Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Žumberačka gora

Indeks Žumberačka gora

Sopotski slap. Žumberak ili Žumberačka gora (slov. Gorjanci) je gorje na sjeverozapadu Hrvatske, južno od Zagorja i zapadno od Zagreba te dijelom u Sloveniji.

104 odnosi: Alpe, Austrijsko Carstvo, Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske, Šume gorskog pojasa Hrvatske, Žumberak (općina), Čaškasta baluška, Bakar, Banska Hrvatska, Bijela roda, Biljke, Blagajev likovac, Botanika, Brežice, Bregana, Bukva, Crni daždevnjak, Crni grab, Dinaridi, Dolina Slapnice, Dolomit, Fauna, Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva, Flora, Gljive, Gmazovi, Gorje, Hrast kitnjak, Hrast medunac, Hrbat, Hrvatska, Hrvatska perunika, Hrvatske planine, Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode, Japetić, Jastreb, Jastrebarsko, Karlovačka županija, Kisik, Kočevski Rog, Kostanjevica na Krki, Krašić, Kranjska, Krš, Kreda, Krka (Slovenija), Kupa, Kupčina, Lastavice, Lišajevi, Ljetni vrganj, ..., Metlika, Mirisavi dvolist, Mrzlo Polje Žumberačko, Nadmorska visina, Novo Mesto, Obični grab, Okić (Plešivica), Osmansko Carstvo, Otruševec, Ozalj, Paleozoik, Pangrč Grm, Park prirode, Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje, Pastrvke, Perm (geološko razdoblje), Pjegavi daždevnjak, Planinski runolist, Plešivica, Pokuplje, Poskok, Pribić, Riđovka, Ribarica, Runolist, Samobor, Samoborsko gorje, Sava, Sedrena barijera, Siva čaplja, Sivi vuk, Slavetić, Sljepić, Slovenija, Slovenski jezik, Smeđi medvjed, Sošice, Sove, Srednji vijek, Sveta Gera, Trijas, Uskoci, Veliki slapovi Žumberka, Vodenkosovi, Vodopad, Vodozemci, Vojna krajina, Zagrebačka županija, Zečak, Zelembać, Zelena pupavka, Zlato, 1999., 20. stoljeće. Proširite indeks (54 više) »

Alpe

Alpe (njem. Alpen; tal. Alpi; fra. Alpes; fur. Alps; okc. Aups/Alps; romanš: Alps; slo. Alpe) su planinski sustav između Srednje i Južne Europe dug 1200 km i širok oko 150 km.

Novi!!: Žumberačka gora i Alpe · Vidi više »

Austrijsko Carstvo

Austrijsko Carstvo (njem. Kaiserthum Österreich) naziv je nasljednoga carstva nastalog na dijelu područja Svetog Rimskog Carstva i Habsburške Monarhije, a trajalo je od 1804. do 1867. godine.

Novi!!: Žumberačka gora i Austrijsko Carstvo · Vidi više »

Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske

Brežuljkasti ili kolinski pojas dio je Eurosibirsko-sjevernoameričke regije u fitogeografskoj raspodjeli Hrvatske koji se nastavlja na nizinski pojas u rasponu nadmorskih visina od 150 do 500 metara.

Novi!!: Žumberačka gora i Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske · Vidi više »

Šume gorskog pojasa Hrvatske

Gorski pojas ili altimontani pojas dio je Eurosibirsko-sjevernoameričke regije u fitogeografskoj raspodjeli Hrvatske.

Novi!!: Žumberačka gora i Šume gorskog pojasa Hrvatske · Vidi više »

Žumberak (općina)

Brdoviti žumberački krajolik Etnografskom muzeju u Zagrebu Žumberak je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Žumberačka gora i Žumberak (općina) · Vidi više »

Čaškasta baluška

Čaškasta baluška (obična baluška, lat. Tofieldia calyculata), trajna zeljasta biljka iz porodice tofildijevki.

Novi!!: Žumberačka gora i Čaškasta baluška · Vidi više »

Bakar

Kuprat je naziv za bakar u anionskom kompleksu.

Novi!!: Žumberačka gora i Bakar · Vidi više »

Banska Hrvatska

Banska Hrvatska može značiti.

Novi!!: Žumberačka gora i Banska Hrvatska · Vidi više »

Bijela roda

Bijela roda (lat. Ciconia ciconia) je ptica iz porodice roda (Ciconiidae) koja ima dug i crven kljun.

Novi!!: Žumberačka gora i Bijela roda · Vidi više »

Biljke

Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.

