Brže od pregledniku!
32 odnosi: Đuro Tiljak, Škola primijenjene umjetnosti i dizajna (Zagreb), Bakar (grad), Beč, Beograd, Brod, Drvar, Graz, Hrvatska, Intarzija, Kanada, Moskva, Muzej za umjetnost i obrt, Ottawa (Kanada), Pariz, Prag, Prostor, Riga, Slovenj Gradec, Stablo, Tallinn, Tbilisi, Volgograd, Zagreb, Zagrebački velesajam, Zürich, 14. travnja, 1912., 1936., 1947., 1983., 26. rujna.
Đuro Tiljak
Đuro Tiljak (Zagreb, 25. ožujka 1895. – Zagreb, 11. prosinca 1965.), hrvatski slikar Započeo je studij u Zagrebu, koji prekida i odlazi u Moskvu, gdje studira kod Vasilija Kandinskog.
Novi!!: Ante Župan i Đuro Tiljak · Vidi više »
Škola primijenjene umjetnosti i dizajna (Zagreb)
Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Zagreb (ŠPUD) jedna je od najstarijih srednjih škola u Hrvatskoj.
Novi!!: Ante Župan i Škola primijenjene umjetnosti i dizajna (Zagreb) · Vidi više »
Bakar (grad)
Čamci u bakarskoj luci Bakar Bakarski prezidi Bakar je grad i luka u Hrvatskoj.
Novi!!: Ante Župan i Bakar (grad) · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Ante Župan i Beč · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Ante Župan i Beograd · Vidi više »
Brod
Ruska fregata ''Pallada'' Brod je plovno sredstvo sposobno za kretanje po moru, rijekama i jezerima koje služi najčešće za prijevoz robe i putnika.
Novi!!: Ante Župan i Brod · Vidi više »
Drvar
Drvar je općina koja se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Hercegbosanske županije uz granicu s Republikom Hrvatskom.
Novi!!: Ante Župan i Drvar · Vidi više »
Graz
Graz (hrvatski: Gradac, Štajerski Gradac,Joško Kovačić:, Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1. studenoga 2014.., str. 238. slovenski: Gradec), statutarni i drugi grad po stanovništvu i veličini u Austriji.
Novi!!: Ante Župan i Graz · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ante Župan i Hrvatska · Vidi više »
Intarzija
Primjer intarzije Intarzija je ukrasna tehnika koja upotrebljava komadiće drva komponirane u geometrijske, biljne ili figuralne motive te prikaze arhitekture ili pejzaža.
Novi!!: Ante Župan i Intarzija · Vidi više »
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Novi!!: Ante Župan i Kanada · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Ante Župan i Moskva · Vidi više »
Muzej za umjetnost i obrt
Zgrada Muzeja za umjetnost i obrt minijatura Muzej za umjetnost i obrt osnovan je 17. veljače 1880. godine, na inicijativu Društva umjetnosti i njegovog tadašnjeg predsjednika Izidora Kršnjavija kao jedna od prvih institucija takve vrste u Europi.
Novi!!: Ante Župan i Muzej za umjetnost i obrt · Vidi više »
Ottawa (Kanada)
Ottawa (engleski izgovor:, francuski izgovor) je glavni grad Kanade.
Novi!!: Ante Župan i Ottawa (Kanada) · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Ante Župan i Pariz · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Ante Župan i Prag · Vidi više »
Prostor
Prostor je jedan od najvažnijih pojmova prirodne filozofije, fizike, matematike i likovnih umjetnosti.
Novi!!: Ante Župan i Prostor · Vidi više »
Riga
Riga (lav. Rīga) je glavni grad Latvije.
Novi!!: Ante Župan i Riga · Vidi više »
Slovenj Gradec
Slovenj Gradec (njemački: Windischgrätz, Windischgraz, "Slovenski Graz) je grad i središte istoimene gradske općine u sjevernoj Sloveniji, u blizini granice s Austrijom.
Novi!!: Ante Župan i Slovenj Gradec · Vidi više »
Stablo
Golemi mamutovac je stablo s prosječnom visinom između 60 i 80 metara. Kokosova palma na Martiniku. Stablo ili drvo u botanici je svaka višegodišnja biljka, koja se sastoji iz korijena, vidljivog drvenog debla i krošnje koju čine grane i lišće (iglice).
Novi!!: Ante Župan i Stablo · Vidi više »
Tallinn
Tallinn (prije Reval i Revel) je glavni grad Estonije, smješten u Finskom zaljevu.
Novi!!: Ante Župan i Tallinn · Vidi više »
Tbilisi
Tbilisi je glavni grad Gruzije.
Novi!!: Ante Župan i Tbilisi · Vidi više »
Volgograd
Volgograd (ruski Волгогра́д) grad je u Rusiji na rijeci Volgi.
Novi!!: Ante Župan i Volgograd · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Ante Župan i Zagreb · Vidi više »
Zagrebački velesajam
Zagrebački velesajam (ZV) je naziv za tvrtku koja organizira gospodarske izložbe ili sajamske priredbe, a bio je i sinonim za dvije najveće (i svojevremeno jedine) sajamske priredbe: Zagrebački velesajam (proljetni) i Zagrebački velesajam (jesenski).
Novi!!: Ante Župan i Zagrebački velesajam · Vidi više »
Zürich
Zürich (njemački: Zürich, talijanski: Zurigo) najveći je grad u Švicarskoj (stanovništvo: 404.783 u 2014. godini) i glavni grad Ciriškog kantona.
Novi!!: Ante Župan i Zürich · Vidi više »
14. travnja
14.
Novi!!: Ante Župan i 14. travnja · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Župan i 1912. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Župan i 1936. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Župan i 1947. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Župan i 1983. · Vidi više »
26. rujna
26.
Novi!!: Ante Župan i 26. rujna · Vidi više »
