Srednje ili Istočne Europe, za razliku od Sefarda koji su iz Španjolske i Sjeverne Afrike.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Aškenazi · Vidi više »

Afera Dreyfus

Alfred Dreyfus Afera Dreyfus, politički skandal koji je podijelio Francusku krajem 19. stoljeća Tajne službe, 1894. godine, nalaze popis tajnih dokumenata koje je neki časnik htio prodati Nijemcima.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Afera Dreyfus · Vidi više »

Aleksandar Horvat

Aleksandar Horvat (Aleksa, Aleksander, Šandor) (Sutinske Toplice, 6. prosinca 1875. Zagreb, 8. svibnja 1928.) je bio hrvatski pravnik i pravaški političar, zagovornik parlamentarnog monarhizma i trijalizma.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Aleksandar Horvat · Vidi više »

Aleksandar Ranković

Aleksandar Ranković (Draževac kraj Obrenovca, 28. studenoga 1909. – Dubrovnik, 20. kolovoza 1983.), član Politbiroa i bliski suradnik Josipa Broza Tita.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Aleksandar Ranković · Vidi više »

Alfred Pal

Alfred Pal (Beč, 30. studenoga 1920. – Zagreb, 30. lipnja 2010.) bio je hrvatski slikar, karikaturist i grafički dizajner.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Alfred Pal · Vidi više »

Alija (Izrael)

Alija (naglasak alìja), pojam je kojim označujemo doseljavanje Židova u Izrael i Palestinu (usporedi → Eretz Yisrael), a vremenski se odnosi na doseljavanja od konca 19.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Alija (Izrael) · Vidi više »

Alojzije Stepinac

Alojzije Stepinac (Brezarić pokraj Krašića, 8. svibnja 1898. – Krašić, 10. veljače 1960.) bio je zagrebački nadbiskup i kardinal.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Alojzije Stepinac · Vidi više »

Amiel Shomrony

Amiel Shomrony (Zagreb, 16. kolovoza 1917. - Hatsevelet Hasharon, Izrael, 24. srpnja 2009.), bio je hrvatski Židov koji je preživio Holokaust.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Amiel Shomrony · Vidi više »

Ancona

Ancona (staro hrv. ime Jakin), grad i luka na talijanskoj obali Jadrana u središnjem dijelu Italije; glavni grad istoimene provincije u regiji Marche; 101.909 stanovnika (2005.). Ancona se razvila amfiteatralno oko luke na sjeverozapadnim padinama planine Monte Conero (572 m).

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Ancona · Vidi više »

Andrija Hebrang (otac)

Andrija Hebrang (Bačevac pokraj Virovitice, 22. listopada 1899. – Beograd, 11. lipnja 1949.), bio je hrvatski revolucionar, političar i državnik.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Andrija Hebrang (otac) · Vidi više »

Andrija Hebrang (sin)

Andrija Hebrang (Beograd, 27. siječnja 1946.), hrvatski političar, liječnik i profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Andrija Hebrang (sin) · Vidi više »

Antisemitizam

Antisemitizam je neprijateljski stav prema Židovima, u obliku vjerske, nacionalne, socijalne ili rasne nesnošljivosti.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Antisemitizam · Vidi više »

Anton Korošec

Anton Korošec Anton Korošec (Biserjane, Sveti Jurij ob Ščavnici, 12. svibnja 1872. – Beograd, 14. prosinca 1940.), slovenski političar i teolog.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Anton Korošec · Vidi više »

Aramejski jezik

Aramejski (imperijalni aramejski, biblijski aramejski; ISO 639-3: arc) je jezik ili grupa jezika koji pripadaju semitskoj podskupini afrazijske jezične obitelji.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Aramejski jezik · Vidi više »

Asimilacija

Asimilacija (iz latinskog similis „slično“) može značiti (popis nije potpun).

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Asimilacija · Vidi više »

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Austro-Ugarska · Vidi više »

Avari

Euroazijski Avari (poznati i pod imenom Obri), nomadski narod podrijetlom iz Središnje Azije.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Avari · Vidi više »

Đakovo

Đakovo je grad u istočnoj Hrvatskoj, koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Đakovo · Vidi više »

Đuro Vidmarović

Đuro Vidmarović (1947.) je hrvatski književnik, povjesničar i likovni kritičar iz Zagreba.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Đuro Vidmarović · Vidi više »

Španjolska

Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Španjolska · Vidi više »

Švicarska

Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Švicarska · Vidi više »

Žarko Dolinar

mini Žarko Dolinar (Koprivnica, 3. srpnja 1920. – Basel, 9. ožujka 2003.), prof.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Žarko Dolinar · Vidi više »

Žarko Puhovski

Žarko Puhovski (Zagreb, 15. prosinca 1946.), politolog, filozof, politički analitičar i javni zagovarač REKOM-a u Hrvatskoj.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Žarko Puhovski · Vidi više »

Željko Rohatinski

Željko Rohatinski (Zagreb, 3. siječnja 1951. – 12. prosinca 2019., obavljeno i pristupljeno 12. prosinca 2019.) hrvatski ekonomist i četvrti guverner Hrvatske narodne banke, u razdoblju od 2000. do 2012. godine, što ga čini guvernerom s najduljim mandatom na čelu središnje banke.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Željko Rohatinski · Vidi više »

Židovi

Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Židovi · Vidi više »

Židovska općina Zagreb

Židovska općina Zagreb je vjerska organizacija građana Hrvatske židovskog podrijetla.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Židovska općina Zagreb · Vidi više »

Židovska smotra

Židovska smotra je bila hrvatski mjesečnik odnosno polumjesečnik iz Zagreba.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Židovska smotra · Vidi više »

Žuži Jelinek

Žuži Jelinek (pravo ime Zsuzsanna Ferber) (Budimpešta, Kraljevina Mađarska, 17. srpnja 1920. – Zagreb, 23. siječnja 2016.) je bila hrvatska modna dizajnerica, stilistica, kolumnistica i spisateljica.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Žuži Jelinek · Vidi više »

Čakovec

Čakovec je grad u sjevernoj Hrvatskoj, koji se nalazi oko 90 kilometara sjeverno od Zagreba.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Čakovec · Vidi više »

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Češka · Vidi više »

Balkan

Balkan (iz turskog balkan.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Balkan · Vidi više »

Bankarstvo

Bankarstvo ili bankarski sustav označava kombinaciju opskrbe novcem, posredovanje kreditima, opsluživanje platnog prometa, te posluživanje javnih i privatnih tvrtki sredstvima plaćanja.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Bankarstvo · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Beograd · Vidi više »

Berlin

Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Berlin · Vidi više »

Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu

Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu je bio humanitarni konvoj koji se sastojao 99 šlepera i 143 članova medicinskog osoblja, franjevaca, novinara i tehničkog osoblja, a za cilj je imao prenijeti hranu i lijekove u bolnicu u Novoj Biloj, koja je bila na izdisaju, a glad je opasno prijetila Hrvatima cijele Lašvanske doline.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu · Vidi više »

Bjelovar

Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Bjelovar · Vidi više »

