Brže od pregledniku!
46 odnosi: Bar (grad), Bitange i princeze, Cimmer fraj, Crna Gora, Crno-bijeli svijet (televizijska serija), Crvena prašina (1999.), Film, Glumac, Hrvatska, Infekcija (2003.), Josip Manolić, Kazalište, Maršal (1999.), Novine (televizijska serija), Odmori se, zaslužio si, Rat prije rata, Stipe u gostima, Svjedoci (2003.), Televizija, Tu (2003.), 1949., 1975., 1977., 1978., 1979., 1980., 1981., 1982., 1983., 1984., 1985., 1986., 1989., 1992., 1999., 2003., 2007., 2008., 2010., 2011., 2013., 2015., 2016., 2018., 2020., 4. lipnja.
Bar (grad)
Bar (na crnogor. ćiril. Бар, talijanski: Antivari; albanski: Tivari; grčki: Thivarion) je najveći grad, općina i luka na Crnogorskom primorju, u Crnoj Gori.
Novi!!: Adnan Palangić i Bar (grad) · Vidi više »
Bitange i princeze
Bitange i princeze je hrvatska humoristična serija koja je s emitiranjem krenula 15. travnja 2005. godine.
Novi!!: Adnan Palangić i Bitange i princeze · Vidi više »
Cimmer fraj
Cimmer fraj je hrvatska humoristična serija koja je s emitiranjem krenula 7. listopada 2006. godine.
Novi!!: Adnan Palangić i Cimmer fraj · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Adnan Palangić i Crna Gora · Vidi više »
Crno-bijeli svijet (televizijska serija)
Crno-bijeli svijet je hrvatska dramsko-humoristična TV serija, koja je naziv dobila po istoimenome hitu grupe „Prljavo kazalište”.
Novi!!: Adnan Palangić i Crno-bijeli svijet (televizijska serija) · Vidi više »
Crvena prašina (1999.)
Crvena prašina, hrvatski dugometražni film iz 1999. godine.
Novi!!: Adnan Palangić i Crvena prašina (1999.) · Vidi više »
Film
Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.
Novi!!: Adnan Palangić i Film · Vidi više »
Glumac
Glumac ili glumica je osoba koja glumi ili igra ulogu u nekoj umjetničkoj izvedbi.
Novi!!: Adnan Palangić i Glumac · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Adnan Palangić i Hrvatska · Vidi više »
Infekcija (2003.)
Infekcija, hrvatski dugometražni film iz 2003. godine.
Novi!!: Adnan Palangić i Infekcija (2003.) · Vidi više »
Josip Manolić
Josip Manolić (Kalinovac kraj Đurđevca, 22. ožujka 1920.), hrvatski (prije jugoslavenski) političar, drugi predsjednik Vlade Republike Hrvatske, a prvi u Republici Hrvatskoj, prvi predsjednik Županijskog doma Hrvatskog sabora, partizanski borac u Drugom svjetskom ratu, hrvatski obavještajac i bivši visokopozicionirani pripadnik UDBA-e.
Novi!!: Adnan Palangić i Josip Manolić · Vidi više »
Kazalište
Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.
Novi!!: Adnan Palangić i Kazalište · Vidi više »
Maršal (1999.)
Maršal, hrvatski dugometražni film iz 1999. godine.
Novi!!: Adnan Palangić i Maršal (1999.) · Vidi više »
Novine (televizijska serija)
Novine, hrvatska dramska serija koja se od 2016. do 2020. godine emitirala na programu Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Adnan Palangić i Novine (televizijska serija) · Vidi više »
Odmori se, zaslužio si
Odmori se, zaslužio si je hrvatska humoristična serija koja je s emitiranjem krenula 26. veljače 2006. godine.
Novi!!: Adnan Palangić i Odmori se, zaslužio si · Vidi više »
Rat prije rata
Rat prije rata je hrvatska igrano-dokumentarna serija od deset nastavaka u trajanju od po 50 minuta iz 2018. godine, redatelja Miljenka Manjkasa.
Novi!!: Adnan Palangić i Rat prije rata · Vidi više »
Stipe u gostima
"Stipe u gostima" je hrvatska humoristična serija koja je s emitiranjem krenula 9. ožujka 2008. godine.
Novi!!: Adnan Palangić i Stipe u gostima · Vidi više »
Svjedoci (2003.)
Svjedoci, hrvatski dugometražni film iz 2003. godine.
Novi!!: Adnan Palangić i Svjedoci (2003.) · Vidi više »
Televizija
Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.
Novi!!: Adnan Palangić i Televizija · Vidi više »
Tu (2003.)
Tu (2003) je igrani cjelovečernji film redatelja Zrinka Ogreste.
Novi!!: Adnan Palangić i Tu (2003.) · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: Adnan Palangić i 1949. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Adnan Palangić i 1975. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Adnan Palangić i 1977. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Adnan Palangić i 1978. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Adnan Palangić i 1979. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Adnan Palangić i 1980. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Adnan Palangić i 1981. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Adnan Palangić i 1982. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Adnan Palangić i 1983. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Adnan Palangić i 1984. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Adnan Palangić i 1985. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Adnan Palangić i 1986. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Adnan Palangić i 1989. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Adnan Palangić i 1992. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Adnan Palangić i 1999. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Adnan Palangić i 2003. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Adnan Palangić i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Adnan Palangić i 2008. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Adnan Palangić i 2010. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Adnan Palangić i 2011. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Adnan Palangić i 2013. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Adnan Palangić i 2015. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Adnan Palangić i 2016. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Adnan Palangić i 2018. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Adnan Palangić i 2020. · Vidi više »
4. lipnja
4.
Novi!!: Adnan Palangić i 4. lipnja · Vidi više »