Novi!!: Žumberačka gora i Biljke · Vidi više »

Blagajev likovac

Blagajev likovac (lat. Daphne blagayana), nekada i Maslinica je nizak grm iz porodice vrebinovki (Thymelaeaceae).

Novi!!: Žumberačka gora i Blagajev likovac · Vidi više »

Botanika

Botanika (grč. botane - biljka, trava) je znanost koja proučava biljke.

Novi!!: Žumberačka gora i Botanika · Vidi više »

Brežice

Brežice (njemački: Rann) su grad i središte istoimene općine u istočnoj Sloveniji.

Novi!!: Žumberačka gora i Brežice · Vidi više »

Bregana

Bregana je naselje koje administrativno pripada Gradu Samoboru.

Novi!!: Žumberačka gora i Bregana · Vidi više »

Bukva

Bukva (lat. Fagus), biljni rod iz porodice bukovki kojemu pripada jedanaest vrsta drveća rasprostranjenog po Europi, dijelovima Azije i istočnim dijelovima Sjeverne Amerike.

Novi!!: Žumberačka gora i Bukva · Vidi više »

Crni daždevnjak

Crni daždevnjak ili planinski daždevnjak (Salamandra atra) je vodozemac iz roda daždevnjaka.

Novi!!: Žumberačka gora i Crni daždevnjak · Vidi više »

Crni grab

Crni grab (lat. Ostrya), biljni rod iz porodice brezovki.

Novi!!: Žumberačka gora i Crni grab · Vidi više »

Dinaridi

Zemljovid Dinarida Topografija i reljef Dinarida Dinaridi ili Dinarsko gorje mlađe su ulančano gorje jugoistočne Europe.

Novi!!: Žumberačka gora i Dinaridi · Vidi više »

Dolina Slapnice

Vranjački slap. Dolina Slapnice (u lokalnom govoru Slapnička draga, ili jednostavno Slapnica) je duboka potočna dolina strmih strana kroz koju protječe istoimeni potok.

Novi!!: Žumberačka gora i Dolina Slapnice · Vidi više »

Dolomit

Kristali dolomita Dolomit je naziv i za mineral i za sedimentnu stijenu, a oboje su izgrađeni od kalcij-magnezijeva karbonata (CaCO3 x MgCO3) u kristalnome stanju.

Novi!!: Žumberačka gora i Dolomit · Vidi više »

Fauna

Shematski primjer faune jednog otoka Fauna (latinski Fauna ili Bona Dea, božica plodnosti starih Rimljana), skupni naziv za sav životinjski svijet neke određene životne sredine, područja; nekog kontinenta, zemlje; kraja, lokaliteta; nekog perioda u prošlosti Zemlje (geološka fauna itd.). Tako se govori o morskoj fauni, slatkovodnoj, kopnenoj, o fauni livada, šuma, močvara, spilja itd.

Novi!!: Žumberačka gora i Fauna · Vidi više »

Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva

Ferdinand I. (dvorac Alcalá de Henares kod Madrida, 10. ožujka 1503. – Beč, 25. srpnja 1564.), austrijski nadvojvoda (1521. – 1564.), češki kralj (1527. – 1564.), ugarsko-hrvatski kralj (1526/1527. – 1564.), rimsko-njemački car (1556. – 1564) iz dinastije Habsburg.

Novi!!: Žumberačka gora i Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Flora

Flora (latinski flos cvijet), ponekad i cvjetana, ime je za biljni svijet uopće, za razliku od faune – životinjskog svijeta.

Novi!!: Žumberačka gora i Flora · Vidi više »

Gljive

Sunčanice Gljive (Fungi) su jedno od carstava u domeni eukariota.

Novi!!: Žumberačka gora i Gljive · Vidi više »

Gmazovi

Gmazovi (Reptilia) ili reptili (od lat. reptilis - onaj koji gmiže) su jedan razred kralježnjaka.

Novi!!: Žumberačka gora i Gmazovi · Vidi više »

Gorje

orbite) Gorje, Planinski lanac ili Planinski vijenac, velika masa koja se sastoji od planina s ili bez vrhova, usko povezana u položaju, smjeru, obliku i razdoblju.

Novi!!: Žumberačka gora i Gorje · Vidi više »

Hrast kitnjak

Hrast kitnjak (Quercus petraea) je bjelogorično drvo iz roda hrastova, porodice Fagaceae.