Bošnjačko-hrvatski sukob

Bošnjačko-hrvatski sukob bio je oružani sukob za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini između snaga Republike Bosne i Hercegovine predvođenih Armijom Republike Bosne i Hercegovine i snaga Hrvatske Republike Herceg-Bosne predvođenih Hrvatskim vijećem obrane.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Bošnjačko-hrvatski sukob · Vidi više »

Bosna

Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Bosna · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Branko Bauer

Branko Bauer (Dubrovnik, 18. veljače 1921. – Zagreb, 11. travnja 2002.), hrvatski redatelj.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Branko Bauer · Vidi više »

Branko Lustig

Branko Lustig (Osijek, 10. lipnja 1932. – Zagreb, 14. studenoga 2019.) bio je hrvatski producent i glumac židovskoga podrijetla.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Branko Lustig · Vidi više »

Cionizam

Cionizam je bio nacionalni pokret Židova za utemeljenje židovske države na području Eretz Yisraela (Izraelske zemlje) u prošlosti podijeljenom u razne sandžake Osmanskog Carstva.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Cionizam · Vidi više »

Dalmacija

grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Dalmacija · Vidi više »

Dan Baram

Dan Baram (rođen kao Milivoj Fuchs) (1931. 2009.), policijski general u Izraelu, hrvatski Židov, hrvatski domoljub, zaslužni politički i diplomatski djelatnik Republike Hrvatske.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Dan Baram · Vidi više »

Daruvar

Daruvar (češki: Daruvar, mađarski: Daruvár, njemački: Daruwar, srpski: Дарувар, latinski: Aquae Balissae) je grad u Hrvatskoj, i drugi najveći grad unutar Bjelovarsko-bilogorske županije.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Daruvar · Vidi više »

David Frankfurter

David Frankfurter (Daruvar, 9. srpnja 1909. – Ramat Gan, Izrael, 19. srpnja 1982.), hrvatski židov poznat po atentatu na Wilhelma Gustloffa, vođu švicarskog ogranka Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (NSDAP).

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i David Frankfurter · Vidi više »

Davos

Davos (njemački: Davos, talijanski: Tavate, retoromanski: Tavau) je grad u Švicarskoj, grad kantona Graubündena i druga po površini općina.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Davos · Vidi više »

Deportacija

Deportacija židova, 1940. Deportacija Nijemaca iz Šleske Deportacija (iz lat. deportare "ukloniti") označava primjerice prisilnu deložaciju, premještanje, preseljenje ili nasilni prijevozu jedne ili više osoba.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Deportacija · Vidi više »

Detuđmanizacija

Detuđmanizacija je pojam koji označava političke i društvene promjene poslije smrti predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana (1922. – 1999., predsjednik RH 1990. – 1999.), koje je obilježilo udaljavanje od njegove političke doktrine i načina upravljanja zemljom.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Detuđmanizacija · Vidi više »

Dinar

Dinar je naziv valute u nekim, uglavnom arapskim, državama.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Dinar · Vidi više »

Dirigiranje

Dirigent Lorin Maazel Dirigiranje je čin vođenja glazbenog izvođenja vidljivim gestama.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Dirigiranje · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Domovinski rat · Vidi više »

Donji Miholjac

Donji Miholjac (mađ. Alsómiholjác) je grad u Slavoniji koji upravno pripada Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Donji Miholjac · Vidi više »

Drava

Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Drava · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Dubrovačko-neretvanska županija

Dubrovačko-neretvanska županija najjužnija je hrvatska županija.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Dubrovačko-neretvanska županija · Vidi više »

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Dubrovnik · Vidi više »

Duga Resa

Duga Resa je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Duga Resa · Vidi više »

Dukat

Giovannija Dandola (1280. – 1288.) Pietra Gradeniga (1289. – 1310.) Dukat iz 1582. godine Nizozemski dukat iz 1724. godine Franje Josipa I. izdan oko 1910. godine Dukat je zlatnik koji je bio u uporabi u brojnim europskim zemljama do Prvog svjetskog rata.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Dukat · Vidi više »

Dunav

Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Dunav · Vidi više »

Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama

Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama je bio pravni akt kojeg je izdao habsburški car Josip II. 21. prosinca 1781. Ovim je aktom Josip II.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama · Vidi više »

Eduardo Rózsa-Flores

Eduardo Rózsa-Flores (Santa Cruz de la Sierra, Bolivija, 6. ožujka 1960. – Santa Cruz de la Sierra, Bolivija 16. travnja 2009.) bio je bolivijsko-hrvatsko-mađarski novinar, glumac, plaćenik i navodni tajni agent židovskog podrijetla.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Eduardo Rózsa-Flores · Vidi više »

Edvard Kardelj

Edvard Kardalj Edvard Kardelj (Ljubljana, 27. siječnja 1910. – Ljubljana, 10. veljače 1979.), slovenski i jugoslavenski komunistički političar i publicist.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Edvard Kardelj · Vidi više »

Emil Cossetto

Emil Cossetto (Trst, 12. listopada 1918. – Zagreb, 28. lipnja 2006.) bio je hrvatski skladatelj, dirigent, zborovođa i glazbeni pedagog.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Emil Cossetto · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Europa · Vidi više »

Europski institut za baštinu holokausta

Europski institut za baštinu holokausta je organizacija za javno dobro sa sjedištem u Češkoj republici.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Europski institut za baštinu holokausta · Vidi više »

Farmacija

Farmacija (ljekarništvo ili apotekarstvo; od grčki φάρμακον.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Farmacija · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Francuska · Vidi više »

Franjo Tuđman

Dr.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Franjo Tuđman · Vidi više »

Gavro Schwarz

Gavro Schwarz (Nádudvar, 13. prosinca 1872. – Zagreb, 7. prosinca 1942.), židovski teolog i povjesničar, zagrebački nadrabin.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Gavro Schwarz · Vidi više »

Geto

Vencijanski geto danas Geto je prostor ili dio grada na kojem žive osobe na osnovi određene rasne ili etničke pripadnosti.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Geto · Vidi više »

Globus

Globus Globus može značiti.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Globus · Vidi više »

Gospić

Gospić je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Gospić · Vidi više »

Gospodarstvo

Gospodarstvo (privreda), ljudska djelatnost koju čine tri osnovna čimbenika: proizvodnja, potrošnja i razmjena, a može biti samoopskrbno, što je svojstveno plemenskim i nerazvijenim zajednicama, i tržišno gospodarstvo u razvijenim zemljama.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Gospodarstvo · Vidi više »

Gradišće

Gradišće (njemački: Burgenland, bavarski: Burgnlånd, mađarski: Őrvidék, slovenski: Gradiščanska, prekomurski: Gradišče) je najistočna i najmlađa savezna zemlja (njem. Bundesland) Republike Austrije.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Gradišće · Vidi više »

Gradonačelnik

Gradonačelnik (pov. "načelnik") je dužnosnik koji se nalazi, najčešće, na čelu mjesne zajednice ili samouprave odnosno čelnik je njezine izvršne vlasti.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Gradonačelnik · Vidi više »

Grgur I.

