Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

1806.

Indeks 1806.

Bez opisa.

44 odnosi: Alpe, Švicarska, Baltazar Mirko Kocijančić, Cesta, Elizabeth Barrett Browning, Emilia Plater, Engleska, Godina, Hrvati, Hrvatski jezik, Ivanovci, Kajkavsko narječje, Katarina Laboure, Katoličanstvo, Kraljski Dalmatin, Marija Adeodata Pisani, Napoleon Bonaparte, Narodni preporod, Novine, Opsada Dubrovnika (1806.), Pavao Štoos, Pjesnik, Poljsko-Litavska Unija, Redovnik, Svećenik, Sveto Rimsko Carstvo, William Pitt Mlađi, Zadar, 10. prosinca, 12. srpnja, 13. studenoga, 1739., 1756., 1831., 1855., 1861., 1862., 1876., 2. svibnja, 23. siječnja, 29. prosinca, 4. siječnja, 6. ožujka, 9. listopada.

Alpe

Alpe (njem. Alpen; tal. Alpi; fra. Alpes; fur. Alps; okc. Aups/Alps; romanš: Alps; slo. Alpe) su planinski sustav između Srednje i Južne Europe dug 1200 km i širok oko 150 km.

Novi!!: 1806. i Alpe · Vidi više »

Švicarska

Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.

Novi!!: 1806. i Švicarska · Vidi više »

Baltazar Mirko Kocijančić

Baltazar (Boltižar) Mirko Kocijančić ponegdje Bartol Kocijančić, Emerik Kocijančić (Kocianchich) (Samobor, 12. prosinca, 1739. – Zagreb, 4. siječnja, 1806.) hrvatski prevoditelj, autor književnosti kajkavskog narječja.

Novi!!: 1806. i Baltazar Mirko Kocijančić · Vidi više »

Cesta

šumu. Autocesta A1 Cesta je svaka javna prometnica, ulice u naselju i nerazvrstane ceste na kojima se obavlja promet.

Novi!!: 1806. i Cesta · Vidi više »

Elizabeth Barrett Browning

Elizabeth Barrett Browning (pokraj Durhama, 6. ožujka 1806. – Firenca, 29. lipnja 1861.), engleska književnica.

Novi!!: 1806. i Elizabeth Barrett Browning · Vidi više »

Emilia Plater

Emilia Plater Emilia Plater (litv. Emilija Pliaterytė, Vilnius, 13. studenog 1806. — Justianovo, 23. prosinca 1831.) bila je poljsko-litvanska plemkinja i revolucionarka iz podijeljene Poljsko-litvanske unije.

Novi!!: 1806. i Emilia Plater · Vidi više »

Engleska

Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.

Novi!!: 1806. i Engleska · Vidi više »

Godina

Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: 1806. i Godina · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Novi!!: 1806. i Hrvati · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Novi!!: 1806. i Hrvatski jezik · Vidi više »

Ivanovci

Grb Suverenog vojničkog i bolničkog reda sv. Ivana od Jeruzalema, Rodosa i Malte Zastava Suverenog vojničkog i bolničkog red sv. Ivana od Jeruzalema, Rodosa i Malte Ivanovci ili Hospitalci (Lat. Iohannites, u Hrvatskoj još i Božjaci), danas Malteški Red, rimokatolički je viteški red nastao u Jeruzalemu potkraj 11.

Novi!!: 1806. i Ivanovci · Vidi više »

Kajkavsko narječje

Kajkavsko narječje (kajkavština, kajkavica) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika uz čakavsko i štokavsko.

Novi!!: 1806. i Kajkavsko narječje · Vidi više »

Katarina Laboure

Katarina Laboure (Fain-lès-Moutiers, Francuska, 2. svibnja 1806. – Enghien-les-Bains, 31. prosinca 1876.), redovnica milosrdnih sestara sv. Vinka Paulskoga i katolička svetica.

Novi!!: 1806. i Katarina Laboure · Vidi više »

Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Novi!!: 1806. i Katoličanstvo · Vidi više »

Kraljski Dalmatin

Kraljski Dalmatin, prve novine na hrvatskom jeziku (12. srpnja 1806. – 1. travnja 1810.).

Novi!!: 1806. i Kraljski Dalmatin · Vidi više »

Marija Adeodata Pisani

Marija Adeodata Pisani (Napulj, 29. prosinca 1806. – Mdina, 25. veljače 1855.), katolička opatica samostana sv.