Novi!!: Žumberačka gora i Hrast kitnjak · Vidi više »

Hrast medunac

Hrast medunac (Quercus pubescens) je bjelogorično drvo iz roda hrastova, porodice Fagaceae.

Novi!!: Žumberačka gora i Hrast medunac · Vidi više »

Hrbat

Bosni i Hercegovini Hrbat ili greben, geomorfološki pojam koji označava oblik strminskog reljefa, i to gornju izbočinu i izduženi vršni dio brda, gore ili planine, odnosno gorskog ili planinskog lanca, strm ili skoro okomit kao klif, ali koji, za razliku od klifa, u pravilu nije nastao djelovanjem abrazije i nije toliko podložan eroziji.

Novi!!: Žumberačka gora i Hrbat · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Žumberačka gora i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska perunika

Iris × germanica Hrvatska perunika, albino Iris × germanica Hrvatska perunika (germanska perunika; bogiša, modra perunika, perunika pitoma, lat. Iris × germanica; sinonim Iris × croatica i preko 50 drugih) biljka iz porodice Iridaceae (perunikovke).

Novi!!: Žumberačka gora i Hrvatska perunika · Vidi više »

Hrvatske planine

Velebit Medvednica Planinarski dom na Risnjaku. Hrvatske planine pripadaju Dinaridima te su manjim dijelom istočni nastavak Alpa.

Novi!!: Žumberačka gora i Hrvatske planine · Vidi više »

Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode

'''Nacionalni parkovi u Hrvatskoj''' Nacionalni park Krka.

Novi!!: Žumberačka gora i Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode · Vidi više »

Japetić

Japetić je najviši vrh Samoborskog gorja.

Novi!!: Žumberačka gora i Japetić · Vidi više »

Jastreb

Jastreb (Accipiter gentilis) je ptica grabljivica iz porodice jastrebova (Accipitridae).

Novi!!: Žumberačka gora i Jastreb · Vidi više »

Jastrebarsko

Jastrebarsko je grad u središnjoj Hrvatskoj koji se nalazi na pola puta između Zagreba i Karlovca.

Novi!!: Žumberačka gora i Jastrebarsko · Vidi više »

Karlovačka županija

Karlovačka županija se nalazi u središnjoj Hrvatskoj.

Novi!!: Žumberačka gora i Karlovačka županija · Vidi više »

Kisik

Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.

Novi!!: Žumberačka gora i Kisik · Vidi više »

Kočevski Rog

Kočevski Rog (njemački: Hornwald) se nalazi u kršovitom gorju blizu Kočevja u Sloveniji, a najveći vrh je Veliki Rog s 1099 m nadmorske visine.

Novi!!: Žumberačka gora i Kočevski Rog · Vidi više »

Kostanjevica na Krki

Kostanjevica na Krki je grad i središte istoimene općine u istočnoj Sloveniji u blizini granice s Hrvatskom.

Novi!!: Žumberačka gora i Kostanjevica na Krki · Vidi više »

Krašić

Pogled na Krašić Krajolik blizu Krašića Križ u Krašiću Crkva Presvetog Trojstva u Krašiću Krašić je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Žumberačka gora i Krašić · Vidi više »

Kranjska

Grb Kranjskoga vojvodstva Sveučilišta u Ljubljani Slovenske povijesne zemlje: Kranjska s Gorenjskom (2a), Notranjskom (2b) i Dolenjskom (2c) Kranjska (lat. Carniola; njem. Krain) povijesna je slovenska pokrajina koja se prostirala od Karavanki na sjeveru do Kupe na jugu.

Novi!!: Žumberačka gora i Kranjska · Vidi više »

Krš

Nacionalnom parku Paklenica Suhozid u velebitskom kršu Krš ili kras (tal. carso, njem. karst) je tip reljefa koji se razvija na tlu sastavljenom od topljivih stijena (najčešće kalcijevog karbonata (CaCO3) ili magnezijevog karbonata (MgCO3)).

Novi!!: Žumberačka gora i Krš · Vidi više »

Kreda

Kreda može značiti.

Novi!!: Žumberačka gora i Kreda · Vidi više »

Krka (Slovenija)

Rijeka Krka u Sloveniji, s 93 km najduža je slovenska rijeka.

Novi!!: Žumberačka gora i Krka (Slovenija) · Vidi više »

Kupa

Kupa (slovenski: Kolpa) je najdulja rijeka čiji je izvor i ušće u Hrvatskoj, a dijelom svoga toka čini granicu sa Slovenijom.