Grgur I. Veliki, papa od 3. rujna 590. do 12. ožujka 604., crkveni naučitelj i svetac.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Grgur I. · Vidi više »

Habsburg

Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Habsburg · Vidi više »

Hazari

Kazarska država. Hazari su bila turkijska nomadska plemena naseljena uz obale Volge.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Hazari · Vidi više »

Hebrejski jezik

Hebrejski jezik (heb. עברית; ISO 639-3: heb) semitski je jezik afro-azijske skupine jezika koji materinski govori 5 300 000 ljudi, uglavnom u Izraelu, dijelovima palestinskih područja, SAD-u i u židovskim zajednicama širom svijeta.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Hebrejski jezik · Vidi više »

Holokaust

Trećem Reichu Holokaust ili šoa (heb. הַשׁוֹאָה‎, HaShoah – u prijevodu: »katastrofa«), nazivi su za sistematski državni progon i genocid nad različitim etničkim, vjerskim i političkim skupinama ljudi tijekom Drugog svjetskog rata od strane Velikonjemačkog Reicha i njezinih suradnika.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Holokaust · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska (razdvojba)

* Hrvatska, država u europskom dijelu Sredozemlja.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Hrvatska (razdvojba) · Vidi više »

Hrvatska narodna legija

Hrvatska narodna legija je bila paravojna postrojba Čiste stranke prava, osnovana 1908.Zlatko Hasanbegović, Islam i muslimani u pravaškoj ideologiji: o pokušaju gradnje "pravaške" džamije u Zagrebu 1908., u zborniku radova Pravaška misao i politika, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2007.,, str.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Hrvatska narodna legija · Vidi više »

Hrvatska politička emigracija

Hrvatska politička emigracija (u njemačkom Exilkroaten, u engleskom Exiled Croats) je pojam kojim se obično označava skupine Hrvata raznih političkih struja i naraštaja koji su se od osnutka Kraljevine SHS 1918.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Hrvatska politička emigracija · Vidi više »

Hrvatski narodni preporod

Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Hrvatski narodni preporod · Vidi više »

Hrvatski orlovski savez

Hrvatski katolički orao je bilo hrvatsko katoličko društvo.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Hrvatski orlovski savez · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Hrvatski sabor · Vidi više »

Hrvatsko državno pravo

Hrvatsko državno pravo pojam je kojem se ponekad pridružuju i pojmovi hrvatskog povijesnog i hrvatskog prirodnog prava, a označava skup povijesnih i državno-pravnih činjenica na kojima je utemeljena težnja hrvatskog naroda za očuvanjem nacionalne samostalnosti i postizanjem teritorijalnoga jedinstva hrvatskih zemalja, najprije u okviru Habsburške Monarhije, a potom i u ostalim povijesnim okolnostima.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Hrvatsko državno pravo · Vidi više »

Hrvatsko proljeće

Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Hrvatsko proljeće · Vidi više »

Hrvatsko-izraelsko društvo

Hrvatsko-izraelsko društvo (HID) udruga je građana osnovana 1994. godine s ciljem povezivanja, uspostavljanja i njegovanja prijateljskih odnosa između hrvatskoga i izraelskoga naroda, odnosno unapređivanja i poticanja suradnje između Republike Hrvatske i Države Izrael.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Hrvatsko-izraelsko društvo · Vidi više »

Humanizam

Humanizam je razdoblje kasne srednjovjekovne povijesti obilježeno težnjom za upoznavanjem i nasljedovanjem klasičnih rimskih i grčkih književnosti i civilizacije.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Humanizam · Vidi više »

Igor Primorac

Igor Primorac (Igor Primoratz), (Moskva, 6. listopada 1945.) hrvatski filozof.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Igor Primorac · Vidi više »

Ilok

Središte grada Ilok je najistočniji grad u Hrvatskoj, a pripada Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Ilok · Vidi više »

Istočna Europa

Istočna Europa Istočna Europa europska je regija koju čine države.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Istočna Europa · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Italija · Vidi više »

Ivan Goran Kovačić

Ivan Goran Kovačić (Lukovdol, Gorski kotar, 21. ožujka 1913. – okolica Foče, kod sela Vrbnice,Dragutin Rosandić, Miroslav Šicel, Književnost 3: čitanka s pregledom književnosti, uredio Zvonimir Diklić, I. (V., prerađeno izd.), Školska knjiga, Zagreb, u siječnju 1980., str. 142. 12. srpnja 1943.), preuzeto 13.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Ivan Goran Kovačić · Vidi više »

Ivan Merz

Blaženi Ivan Merz (Banja Luka, 16. prosinca 1896. – Zagreb, 10. svibnja 1928.), istaknuti laik u svjedočenju Evanđelja.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Ivan Merz · Vidi više »

Ivan Milutinović

Ivan Milutinović (Cerovice kod Podgorice, 27. rujna 1901. – Beograd, 23. listopada 1944.), crnogorski komunistički političar i vojskovođa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Ivan Milutinović · Vidi više »

Ivica Račan

Ivica Račan (Ebersbach, 24. veljače 1944. – Zagreb, 29. travnja 2007.), bio je hrvatski političar, predsjednik Vlade Republike Hrvatske od 27. siječnja 2000. do 23. prosinca 2003. godine i prvi predsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Ivica Račan · Vidi više »

Ivo Frank

Ivo Frank (Zagreb, 17. prosinca 1877. – Budimpešta, 19. prosinca 1939.), hrvatski pravnik, političar, jedan od vođa Hrvatske stranke prava i borac protiv mađarske i velikosrpske hegemonije.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Ivo Frank · Vidi više »

Ivo Goldstein

Ivo Goldstein (Zagreb, 16. ožujka 1958.), hrvatski povjesničar i diplomat židovskog podrijetla.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Ivo Goldstein · Vidi više »

Ivo Korsky

Dr Ivo Korsky (Osijek, 22. veljače 1918. – Buenos Aires, 12. prosinca 2004.) je hrvatski politički pisac i političar.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Ivo Korsky · Vidi više »

Izrael

Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Izrael · Vidi više »

Jadransko more

Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Jadransko more · Vidi više »

Jakov Bienenfeld

Jakov Bienenfeld (Zagreb, 28. srpnja 1948. – Zagreb, 9. veljače 2016.), hrvatski poduzetnik.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Jakov Bienenfeld · Vidi više »

Jakov Sedlar

Jakov Sedlar (Split, 6. studenoga 1952.) hrvatski je filmski redatelj i producent koji dokumentarne i igrane filmove snima od 1980.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Jakov Sedlar · Vidi više »

Jeruzalem

Jeruzalem (heb. ירושלים jerušalajm; arap. القُدس al-Kuds.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Jeruzalem · Vidi više »

Jidiš

Jidiš (heb. ייִדיש, Jiddisch; ISO 639-3: yid) jedna od dvije podskupine visokonjemačkih jezika kojim govori oko četiri milijuna Židova širom svijeta, poglavito u Izraelu i Njemačkoj.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Jidiš · Vidi više »

Josip Broz Tito

Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Josip Broz Tito · Vidi više »

Josip Frank

Josip Frank (Osijek, 16. travnja 1844. – Zagreb, 17. prosinca 1911.), bio je hrvatski odvjetnik i političar.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Josip Frank · Vidi više »

Josip II., car Svetog Rimskog Carstva

Josef Benedikt August Johann Anton Michael Adam (Schönbrunn, Beč, 13. ožujka 1741. - Beč, 20. veljače 1790.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj od 1780. do 1790. Josip II.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Josip II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Josip Jelačić

Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Josip Jelačić · Vidi više »

Judaizam

Judaizam je religija koja propovijeda vjeru u jednog, bestjelesnog i samo duhovnog Boga, stvoritelja svega.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Judaizam · Vidi više »

Jugoslavenska narodna armija

Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »

Justinijan I. Veliki

Justinijan I. Veliki (lat. Flavius Petrus Sabbatius Iustinianus, grč. Φλάβιος Πέτρος Σαββάτιος Ἰουστινιανός, Flávios Pétros Sabbátios Ioustinianós) (Tauresium, Dardanija (današnji Taor, blizu Skoplja, Makedonija), 11. svibnja 483. – Konstantinopol, 14. studenog 565.), car Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta) od 1. kolovoza 527. do svoje smrti 565.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Justinijan I. Veliki · Vidi više »

Kalif

Kalif (arapski: خليفة), naslov duhovnog poglavara muslimana koji se smatra nasljednikom Muhameda.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Kalif · Vidi više »

Karađorđevići

Karađorđevići (srp. Карађорђевићи) su srpska vladarska dinastija koja je vladala Kneževinom, kasnije Kraljevinom Srbijom 1842.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Karađorđevići · Vidi više »

Karlo I. Austrijski

Karlo IV. (hrv. Karlo Franjo Josip Ludovik Hubert Juraj Oton Marija Habsburško-Lotarinški, njem. Karl Franz Joseph Ludwig Hubert Georg Otto Maria von Habsburg-Lothringen, engl. Charles Francis Joseph Louis Hubert George Otto Mary of Habsburg-Lorraine, mađ. IV. Károly ili Habsburg-Lotaringiai Károly Ferenc József Lajos Hubert György Mária, tal. Carlo Francesco Ludovico Giorgio Ottone Maria d'Asburgo Lorena, polj. Karol Franciszek Józef Ludwik Hubert Jerzy Otto Maria Habsbursko-Lotaryński, ukr. Карл І Франц Йосиф; Persenbeug, 17. kolovoza 1887. - Funchal, Madeira, 1. travnja 1922.), posljednji austrijski car i ugarsko-hrvatski kralj (kao Karlo IV.). Vladao je od 1916. do 1918. U Katoličkoj Crkvi štuje se kao blaženi Karlo s pridjevom zemalja (austrijski, ugarski, hrvatski, češki).

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Karlo I. Austrijski · Vidi više »

Karlovac

Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Karlovac · Vidi više »

Katolička Crkva

Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Katolička Crkva · Vidi više »

Koncentracijski logor

alt.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Koncentracijski logor · Vidi više »

Koncentracijski logor Auschwitz

Koncentracijski logor Auschwitz (njem. Konzentrationslager Auschwitz), skraćeno KL Auschwitz (njem. KZ Auschwitz) naziv je za najveći sustav nacističkih koncentracijskih logora, logora za istrebljenje i prisilnog rada pod upravom Trećeg Reicha na području okupirane Poljske, za vrijeme Drugog svjetskog rata i Holokausta.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Koncentracijski logor Auschwitz · Vidi više »

Koncentracijski logor Jasenovac

Ulaz u logor Jasenovac Koncentracijski logor Jasenovac ili Sabirni logor Jasenovac bio je najveći koncentracijski logor i logor za istrebljenje u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Koncentracijski logor Jasenovac · Vidi više »

Konvoj Libertas

Konvoj Libertas napušta Dubrovnik nakon što je istovarena humanitarna pomoć Konvoj Libertas je naziv za dijelom organiziranu, a dijelom samoinicijativnu humanitarnu akciju probijanja pomorske blokade Dubrovnika za vrijeme okupacije tijekom Domovinskog rata.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Konvoj Libertas · Vidi više »

Koprivnica

Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Koprivnica · Vidi više »

Korčula

Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Korčula · Vidi više »

KOS

KOS je kratica za zloglasnu Kontraobavještajnu službu koja je bila sastavni dio JNA u nekadašnjoj SFRJ.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i KOS · Vidi više »

Kotel Da-Don

Kotel Da-Don (Jeruzalem, 12. prosinca 1967.), hrvatski rabin, rabin židovske vjerske zajednice "Bet Israel" u Zagrebu i glavni rabin Hrvatske od 1998.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Kotel Da-Don · Vidi više »

Kraljevica

Kraljevica je grad u zapadnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Kraljevica · Vidi više »

Kraljevina Jugoslavija

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »

Kraljevina Srbija

Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Kraljevina Srbija · Vidi više »

Križevci

Križevci su grad u Koprivničko-križevačkoj županiji u Hrvatskoj.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Križevci · Vidi više »

Kruščica

Biljni rod.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Kruščica · Vidi više »

Kultura

Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Kultura · Vidi više »

Kupari

Kupari su naselje i ljetovalište u općini Župa dubrovačka u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Kupari · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Latinski jezik · Vidi više »

Lav Znidarčić

Dr Lav Znidarčić (Split, 14. kolovoza 1918. Zagreb, 23. prosinca 2001.) bio je hrvatski odvjetnik, kulturni djelatnik, hrvatski uznik i rodoljub.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Lav Znidarčić · Vidi više »

Ljubica Štefan

Ljubica Štefan (Prilep, 1921. – Zagreb, 17. ožujka 2002.), bila je hrvatska povjesničarka.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Ljubica Štefan · Vidi više »

Luciano Moše Prelević

Luciano Moše Prelević (Zagreb, 1953.), hrvatski rabin.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Luciano Moše Prelević · Vidi više »

Mađari

Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Mađari · Vidi više »

Mađarizacija

Stanovništvo Kraljevine Ugarske (1880). etničke skupine u Kraljevini Ugarskoj (1880) Madari u Kraljevini Ugarskoj (1890) Mađarizacija označava povijesno provođeno nastojanje kako bi se ne-mađarsko stanovništvo Kraljevine Ugarske silom pretvorilo u dio mađarske nacije.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Mađarizacija · Vidi više »

Marija Terezija Austrijska

Marija Terezija (Palača Hofburg, Beč, 13. svibnja 1717. – Palača Hofburg, Beč, 29. studenog 1780.) češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Marija Terezija Austrijska · Vidi više »

Medicina

Medicina (lat. ars medica - umijeće liječenja; grč. iatriké téhne - tehnika liječenja) je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unaprijeđenje zdravlja zdravih ljudi.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Medicina · Vidi više »

Mihajlo Krešimir II.