Novi!!: 1806. i Marija Adeodata Pisani · Vidi više »

Napoleon Bonaparte

Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.

Novi!!: 1806. i Napoleon Bonaparte · Vidi više »

Narodni preporod

Narodni preporod, ponekad i narodno buđenje naziv je kojim se u nekim europskim narodima opisuje razdoblje romantičarskog nacionalizma 18. i 19. stoljeća nadahnutog Rousseauom i idejama Johanna Gottfrieda Herdera.

Novi!!: 1806. i Narodni preporod · Vidi više »

Novine

Hrvatske novine Novine su tiskani mediji koji objavljuju razne vijesti iz društvenog, političkog, kulturnog i športskog života, izvještavaju o dnevnim događajima, donose priče, romane u nastavcima i stripove, objavljuju oglase, reklame itd.

Novi!!: 1806. i Novine · Vidi više »

Opsada Dubrovnika (1806.)

Opsada Dubrovnika 1806. jedna je od bitaka Napoleonskih ratova.

Novi!!: 1806. i Opsada Dubrovnika (1806.) · Vidi više »

Pavao Štoos

Pavao Štoos (Dubravica, 10. prosinca 1806. – Pokupsko, 30. ožujka 1862.), bio je hrvatski pjesnik, svećenik i narodni preporoditelj.

Novi!!: 1806. i Pavao Štoos · Vidi više »

Pjesnik

Hada. Trubaduri u Berlinu (prikaz iz 14. stoljeća). Marku Maruliću u središtu Zagreba. Pjesnik (grč. ποιητής, lat. poeta) je osoba koja piše ili sklada poeziju odnosno pjesme.

Novi!!: 1806. i Pjesnik · Vidi više »

Poljsko-Litavska Unija

Poljsko-Litavska Unija (pol. Rzeczpospolita Obojga Narodów, lit. Žečpospolita ili Abiejų tautų respublika, bje. Рэч Паспалітая ili Рэч Паспалітая АбодвухНародаў, ukr. Річ Посполита) povijesna je država nastala 1569. unijom Kraljevine Poljske i Velike Kneževine Litve (u kojoj su pretežni dio stanovništva i vladajuće elite bili Bjelorusi i Ukrajinci).

Novi!!: 1806. i Poljsko-Litavska Unija · Vidi više »

Redovnik

Redovnik ili redovnica je osoba koja prakticira religijski asketizam, tj.

Novi!!: 1806. i Redovnik · Vidi više »

Svećenik

Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski: свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi misne žrtve i obavlja druge vjerske obrede.

Novi!!: 1806. i Svećenik · Vidi više »

Sveto Rimsko Carstvo

Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.

Novi!!: 1806. i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »

William Pitt Mlađi

William Pitt Mlađi William Pitt Mlađi (Hayes, London, 28. svibnja 1759. - Putney, London, 23. siječnja 1806.) bio je britanski državnik, najmlađi i posljednji premijer Velike Britanije od 1783.

Novi!!: 1806. i William Pitt Mlađi · Vidi više »

Zadar

Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.

Novi!!: 1806. i Zadar · Vidi više »

10. prosinca

10.

Novi!!: 1806. i 10. prosinca · Vidi više »

12. srpnja

12.

Novi!!: 1806. i 12. srpnja · Vidi više »

13. studenoga

13.

Novi!!: 1806. i 13. studenoga · Vidi više »

1739.

Bez opisa.

Novi!!: 1806. i 1739. · Vidi više »

1756.

Bez opisa.

Novi!!: 1806. i 1756. · Vidi više »

1831.

Bez opisa.

Novi!!: 1806. i 1831. · Vidi više »

1855.

Bez opisa.

Novi!!: 1806. i 1855. · Vidi više »

1861.

Bez opisa.

Novi!!: 1806. i 1861. · Vidi više »

1862.

Bez opisa.

Novi!!: 1806. i 1862. · Vidi više »

1876.

Bez opisa.

Novi!!: 1806. i 1876. · Vidi više »

2. svibnja

2.

Novi!!: 1806. i 2. svibnja · Vidi više »

23. siječnja

23.

Novi!!: 1806. i 23. siječnja · Vidi više »

29. prosinca

29.

Novi!!: 1806. i 29. prosinca · Vidi više »

4. siječnja

4.

Novi!!: 1806. i 4. siječnja · Vidi više »

6. ožujka

6.

Novi!!: 1806. i 6. ožujka · Vidi više »

9. listopada

9.

Novi!!: 1806. i 9. listopada · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

1806.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »