Brže od pregledniku!
43 odnosi: Bosna i Hercegovina, Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja", Engleski jezik, Filozofski fakultet u Zagrebu, Hrvatska, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatski jezik, Hrvatski katolički radio, Hrvatski radio, Hrvatsko iseljeništvo, Josip Stadler, Kardinal, Katolički tjednik, Matica hrvatska, MI, Mirjana Gross, Muzej grada Zagreba, Njemački jezik, Osijek, Povijest, Povjesničar, Radio Marija, Rezovac, Sveučilište u Zagrebu, Vinko Puljić, Zaprešić, 19. stoljeće, 1938., 1973., 1978., 1981., 1983., 1985., 1992., 1993., 2000., 2001., 2003., 2005., 2008., 2013., 28. listopada, 6. studenoga.
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Agneza Szabo i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja"
Spomen ploča na ulazu Družbe »Braća Hrvatskoga Zmaja« Grb Družbe Družba »Braća Hrvatskoga Zmaja« (akr. DBHZ, lat. Societas "Fratres Draconis Croatici"), hrvatsko bratstvo i kulturna udruga utemeljena na načelima prijateljstva, bratstva, dragovoljnosti, kolektivnog rada i odlučivanja, sa svrhom da čuva i obnavlja hrvatsku kulturnu baštinu i oživljuje uspomenu na događaje iz hrvatske prošlosti i na zaslužne Hrvate.
Novi!!: Agneza Szabo i Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja" · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Agneza Szabo i Engleski jezik · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: Agneza Szabo i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Agneza Szabo i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska radiotelevizija
Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Agneza Szabo i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Agneza Szabo i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatski katolički radio
Hrvatski katolički radio (HKR) je hrvatska neprofitna radijska postaja s državnom koncesijom, dio Hrvatske katoličke mreže.
Novi!!: Agneza Szabo i Hrvatski katolički radio · Vidi više »
Hrvatski radio
Jedna od tonskih režija Hrvatskoga radija Hrvatski radio je sljednik negdašnje Radio-stanice Zagreb, koja je emitiranje započela 15. svibnja 1926. kao prva radiostanica na jugoistoku Europe.
Novi!!: Agneza Szabo i Hrvatski radio · Vidi više »
Hrvatsko iseljeništvo
20. stoljeća. Hrvatska dijaspora ili hrvatsko iseljeništvo u najširem smislu označava pripadnike hrvatskoga naroda koji žive izvan granica Hrvatske ili područja gdje predstavljaju konstitutivni narod (BiH) ili autohtonu manjinu.
Novi!!: Agneza Szabo i Hrvatsko iseljeništvo · Vidi više »
Josip Stadler
Josip Stadler (Slavonski Brod, 24. siječnja 1843. – Sarajevo, 8. prosinca 1918.), bio je Vrhbosanski nadbiskup i apostolski upravitelj Banjalučke biskupije, utemeljitelj Družbe sestara Služavki Maloga Isusa, kandidat za sveca, pisac nekih od prvih i veoma znatnih filozofijskih priručnika na hrvatskome u neoskolastičkome duhu.
Novi!!: Agneza Szabo i Josip Stadler · Vidi više »
Kardinal
Odjeća kardinala Kardinal (lat. cardinalis – stožerni), skraćeno od Kardinal Svete Rimske Crkve, također i stožernik, u katoličkoj je hijerarhiji, nakon papinske, najviša crkvena služba.
Novi!!: Agneza Szabo i Kardinal · Vidi više »
Katolički tjednik
Katolički tjednik je hrvatski katolički tjednik iz BiH, pokrenut 1922.
Novi!!: Agneza Szabo i Katolički tjednik · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Agneza Szabo i Matica hrvatska · Vidi više »
MI
MI je hrvatski katolički mjesečnik.
Novi!!: Agneza Szabo i MI · Vidi više »
Mirjana Gross
Mirjana Gross (Zagreb, 22. svibnja 1922. – Zagreb, 23. srpnja 2012.), istaknuta hrvatska povjesničarka.
Novi!!: Agneza Szabo i Mirjana Gross · Vidi više »
Muzej grada Zagreba
Izlošci u muzeju Izlošci Muzej grada Zagreba je opći kulturno-povijesni, gradski muzej koji se sustavno bavi prikupljanjem i obradom predmeta iz gradske prošlosti.
Novi!!: Agneza Szabo i Muzej grada Zagreba · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Agneza Szabo i Njemački jezik · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Agneza Szabo i Osijek · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Agneza Szabo i Povijest · Vidi više »
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Novi!!: Agneza Szabo i Povjesničar · Vidi više »
Radio Marija
Radio Marija je misionarska radijska postaja.
Novi!!: Agneza Szabo i Radio Marija · Vidi više »
Rezovac
Rezovac je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Virovitice, Virovitičko-podravska županija.
Novi!!: Agneza Szabo i Rezovac · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Agneza Szabo i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Vinko Puljić
Vinko Puljić (Priječani, 8. rujna 1945.), bosanskohercegovački je kardinal, nadbiskup i metropolit u miru Vrhbosanske nadbiskupije.
Novi!!: Agneza Szabo i Vinko Puljić · Vidi više »
Zaprešić
Zaprešić je grad u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, a nalazi se u sklopu Zagrebačke županije.
Novi!!: Agneza Szabo i Zaprešić · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Agneza Szabo i 19. stoljeće · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: Agneza Szabo i 1938. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Agneza Szabo i 1973. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Agneza Szabo i 1978. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Agneza Szabo i 1981. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Agneza Szabo i 1983. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Agneza Szabo i 1985. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Agneza Szabo i 1992. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Agneza Szabo i 1993. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Agneza Szabo i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Agneza Szabo i 2001. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Agneza Szabo i 2003. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Agneza Szabo i 2005. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Agneza Szabo i 2008. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Agneza Szabo i 2013. · Vidi više »
28. listopada
28.
Novi!!: Agneza Szabo i 28. listopada · Vidi više »
6. studenoga
6.
Novi!!: Agneza Szabo i 6. studenoga · Vidi više »