Mihajlo Krešimir II. (lat. Michael Cresimiri), hrvatski kralj iz vladarske dinastije Trpimirovića, vladao je od 949. – 969. godine.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Mihajlo Krešimir II. · Vidi više »

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, središnje je tijelo državne uprave u Republici Hrvatskoj koje vodi aktivnu politiku zapošljavanja, te obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske · Vidi više »

Miroslav Šalom Freiberger

Miroslav Šalom Freiberger (hebr.: שלום (מירוסלאב) פרייברגר; Zagreb, 9. siječnja 1903. - Auschwitz, 8. svibnja 1943.), židovski teolog, vjeroučitelj, prevoditelj, pisac i posljednji ratni zagrebački nadrabin.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Miroslav Šalom Freiberger · Vidi više »

Mladen Schwartz

Mladen Schwartz (Zagreb, 17. travnja 1947. – Zagreb, 14. rujna 2017.), bio je hrvatski političar, filozof i publicist.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Mladen Schwartz · Vidi više »

Mletačka Republika

Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Mletačka Republika · Vidi više »

Moravska

Moravska (češki i slovački: Morava, mađ. Morvaország; polj. Morawy; njem. Mähren) povijesna je pokrajina, a ime je dobila po rijeci Moravi, koja izvire u sjeverozapadnom dijelu ove pokrajine.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Moravska · Vidi više »

Mostar

Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Mostar · Vidi više »

Muftija

Muftija (arapski: مفتي) je riječ koja u islamu označava glavnog vjerskog autoriteta na području muftiluka, odnosno mešihata.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Muftija · Vidi više »

Musliman

Slika pod nazivom ''Molitva u Kairu'' iz 1865. godine francuskog slikara Jean-Léon Gérômea koja prikazuje muslimane tijekom molitve. Musliman je sljedbenik religije islama.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Musliman · Vidi više »

Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka

Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka (njem. Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), na hrvatskom jeziku češće se rabi naziv Nacionalsocijalistička stranka, bila je politička stranka u Njemačkoj između 1919.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka · Vidi više »

Napoleon Bonaparte

Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Napoleon Bonaparte · Vidi više »

Narodni list

Narodni list iz Zadra najstarije su žive hrvatske novine, s bogatom kulturnom, povijesnom i novinarskom tradicijom, koje znanstvenici s pravom nazivaju zadarskim pisanim spomenikom kulture.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Narodni list · Vidi više »

Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije

Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije, punim nazivom Narodnooslobodilačka partizanska i dobrovoljačka vojska Jugoslavije (NOP DVJ) ili Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije (NOV i POJ), kraće i popularnije partizani, naziv je za oružane snage koje su vodile narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije tijekom Drugoga svjetskoga rata pod vodstvom tadašnje Komunističke partije Jugoslavije.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije · Vidi više »

Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj

Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj (NOP) bio je dio antifašističkog NOP-a na području okupirane Jugoslavije.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj · Vidi više »

Nürnberški zakoni

Naslovnica ''Reichsgesetzblatt I. dio br. 100'' u kojoj su 16. rujna 1935. objavljeni nürnberški zakoni Nürnberški zakoni (njemački: Nürnberger Gesetze) je naziv za 3 (povijesno 2) zakona koji su doneseni i stupili na snagu 1935.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Nürnberški zakoni · Vidi više »

Nenad Porges

Nenad Porges (Zagreb, 22. prosinca 1946.) je hrvatski političar i ekonomist.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Nenad Porges · Vidi više »

Nenad Puhovski

Nenad Puhovski (Zagreb, 29. travnja 1949.) hrvatski je filmski, televizijski i kazališni redatelj, producent i scenarist.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Nenad Puhovski · Vidi više »

Nezavisna Država Hrvatska

Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

Nikola Pašić

Nikola Pašić (Zaječar, 18. prosinca 1845. – Beograd, 10. prosinca 1926.), bio je srpski političar, dugogodišnji predsjednik vlade Kraljevine Srbije i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, osnivač i vođa Narodne radikalne stranke.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Nikola Pašić · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Njemačka · Vidi više »

Novinarstvo

Novinarstvo je struka kojom se bave novinari.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Novinarstvo · Vidi više »

Nuncij

Nuncij (lat. nuntius - glasnik, vjesnik), odnosno apostolski nuncij, papinski je poslanik pri nekoj vladi, odnosno stalni diplomatski predstavnik Svete Stolice pri nekoj državi s kojom Sveta Stolica ima regularne diplomatske odnose.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Nuncij · Vidi više »

Obnovljeni Život

Obnovljeni Život je hrvatski tromjesečni znanstveni časopis za filozofiju i religijske znanosti.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Obnovljeni Život · Vidi više »

Obrt

Kovač Bačvar Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti u skladu sa Zakonom.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Obrt · Vidi više »

Odvjetnik

Francuski odvjetnik s početka XX. stoljeća Odvjetnik je osoba koja pruža pravnu pomoć fizičkim i pravnim osobama u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava i pravnih interesa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Odvjetnik · Vidi više »

Ognjen Kraus

Ognjen Kraus (Zagreb, 4. listopada 1945.), hrvatski liječnik, urolog, pisac, predsjednik "Židovske općine Zagreb" (ŽOZ) i koordinator "Židovskih općina Hrvatske".

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Ognjen Kraus · Vidi više »

Operacija Barbarossa

Operacija Barbarossa naziv je za njemačku invaziju Sovjetskog Saveza 22. lipnja 1941. godine.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Operacija Barbarossa · Vidi više »

Operacije "Labrador" i "Opera"

Operacije "Labrador" i "Opera" su bile akcije koje su kontraobavještajne službe JNA (KOS) od 19. kolovoza 1991. provodile u početnoj fazi Domovinskog rata u Zagrebu.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Operacije "Labrador" i "Opera" · Vidi više »

Orgulje

Orgulje (njemački orgel iz starovisokonjemačkog orgela, organa za latinski organa, množina od organum za izv. grčki organon, ὄργανον, tj. „glazbalo”, Hrvatska enciklopedija HLZMK; Pristupljeno 4. kolovoza 2018.) su jedno od najsloženijih glazbala s tipkama, a svrstavamo ih i u puhačka glazbala.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Orgulje · Vidi više »

Oružane snage Republike Hrvatske

Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »

Osijek

Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Osijek · Vidi više »

Osječko-baranjska županija

Osječko-baranjska županija je jedna od dvadeset hrvatskih županija, smještena je na istoku Hrvatske.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Osječko-baranjska županija · Vidi više »

Pamuk

pamuk spreman za berbu berba pamuka u Teksasu stroj za branje Pamuk je mekano vlakno koje raste oko sjemena biljke Gossypium, grma iz tropskih i suptropskih krajeva, uključujući Ameriku, Indiju i Afriku.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Pamuk · Vidi više »

Papa

Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Papa · Vidi više »

Pariška mirovna konferencija 1919.

David Lloyd George, Vittorio Orlando, Georges Clemenceau i Woodrow Wilson. Pariška mirovna konferencija 1919. godine je bila konferencija koju su organizirali pobjednici u Prvom svjetskom ratu kako bi ustanovili mirovne sporazume između Saveznika i poraženih Središnjih sila.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Pariška mirovna konferencija 1919. · Vidi više »

Patent

Patent je isprava kojom se zaštićuje isključivo pravo iskorištavanja nekog izuma.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Patent · Vidi više »

Patrijarh

* Patrijarhat, u antropologiji, je patrijarh naziv za onog koji drži vlast u patrijarhalnoj obitelji ili većoj društvenoj zajednici.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Patrijarh · Vidi više »

Pavao IV.

Pavao IV., lat. Paulus PP.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Pavao IV. · Vidi više »

Pirenejski poluotok

Satelitska snimka Pirenejskog poluotoka Pirenejski poluotok ili Iberijski poluotok (špa. i port. Península Ibérica) poluotok je na krajnjem jugozapadu Europe, odjeljen od Francuske planinskim lancem Pireneja po kojem je dobio ime.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Pirenejski poluotok · Vidi više »

Pirovac

Pirovac je općina Šibensko-kninskoj županiji u Hrvatskoj.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Pirovac · Vidi više »

Požega

Požega je grad u Hrvatskoj, središte Požeško-slavonske županije i Požeške biskupije.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Požega · Vidi više »

Pogrom

Prikaz iz 1493. Pogrom (iz rus. погром "razaranje, pustošenje") odnosi se na nasilne, ponekad organizirane skupne prepade prema pripadnicima vjerskih, nacionalnih, etničkih ili manjinskih skupina.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Pogrom · Vidi više »

Poljoprivreda

Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Poljoprivreda · Vidi više »

Portugal

Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Portugal · Vidi više »

Povijest

Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Povijest · Vidi više »

Pravednik među narodima

Pravednik među narodima (hebrejski khassidey umot ha-olam) je odlikovanje koje dodjeljuje Izrael kako bi odlikovao pripadnike drugih naroda koji su spašavali Židove od istrjebljenja tijekom holokausta riskirajući pri tome vlastite živote.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Pravednik među narodima · Vidi više »

Primorsko-goranska županija

Primorsko-goranska županija nalazi se na zapadu Hrvatske, 3582 km² kopnene površine.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Primorsko-goranska županija · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Rab

Rab je otok na istočnoj strani Jadranskog mora u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Rab · Vidi više »

Rabin

Rabin je židovski vjerski učitelj i tumač Tore, svećenik u vjerskoj općini, propovjednik i predvodnik bogoštovlja u sinagogi.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Rabin · Vidi više »

Radovan Fuchs

Radovan Fuchs (Zagreb, 5. rujna 1953.), hrvatski znanstvenik i aktualni Ministar znanosti i obrazovanja u službi od 23.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Radovan Fuchs · Vidi više »

Rajko Grlić

Rajko Grlić (Zagreb, 2. rujna 1947.), hrvatski filmski redatelj, scenarist i producent, američki i slovenski sveučilišni profesor filmske režije.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Rajko Grlić · Vidi više »

Raspad SFRJ

Animacija prikazuje raspad Jugoslavije (1989. – 2008.) Raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ili raspad SFRJ je naziv za skup povijesnih događaja koji su započeli tijekom 1980-ih i koji su doveli do prestanka pravnog postojanja SFRJ-a kao države.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Raspad SFRJ · Vidi više »

Reis-ul-ulema

Reis-ul-ulema (turski: reisül-ulema, arapski: رئيس العلماء - starješina vjerskih učenjaka) naslov je za velikog muftiju u Bošnjaka muslimana.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Reis-ul-ulema · Vidi više »

Rekonkvista

Rekonkista ili Rekonkvista (španj. reconquista.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Rekonkvista · Vidi više »

Relja Bašić

Relja Bašić (Zagreb, 14. veljače 1930. – Zagreb, 7. travnja 2017.) je bio hrvatski kazališni, filmski i televizijski glumac i redatelj.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Relja Bašić · Vidi više »

Revolucija 1848. – 1849.

Revolucija 1848.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Revolucija 1848. – 1849. · Vidi više »

Revolucija u Mađarskoj 1848.

Ova revolucija pored općih značajki europskih ustanaka protiv feudalnih vlastodržaca i oslobađanja kmetova te borbi za druga temeljna ljudska prava je imala prvenstveno karakter mađarske borbe za samostalnost i nezavisnu državu.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Revolucija u Mađarskoj 1848. · Vidi više »

Riječka sinagoga

Riječka sinagoga Riječka sinagoga, jedna od ukupno tri sinagoge u Hrvatskoj koje su preživjele razdoblje Drugoga svjetskog rata, svečano je 2008.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Riječka sinagoga · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Rijeka · Vidi više »

Rikard Lang

Rikard Lang (Vinkovci, 22. veljače 1913. – Zagreb, 16. rujna 1994.) je bio hrvatski ekonomist i pravnik iz Zagreba, židovskog podrijetla.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Rikard Lang · Vidi više »

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Rimsko Carstvo · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Rusija · Vidi više »

Salamon Mandolfo

Salamon (Salamun) Amadio Mandolfo (Dubrovnik, 23. srpnja 1856. — Dubrovnik, 5. ožujka 1926.), hrvatski odvjetnik i političarBernard Stulli: Jevrejska općina Zagreb/Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb/Kulturno društvo dr Miroslav Šalom Freiberger, Zagreb.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Salamon Mandolfo · Vidi više »

Salamon Mosković

Salamon (Samojlo) Mosković (Zagreb, 7. lipnja 1864. — nadnevak i mjesto smrti nepoznati), hrvatski političar i gospodarstvenik.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Salamon Mosković · Vidi više »

Samuel David Aleksander

Samuel "Sami" David Aleksander (Zagreb, 13. srpnja 1862. – Zagreb, 8. ožujka 1943.) hrvatski industrijalac, nestor hrvatskih industrijalaca, političar (gradski zastupnik u Sisku) i član ugledne zagrebačke obitelji Aleksander.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Samuel David Aleksander · Vidi više »

Sarajevo

Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Sarajevo · Vidi više »

Sava

Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Sava · Vidi više »

Sedma banijska divizija NOVJ-a

Sedma banijska udarna divizija NOVJ-a formirana je naredbom Vrhovnog komandanta NOV-a i POJ-a Josipa Broza Tita od 22. studenog 1942. godine.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Sedma banijska divizija NOVJ-a · Vidi više »

Sefardi

Sefardi (hebrejski ספרדי) su podgrupa Židova, koji potječu s Pirenejskog poluotoka (današnja Španjolska i Portugal).

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Sefardi · Vidi više »

Senat

Rimskom forumu Senat je naziv za skupštinu, često za gornji dom ili komoru legislature ili parlamenta.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Senat · Vidi više »

Senj

Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Senj · Vidi više »

Siegfried Kasche

Siegfried Kasche (Strausberg 18. lipnja 1903. - Zagreb 7. lipnja 1947.) Obergruppenführer SA-a (Jurišnih odreda) i njemački veleposlanik pri NDH.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Siegfried Kasche · Vidi više »

Siječanj

Siječanj Siječanj (lat. Ianuarius) prvi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Siječanj · Vidi više »

Silvije Degen

Silvije Degen (Bjelovar, 15. lipnja 1942.) hrvatski je odvjetnik i političar.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Silvije Degen · Vidi više »

Sinagoga

Maketa nekadašnje sinagoge u Praškoj ulici u Zagrebu. Riječka sinagoga Sinagoga (grčki: συναγωγή) je zgrada u kojoj se obavljaju vjerske aktivnosti u judaizmu (židovstvu).

