26 odnosi: Astenosfera, Bakar, Bazalt, Bioraznolikost, Dušik, Ekosustav, Epikontinentalni pojas, Fizička geografija, Fosfor, Geološko razdoblje, Glina (tlo), Globalno zatopljenje, Kalcijev karbonat, Kobalt, Mangan, Nikal, Oceanska kora, Ravnica, Ribolov, Sedimenti, Silicij, Srednjooceanski hrbat, Tektonika ploča, Ugljik, Ugljikov ciklus, Zemlja.
Astenosfera
Presjek Zemlje od jezgre do egzosfere. Slika nije u mjerilu. Astenosfera je područje Zemlje koje se proteže između 100 i 200 km ispod površine, a po nekim znanstvenicima čak i do 400 km.
Novi!!: Abisalna ravnica i Astenosfera · Vidi više »
Bakar
Kuprat je naziv za bakar u anionskom kompleksu.
Novi!!: Abisalna ravnica i Bakar · Vidi više »
Bazalt
Bazalt Bazalt u Islandu Bazalt je vrlo česta siva do crna bazična ekstruzivna magmatska stijena.
Novi!!: Abisalna ravnica i Bazalt · Vidi više »
Bioraznolikost
Kišne šume imaju najviše biološke raznolikosti ekosustava na Zemlji. Bioraznolikost je kao pojam prvi put rabljen 1986. godine, a posebno se pojavljuje nakon usvajanja konvencije o biološkoj raznolikosti u Rio de Janeiru 1992. Broj temeljnih istraživanja na ovom području značajno je povećao studije o globalnoj biološkoj raznolikosti.
Novi!!: Abisalna ravnica i Bioraznolikost · Vidi više »
Dušik
Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.
Novi!!: Abisalna ravnica i Dušik · Vidi više »
Ekosustav
Alpama Ekosustav ili ekosistem je prostor (biotop) naseljen organizmima i njihovim zajednicama, u kojem se neprekidno stvara primarna biomasa, koju troše (i razgrađuju) heterotrofni potrošači.
Novi!!: Abisalna ravnica i Ekosustav · Vidi više »
Epikontinentalni pojas
Morski pojasevi prema međunarodnom pravu Kontinentski šelf (kontinentski prag, priobalni rub, epikontinentski rub, kontinentska površina, neritik) je geomorfološki oblik reljefa morskog dna.
Novi!!: Abisalna ravnica i Epikontinentalni pojas · Vidi više »
Fizička geografija
Fizička geografija odnosno fizikalni zemljopis, Zagreb, 1850., Tiskom Franje Župana, Hrvatski školski muzej.
Novi!!: Abisalna ravnica i Fizička geografija · Vidi više »
Fosfor
Fosfor je pri sobnoj temperaturi kruta tvar.
Novi!!: Abisalna ravnica i Fosfor · Vidi više »
Geološko razdoblje
Geološko razdoblje je određeni vremenski interval u geološkoj prošlosti Zemlje.
Novi!!: Abisalna ravnica i Geološko razdoblje · Vidi više »
Glina (tlo)
Glina je sediment vrlo sitnih koloidnih čestica, sastavljen od različitih minerala, među kojima prevladava kaolin.
Novi!!: Abisalna ravnica i Glina (tlo) · Vidi više »
Globalno zatopljenje
Onečišćavanje zraka pojačava staklenički učinak. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. Mjerenja razine mora su pokazala porast razine mora od 200 mm u 20. stoljeću. ugljikovog dioksida (CO2) u zadnjih 50 godina. Ledenjak Grinnell 1938. Ledenjak Grinnell 2009. Sve češća nevremena kao jedna od posljedica globalnog zatopljenja. Globalno zatopljenje ili globalno zagrijavanje je postupno zagrijavanje Zemljine površine i najnižih slojeva atmosfere uzrokovano učinkom staklenika, što dovodi i do globalnih promjena klime.
Novi!!: Abisalna ravnica i Globalno zatopljenje · Vidi više »
Kalcijev karbonat
Kalcit CaCO3 Kalcijev karbonat (CaCO3) kalcijeva je sol ugljične kiseline i u prirodi najrašireniji spoj kalcija jer se pojavljuje kao kalcit u različitim oblicima vapnenaca, mramora i kreda.
Novi!!: Abisalna ravnica i Kalcijev karbonat · Vidi više »
Kobalt
Kobalt je čeličnosive boje, vrlo tvrd, žilav, feromagnetičan i otrovan metal.
Novi!!: Abisalna ravnica i Kobalt · Vidi više »
Mangan
Mangan je kemijski element 7.
Novi!!: Abisalna ravnica i Mangan · Vidi više »
Nikal
Nikal je kemijski element 10.
Novi!!: Abisalna ravnica i Nikal · Vidi više »
Oceanska kora
Starost oceanske kore Oceanska kora dio je Zemljine litosfere koja se nalazi ispod oceanskih bazena.
Novi!!: Abisalna ravnica i Oceanska kora · Vidi više »
Ravnica
Južnoj Americi. Ravnica je oblik reljefa, tj.
Novi!!: Abisalna ravnica i Ravnica · Vidi više »
Ribolov
Bakarcu. Ribarski brod Sejšelski ribar s ulovom Ribari u Bangladešu Kineski ribar hvata ribu uz pomoć ptica kormorana. Ribolov je aktivnost lova riba.
Novi!!: Abisalna ravnica i Ribolov · Vidi više »
Sedimenti
Sedimenti (lat. sedimentum.
Novi!!: Abisalna ravnica i Sedimenti · Vidi više »
Silicij
Silicij (lat. silex.
Novi!!: Abisalna ravnica i Silicij · Vidi više »
Srednjooceanski hrbat
Srednjooceanski hrbat Srednjooceanski hrbat je podvodni planinski lanac, formiran procesom tektonike ploča.
Novi!!: Abisalna ravnica i Srednjooceanski hrbat · Vidi više »
Tektonika ploča
Najvažnije Zemljine litosferne ploče Tektonika ploča geološka je teorija koja objašnjava pomicanje Zemljine kore velikih razmjera.
Novi!!: Abisalna ravnica i Tektonika ploča · Vidi više »
Ugljik
Od ukupne količine ugljika na Zemlji, 99,8% je vezano u mineralima, uglavnom karbonatima, što i nije čudno ako znamo da su cijeli gorski lanci građeni od vapnenca i dolomita.
Novi!!: Abisalna ravnica i Ugljik · Vidi više »
Ugljikov ciklus
Dijagram ugljikovog ciklusa. Crni brojevi pokazuju koliko je ugljika spremljeno u tim spremnicima, u milijardama tona (x 109 tona i brojke se odnose na 2004.). Tamno plavi brojevi pokazuju koliko se ugljika pomiče iz jednog u drugi spremnik. Sedimenti ne uključuju oko 70 milijuna milijarda (70 x 1016 tona) ugljičnih stijena i kerogena. Šume sadrže 86 % ugljika iznad tla i 73 % ugljika u tlu, na Zemlji. Fosilna goriva kao što su nafta, ugljen i prirodni plin, oslobađaju ugljik u obliku ugljičnog dioksida, koji je bio milijunima godina spremljen u geosferi. Oceani sadrže najveći spremnik ugljika Ugljikov ciklus je biogeokemijski ciklus, u kojem se ugljik izmjenjuje između biosfere, pedosfere, geosfere, hidrosfere i atmosfere na Zemlji.
Novi!!: Abisalna ravnica i Ugljikov ciklus · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Abisalna ravnica i Zemlja · Vidi više »