Novi!!: Žumberačka gora i Kupa · Vidi više »

Kupčina

Kupčina je rijeka u Hrvatskoj, lijeva pritoka rijeke Kupe.

Novi!!: Žumberačka gora i Kupčina · Vidi više »

Lastavice

Lastavice (lat. Hirundinidae) su porodica ptica koja pripada redu vrapčarki (Passeriformes).

Novi!!: Žumberačka gora i Lastavice · Vidi više »

Lišajevi

Ernst Haeckel:Slike lišajeva Lišajevi (lat. Lichenes) složeni su organizmi, izgrađeni od minimalno dva člana: mikobionta - gljiva i fotobionta - algi i/ili cijanobakterija, združenih u mutualističku simbiotsku zajednicu.

Novi!!: Žumberačka gora i Lišajevi · Vidi više »

Ljetni vrganj

Ljetni vrganj Ljetni vrganj (latinski Boletus edulis) je gljiva koja raste u šumama Europe u kasnom ljetu i jeseni.

Novi!!: Žumberačka gora i Ljetni vrganj · Vidi više »

Metlika

Metlika (njemački:Möttling) je grad i središte istoimene općina u jugoistočnoj Sloveniji.

Novi!!: Žumberačka gora i Metlika · Vidi više »

Mirisavi dvolist

Mirisavi dvolist (dvolisni vimenjak, mirisavi vimenjak, bijeli vimenjak, lat. Platanthera bifolia), jedna od nekoliko vrsta dvolista koji rastu u Hrvatskoj, a raširena je po cijeloj Europi, Aziji i sjevernoj Africi.

Novi!!: Žumberačka gora i Mirisavi dvolist · Vidi više »

Mrzlo Polje Žumberačko

Mrzlo Polje Žumberačko je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u Zagrebačkoj županiji.

Novi!!: Žumberačka gora i Mrzlo Polje Žumberačko · Vidi više »

Nadmorska visina

HA, HB - apsolutna visina ili nadmorska visinaHC, HD - relativna visina u odnosu na točku A Nadmorska visina ili apsolutna visina je okomita udaljenost neke točke na Zemlji u odnosu na srednju razinu mora.

Novi!!: Žumberačka gora i Nadmorska visina · Vidi više »

Novo Mesto

Novo Mesto (slovenski Novo mesto) je grad i središte istoimene gradske općine na jugoistoku Slovenije.

Novi!!: Žumberačka gora i Novo Mesto · Vidi više »

Obični grab

Obični grab, bjelogorično je drvo iz porodice Betulaceae.

Novi!!: Žumberačka gora i Obični grab · Vidi više »

Okić (Plešivica)

Okić je strma stožasta hridina kojom na istoku završava hrbat Plešivice, visoka 495 metara.

Novi!!: Žumberačka gora i Okić (Plešivica) · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Novi!!: Žumberačka gora i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Otruševec

Otruševec je naselje koje se nalazi u sastavu Grada Samobora, Zagrebačka županija.

Novi!!: Žumberačka gora i Otruševec · Vidi više »

Ozalj

Ozalj je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Žumberačka gora i Ozalj · Vidi više »

Paleozoik

eon iz kojeg nema nikakvih fosilnih ostataka. Ostale podjele odražavaju evoluciju života: arhaik i proterozoik su eoni, a paleozoik, mezozoik i kenozoik ere u eonu fanerozoiku. Paleozoik je duga geološka era u razvoju Zemlje koja je počela prije oko 541 a trajala je do oko 252 milijuna godina računajući od sadašnjeg vremena.

Novi!!: Žumberačka gora i Paleozoik · Vidi više »

Pangrč Grm

Pangrč Grm je naselje u slovenskoj Općini Novom Mestu.

Novi!!: Žumberačka gora i Pangrč Grm · Vidi više »

Park prirode

Park prirode Lastovsko otočje. Park prirode je prostor prirodne ljepote u kojemu su ljudske aktivnosti dozvoljene, ali bez narušavanja sklada prirode.

Novi!!: Žumberačka gora i Park prirode · Vidi više »

Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje

Obuhvaća: Samoborsko gorje i južno prigorje Žumberačkog gorja (Gorjanci - sjeverni, slovenski dio) Površina: 350km2 (većim dijelom se nalazi u Zagrebačkoj, a manjim u Karlovačkoj županiji) Datum proglašenja parka prirode: 28. svibnja 1999. Sjedište uprave PP Žumberak - Samoborsko gorje: Slani Dol 1, Samobor Nadmorska visina: 180-1178 m Najviši vrh: Sveta Gera - 1178 m (najviši vrh Samoborskog gorja Japetić - 879 m) Geološki sastav: prevladavaju dolomiti trijaske starosti te kredne naslage Vodotoci: 337 izvora, oko 260 vodotoka i nekoliko slapova.

Novi!!: Žumberačka gora i Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje · Vidi više »

Pastrvke

Lososi (lat. Salmoniformes) su red (taksonomija) riba iz razreda zrakoperki (lat. Actinopterygii).

Novi!!: Žumberačka gora i Pastrvke · Vidi više »

Perm (geološko razdoblje)

Perm je geološki period, najmlađe razdoblje paleozoika, koji je trajao od 299 do 251 milijun godina.

Novi!!: Žumberačka gora i Perm (geološko razdoblje) · Vidi više »

Pjegavi daždevnjak

Pjegavi daždevnjak na Mosoru Pjegavi daždevnjak, poznat i kao šareni daždevnjak (Salamandra salamandra) je vodozemac iz roda daždevnjaka.

Novi!!: Žumberačka gora i Pjegavi daždevnjak · Vidi više »

Planinski runolist

Planinski runolist (krški runolist, lat. Leontopodium nivale subsp. alpinum; sin. Leontopodium alpinum; bazionim: Gnaphalium leontopodium) je jedan od najpoznatijih europskih planinskih biljaka.

Novi!!: Žumberačka gora i Planinski runolist · Vidi više »

Plešivica

Plešivica je naziv za jugoistočni greben Samoborskog gorja i proteže se približno u smjeru istok-zapad u dužini od 7 km s najvećom širinom od 1,5 km.

Novi!!: Žumberačka gora i Plešivica · Vidi više »

Pokuplje

Pokuplje je mikroregija u Hrvatskoj, Pokupljem se naziva područje sljeva rijeke Kupe i široke ravnice i niskih brežuljaka uz tok rijeke Kupe, te njenih pritoka Mrežnice i Dobre u središnjoj Hrvatskoj.

Novi!!: Žumberačka gora i Pokuplje · Vidi više »

Poskok

Poskok (lat. Vipera ammodytes) je vrsta najotrovnije i najopasnije europske zmije iz porodice ljutica.

Novi!!: Žumberačka gora i Poskok · Vidi više »

Pribić

Pribić je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u Zagrebačkoj županiji.

Novi!!: Žumberačka gora i Pribić · Vidi više »

Riđovka

Riđovka (lat. Vipera berus) zmija je otrovnica iz porodice ljutica.

Novi!!: Žumberačka gora i Riđovka · Vidi više »

Ribarica

Ribarica Ribarica je naselje i ljetovalište u općini Karlobag u Ličko senjskoj županiji.

Novi!!: Žumberačka gora i Ribarica · Vidi više »

Runolist

Runolist (lat. Leontopodium), rod trajnica iz porodice Compositae kojemu pripada oko 60 vrsta.

Novi!!: Žumberačka gora i Runolist · Vidi više »

Samobor

Pogled na Trg Kralja Tomislava Trg Matice hrvatske Samobor je grad u Središnjoj Hrvatskoj i jedan od najvećih gradova Zagrebačke županije.

Novi!!: Žumberačka gora i Samobor · Vidi više »

Samoborsko gorje

Samoborsko gorje je sjeverni masiv Žumberačkog gorja.

Novi!!: Žumberačka gora i Samoborsko gorje · Vidi više »

Sava

Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.

Novi!!: Žumberačka gora i Sava · Vidi više »

Sedrena barijera

Plitvičkim jezerima. Presjek sedrene barijere. Sedrena barijera rezultat je kontinuiranog procesa taloženja sedre.

Novi!!: Žumberačka gora i Sedrena barijera · Vidi više »

Siva čaplja

Siva čaplja (lat. Ardea cinerea) je vrsta čaplje koja je u Hrvatskoj redovita gnjezdarica, koja nastanjuje močvare i rado se zadržava u trsticima stajaćih voda.

Novi!!: Žumberačka gora i Siva čaplja · Vidi više »

Sivi vuk

Vuk (Canis lupus) je vrsta pasa.

Novi!!: Žumberačka gora i Sivi vuk · Vidi više »

Slavetić

Slavetić je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u Zagrebačkoj županiji.

Novi!!: Žumberačka gora i Slavetić · Vidi više »

Sljepić

Sljepić (Anguis fragilis) je neobična vrsta guštera.