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Sinagoga · Vidi više »

Sinagoge u Hrvatskoj

Dubrovačka sinagoga Riječka sinagoga Sinagoga je specifičan tip religijske arhitekture u židovstvu.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Sinagoge u Hrvatskoj · Vidi više »

Sinajski poluotok

Sinajski poluotok Sinajska pustinja Sinajski poluotok ili samo Sinai je trokutasti poluotok u Egiptu površine oko 60 000 kilometara kvadratnih.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Sinajski poluotok · Vidi više »

Sisak

Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Sisak · Vidi više »

Skladatelj

Skladatelj ili kompozitor, odnosno skladateljica ili kompozitorica (lat. compositor.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Skladatelj · Vidi više »

Slatina

Slatina je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Slatina · Vidi više »

Slavko Goldstein

Slavko Goldstein Slavko Goldstein (Sarajevo, 22. kolovoza 1928. – Zagreb, 13. rujna 2017.), bio je hrvatski političar, scenarist, knjižar, leksikograf i povjesničar amater židovske nacionalnosti.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Slavko Goldstein · Vidi više »

Slavonija

grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Slavonija · Vidi više »

Slavonski Brod

Slavonski Brod jest grad u istočnoj Hrvatskoj te industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Slavonski Brod · Vidi više »

Slobodan Lang

Slobodan Lang (Zagreb, 8. listopada 1945. – Zagreb, 23. veljače 2016.), bio je hrvatski političar, liječnik iz Zagreba i humanitarni djelatnik.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Slobodan Lang · Vidi više »

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Slovenija · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Socijalistička Republika Hrvatska

Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Socijalistička Republika Hrvatska · Vidi više »

Solin

Solin je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Solin · Vidi više »

Sparta

Teritorij Sparte Sparta (Σπάρτη) je grad na grčkom poluotoku Peloponezu.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Sparta · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Split · Vidi više »

Splitsko-dalmatinska županija

Splitsko-dalmatinska županija je upravno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Splitsko-dalmatinska županija · Vidi više »

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Srbi · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Srbija · Vidi više »

Srednja klasa

Srednja klasa pojam je, koji se koristi u najširem smislu za pojedince i društvene skupine koje se nalaze u sredini hijerarhijske ljestvice određenog društva, odnosno između više ili vladajuće, odnosno niže ili potlačene klase.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Srednja klasa · Vidi više »

Srednji vijek

rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Srednji vijek · Vidi više »

Srpska pravoslavna Crkva

Srpska pravoslavna Crkva (srp. Српска православна црква/Srpska pravoslavna crkva; SPC), jedna od upravno autokefalnih (samostalnih) pravoslavnih crkava koja zajedno s ostalim pravoslavnim crkvama čini jedinstvenu Istočnu kršćansku crkvu.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Srpska pravoslavna Crkva · Vidi više »

Stara Gradiška

Stara Gradiška je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Stara Gradiška · Vidi više »

Starčevićev dom

Ivana Standla (1832. – 1897.) Starčevićev dom je zgrada na današnjem Trgu Ante Starčevića (k. br. 6) u Zagrebu.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Starčevićev dom · Vidi više »

Stari vijek

Ahemenida Pod pojmom stari vijek podrazumijeva se, najčešće, razdoblje od uvođenja pisma odnosno početka civilizacije (oko 3500. g. pr. Kr. u Mezopotamiji) do početka srednjeg vijeka (sredina petog stoljeća).

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Stari vijek · Vidi više »

Stepinac i Židovi (Štefan)

Knjižicu naslovljenu Stepinac i Židovi objavila je hrvatska povjesničarka Ljubica Štefan.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Stepinac i Židovi (Štefan) · Vidi više »

Stjepan Mesić

Stjepan "Stipe" Mesić (Orahovica, 24. prosinca 1934.) hrvatski je političar koji je bio drugi predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata od 19. veljače 2000. do 18. veljače 2010., te predsjednik prve vlade Republike Hrvatske od svibnja do kolovoza 1990., predsjednik drugog saziva Hrvatskog sabora od 1992. do 1994. i bivši predsjednik predsjedništva SFRJ od listopada do prosinca 1991. (konkurentno je obnašao i dužnost Glavnog tajnika Pokreta nesvrstanih).

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Stjepan Mesić · Vidi više »

Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj

Stjepan V. (mađ. V. István) (Budim, 18. listopada 1239. – otok Csepel, 6. kolovoza 1272.), hrvatsko-ugarski kralj (1270. – 1272.) iz dinastije Arpadovića.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj · Vidi više »

Stranka prava

Stranka prava je bila hrvatska politička stranka desnog centra koja je od 1861.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Stranka prava · Vidi više »

Sudac

Sudac razgovara s obranom Sudac je fizička osoba kojem se povjerava pravo i dužnost da u određenoj spornoj situaciji sam ili u dogovoru s drugim sucima donese odluku kojom se ta sporna situacija rješava.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Sudac · Vidi više »

Talac

Prizor s policijske vježbe oslobađanja talaca Talac je osoba koju se zadržava kao zarobljenik protiv svoje volje.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Talac · Vidi više »

Taranto

Taranto (lat.: Tarentum) je grad na jugu Italije u regiji Apulija, administrativno središe istoimene pokrajina Taranto, smješten na obali Jonskog mora u Tarantskom zaljevu, na zapadnoj strani poluotoka Salentina ("peta talijanske čizme").

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Taranto · Vidi više »

Tenja

Tenja je naselje u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Tenja · Vidi više »

Treći Reich

Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Treći Reich · Vidi više »

Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija

Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Tvrtko Kale

Tvrtko Kale Dreshler (Zagreb, 5. lipnja 1974.), hrvatski nogometaš.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Tvrtko Kale · Vidi više »

Ustaše

Ustaški vojnik, 1942. Ustaša – Hrvatska revolucionarna organizacija, skraćeno UHRO, bivše je hrvatsko separatističko, ultranacionalističko i terorističko tajno društvo koje se kasnije razvilo u fašistički politički pokret.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Ustaše · Vidi više »

Varaždin

Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Varaždin · Vidi više »

Vatroslav Lisinski

Vatroslav Lisinski (Zagreb, 8. srpnja 1819. – Zagreb, 31. svibnja 1854.), bio je hrvatski skladatelj.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Vatroslav Lisinski · Vidi više »

Velika Mađarska

Austro-Ugarske (zelenim je označena Kraljevina Ugarska, a tamnozelenim autonomna Kraljevina Hrvatska i Slavonija) Velika Mađarska (mađar. Nagy-magyarország) je pojam koji se odnosi na nacionalističku ideologiju mađarskih iredentista koji teže proširenju državnih granica Mađarske i okupljanju mađarske nacionalne zajednice u susjednim zemljama unutar jedne države kao i ujedinjenje svih onih teritorija (zemlje Krune sv. Stjepana) koji su bili pod upravom Ugarske u okviru Austro-Ugarske monarhije do 1918. godine, zaključno s Trianonskim ugovorom 1920. godine.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Velika Mađarska · Vidi više »

Velika Srbija

Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа. Velika Srbija je popularno ime za srpski radikalni nacionalistički iredentistički politički projekt nastao u 19. stoljeću.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Velika Srbija · Vidi više »

Velikosrpska ideologija

Velikosrpska ideologija ili velikosrpska ideja označava ideju teritorijalne ekspanzije Srbije daleko od granica koje je imala Kraljevina Srbija u 19.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Velikosrpska ideologija · Vidi više »

Veljački patent

Veljački patent je zakon koji je donio 28. veljače 1861. car Franjo Josip kao dopunu Listopadskoj diplomi iz 1860. Zakon je značio vraćanje na apsolutizam s pravom vladara na zakonodavnu sankciju i raspuštanje zakonodavnih tijela.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Veljački patent · Vidi više »

Vezir

Vezir je naziv za visokog dužnosnika, a koristio se od razdoblja antike pa pa sve do kraja postojanja Osmanskog carstva.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Vezir · Vidi više »

Vid Morpurgo

Portret Vida Morpurga, Muzej grada Splita Vid Morpurgo (Split, 7. svibnja 1838. – Split, 31. siječnja 1911.) bio je hrvatski nakladnik, tiskar, bibliograf, knjižničar i političar.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Vid Morpurgo · Vidi više »

Viktor Aleksander

Dr.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Viktor Aleksander · Vidi više »

Vinko Brešan

Vinko Brešan (Zagreb, 3. veljače 1964.) je hrvatski filmski redatelj.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Vinko Brešan · Vidi više »

Vinkovci

Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Vinkovci · Vidi više »

Virovitica

Virovitica u 17. stoljeću Virovitica je grad na sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, a na sjeverozapadnom dijelu Slavonije, te je kulturno, političko, sportsko i administrativno sjedište Virovitičko-podravske županije.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Virovitica · Vidi više »

Vitez

Vitez može značiti.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Vitez · Vidi više »

Vjesnik u srijedu

Vjesnik u srijedu (VUS) je hrvatski tjedni informativni list.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Vjesnik u srijedu · Vidi više »

Vojna krajina

Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Vojna krajina · Vidi više »

Vukovar

Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Vukovar · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Zagreb · Vidi više »

Zemun

Zemun (srpski: Земун, mađarski: Zimony, njemački: Semlin, latinski: Taurunum) je beogradska općina koja zauzima površinu od 15.356 ha, na kojoj živi 168.170 stanovnika.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Zemun · Vidi više »

Znanost

Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i Znanost · Vidi više »

10. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 10. stoljeće · Vidi više »

10. travnja

10.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 10. travnja · Vidi više »

13. SS oružana gorska divizija "Handschar"

13.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 13. SS oružana gorska divizija "Handschar" · Vidi više »

13. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 13. stoljeće · Vidi više »

14. izvanredni kongres SKJ

14.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 14. izvanredni kongres SKJ · Vidi više »

14. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 14. stoljeće · Vidi više »

1456.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1456. · Vidi više »

15. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 15. stoljeće · Vidi više »

15. studenoga

15.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 15. studenoga · Vidi više »

1502.

1502. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1502. · Vidi više »

1527.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1527. · Vidi više »

1556.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1556. · Vidi više »

16. ožujka

16.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 16. ožujka · Vidi više »

16. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 16. stoljeće · Vidi više »

16. studenoga

16.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 16. studenoga · Vidi više »

1622.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1622. · Vidi više »

1663.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1663. · Vidi više »

17. travnja

17.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 17. travnja · Vidi više »

1738.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1738. · Vidi više »

1739.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1739. · Vidi više »

1773.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1773. · Vidi više »

1776.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1776. · Vidi više »

1777.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1777. · Vidi više »

1781.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1781. · Vidi više »

1782.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1782. · Vidi više »

1791.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1791. · Vidi više »

1798.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1798. · Vidi više »

18. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 18. stoljeće · Vidi više »

18. travnja

18.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 18. travnja · Vidi više »

1806.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1806. · Vidi više »

1811.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1811. · Vidi više »

1820.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1820. · Vidi više »

1825.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1825. · Vidi više »

1839.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1839. · Vidi više »

1840.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1840. · Vidi više »

1841.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1841. · Vidi više »

1845.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1845. · Vidi više »

1847.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1847. · Vidi više »

1859.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1859. · Vidi više »

1861.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1861. · Vidi više »

1863.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1863. · Vidi više »

1867.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1867. · Vidi više »

1869.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1869. · Vidi više »

1870.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1870. · Vidi više »

1873.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1873. · Vidi više »

1874.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1874. · Vidi više »

1878.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1878. · Vidi više »

1880.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1880. · Vidi više »

1890.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1890. · Vidi više »

1899.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1899. · Vidi više »

19. listopada

19.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 19. listopada · Vidi više »

1906.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1906. · Vidi više »

1907.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1907. · Vidi više »

1910.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1910. · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1918. · Vidi više »

1919.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1919. · Vidi više »

1921.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1921. · Vidi više »

1922.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1922. · Vidi više »

1923.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1923. · Vidi više »

1925.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1925. · Vidi više »

1926.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1926. · Vidi više »

1927.

1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1927. · Vidi više »

1929.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1929. · Vidi više »

1931.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1931. · Vidi više »

1932.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1932. · Vidi više »

1936.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1936. · Vidi više »

1940.

1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1940. · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1941. · Vidi više »

1942.

Važni događaji neodređenog datuma.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1942. · Vidi više »

1943.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1943. · Vidi više »

1944.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1944. · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1945. · Vidi više »

1947.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1947. · Vidi više »

1948.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1948. · Vidi više »

1950.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1950. · Vidi više »

1951.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1951. · Vidi više »

1952.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1952. · Vidi više »

1953.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1953. · Vidi više »

1954.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1954. · Vidi više »

1957.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1957. · Vidi više »

1960.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1960. · Vidi više »

1967.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1967. · Vidi više »

1980-ih

250px.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1980-ih · Vidi više »

1988.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1988. · Vidi više »

1990-ih

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1990-ih · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1990. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1991. · Vidi više »

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1992. · Vidi više »

1995.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1995. · Vidi više »

1998.

1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1998. · Vidi više »

1999.

1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 1999. · Vidi više »

20. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 20. stoljeće · Vidi više »

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 2005. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 2006. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 2008. · Vidi više »

21. listopada

21.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 21. listopada · Vidi više »

21. srpnja

21.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 21. srpnja · Vidi više »

22. travnja

22.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 22. travnja · Vidi više »

27. kolovoza

27.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 27. kolovoza · Vidi više »

28. rujna

28.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 28. rujna · Vidi više »

3. rujna

3.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 3. rujna · Vidi više »

3. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 3. stoljeće · Vidi više »

30. travnja

30.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 30. travnja · Vidi više »

31. svibnja

31.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 31. svibnja · Vidi više »

6. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 6. stoljeće · Vidi više »

641.

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 641. · Vidi više »

8. siječnja

8.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 8. siječnja · Vidi više »

9. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 9. stoljeće · Vidi više »

9. travnja

9.

Novi!!: Židovi u Hrvatskoj i 9. travnja · Vidi više »

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana

OdlazniDolazni