Novi!!: Žumberačka gora i Sljepić · Vidi više »

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.

Novi!!: Žumberačka gora i Slovenija · Vidi više »

Slovenski jezik

Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).

Novi!!: Žumberačka gora i Slovenski jezik · Vidi više »

Smeđi medvjed

zagrebačkom zoološkom vrtu Smeđi medvjed (Ursus arctos) zvijer je iz porodice medvjeda.

Novi!!: Žumberačka gora i Smeđi medvjed · Vidi više »

Sošice

Sošice su naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u Zagrebačkoj županiji.

Novi!!: Žumberačka gora i Sošice · Vidi više »

Sove

Sove (lat. Strigidae) porodica su ptica iz reda sovovki.

Novi!!: Žumberačka gora i Sove · Vidi više »

Srednji vijek

rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.

Novi!!: Žumberačka gora i Srednji vijek · Vidi više »

Sveta Gera

Crkva sv. Ilije TV toranj na vrhu emitira i slovenske i hrvatske programe Sveta Gera, najviši vrh Žumberačke gore u blizini slovenske granice, općina Žumberak.

Novi!!: Žumberačka gora i Sveta Gera · Vidi više »

Trijas

Trijas je prvo i najkraće razdoblje ere dinosaura (mezozoika).

Novi!!: Žumberačka gora i Trijas · Vidi više »

Uskoci

Tvrđava Nehaj Isklesana glava Uskoka Kliški uskoci Save Pojam uskoci dolazi od hrvatske riječi uskočiti, a ovaj pojam se u prošlosti odnosio na vojnički organiziranu grupu, ratnike koje su sačinjavali uglavnom katolički bjegunci iz područja Hrvatske, Hercegovine i Bosne koji su se nalazili pod Osmanskom okupacijom.

Novi!!: Žumberačka gora i Uskoci · Vidi više »

Veliki slapovi Žumberka

Veliki slapovi Žumberka skupno je ime za pet najvećih slapova Žumberačke gore.

Novi!!: Žumberačka gora i Veliki slapovi Žumberka · Vidi više »

Vodenkosovi

Vodenkosovi ili brljci (vodeni kosovi, marangone, ronci)Julije Benešić; Josip Hamm, Milan Moguš, Josip Vončina (prir.); Marijan Matković (ur.), Rječnik hrvatskoga književnoga jezika: od preporoda do I. G. Kovačića, sv.

Novi!!: Žumberačka gora i Vodenkosovi · Vidi više »

Vodopad

Vodopad je prirodna pojava koja se javlja na rijekama, a označava mjesto slobodnog pada vode u riječnom toku na onim mjestima gdje se javlja iznenadna promjena u elevaciji reljefa.

Novi!!: Žumberačka gora i Vodopad · Vidi više »

Vodozemci

Vodozemci (Amphibia) čine razred slatkovodnih i kopnenih kralježnjaka.

Novi!!: Žumberačka gora i Vodozemci · Vidi više »

Vojna krajina

Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.

Novi!!: Žumberačka gora i Vojna krajina · Vidi više »

Zagrebačka županija

Zagrebačka županija se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Žumberačka gora i Zagrebačka županija · Vidi više »

Zečak

Zečak je jedan od najatraktivnijih vrhova Samoborskog gorja, visine 795 m, iznad sela Pavkovići.

Novi!!: Žumberačka gora i Zečak · Vidi više »

Zelembać

Zelembać (latinski: Lacerta viridis) veliki je gušter koji nastanjuje područje od Slovenije i istočne Austrije na zapadu do crnomorske obale Ukrajine i Turske na istoku.

Novi!!: Žumberačka gora i Zelembać · Vidi više »

Zelena pupavka

Zelena pupavka: mlade i zrele gljive. Zelena pupavka. Zelena pupavka: mlada i zrela gljiva. Zelena pupavka (lat. Amanita phalloides) jedna je smrtno otrovna gljiva, široko rasprostranjena po Europi i izaziva trovanja faloidinskog tipa, to jest onih sa smrtonosnim posljedicama (kod djece u 100 % slučajeva).

Novi!!: Žumberačka gora i Zelena pupavka · Vidi više »

Zlato

zlato.

Novi!!: Žumberačka gora i Zlato · Vidi više »

1999.

1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Žumberačka gora i 1999. · Vidi više »

20. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Žumberačka gora i 20. stoljeće · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Gorjanci, Žumberak, Žumberak (gorje), Žumberačko gorje.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »