Brže od pregledniku!
34 odnosi: Astigmatizam (optika), Žarišna duljina, Žarište, Centriranje, Dalekozor, Disperzija (optika), Geometrijska optika, Grčki jezik, Hrapavost površine, Indeks loma, Katadiopterski teleskop, Koma (optika), Kromatska aberacija, Kvaliteta, Latinski jezik, Leća (optika), Objektiv, Optička os, Optički sustav, Prizma (optika), Rastresna leća, Reflektorski teleskop, Refrakcija, Refraktorski teleskop, Sabirna leća, Sferna aberacija, Sferno zrcalo, Slika, Staklo, Svjetlost, Uvećanje leće, Valna duljina, Zraka, Zrcalo.
Astigmatizam (optika)
optičke osi. fotografska leća konstruirana tako da se izbjegne astigmatska aberacija (astigmatizam). Astigmatizam ili astigmatska aberacija, u optici, je optička aberacija koja nastaje zbog nemogućnosti određenog područja optičke leće ili sfernoga zrcala da fokusira sliku predmeta kad se nalazi izvan optičke osi.
Novi!!: Apokromat i Astigmatizam (optika) · Vidi više »
Žarišna duljina
udubljenog i ispupčenog zrcala. Sabirna, ispupčena, konveksna ili konvergentna optička leća. Rastresna, udubljena, konkavna ili divergentna optička leća. Žarišna daljina, fokalna daljina, žarišna duljina ili žarišna udaljenost (oznaka f) je udaljenost između središta leće i žarišta, ovisi o obliku leće i o tvari od koje je leća napravljena: gdje su r1 i r2 polumjeri zakrivljenosti leće (negativni ako je površina leće konkavna, beskonačni ako je površina leće ravna), n1 indeks loma optičkoga sredstva u kojem se leća nalazi, n2 indeks loma optičkoga sredstva od kojeg je leća načinjena.
Novi!!: Apokromat i Žarišna duljina · Vidi više »
Žarište
udubljenog i ispupčenog zrcala. Sabirna, ispupčena, konveksna ili konvergentna optička leća. Žarište ili fokus (oznaka F) u geometrijskoj optici je točka kroz koju prolaze sve zrake svjetlosti što padaju na neki optički sustav paralelno s optičkom osi toga sustava.
Novi!!: Apokromat i Žarište · Vidi više »
Centriranje
Centriranje (prema njem. zentrieren) može značiti.
Novi!!: Apokromat i Centriranje · Vidi više »
Dalekozor
Dalekozor. Presjek kroz dalekozor koji koristi Schmidt-Pechanovu prizmu: '''1''' - objektiv '''2''' - Schmidt-Pechanova prizma '''3''' - okular. reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Najveći optički teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop (VLT) u Čileu. Čine ga četiri 8,2 metarska teleskopa. rastresna (konkavna) leća.http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/1/17/Galileantelescope_2.png Meridijanski krug u Kuffnerovoj zvjezdarnici u Beču. Veliki Newtonov reflektor. Najveći je satelitski reflektorski teleskop Hubbleov svemirski teleskop, sa zrcalom promjera 2,4 metra. Svemirski teleskop Hubble je katadiopter tipa Ritchey-Chrétien. Gregorian teleskop iz 1735. Cassegrainov reflektor. Schmidt-Cassegrainov katadiopter. Dalekozor je optički instrument za promatranje udaljenih predmeta, koji se kroz njega vide pod većim vidnim kutom, a to stvara dojam da se udaljenost predmeta smanjila.
Novi!!: Apokromat i Dalekozor · Vidi više »
Disperzija (optika)
dugine boje. vode. Disperzija (lat. dispersio: rasap, raspršenje, rasipanje), disperzija svjetlosti ili optička disperzija, u optici, je razlaganje složene (na primjer bijele) svjetlosti na boje zbog ovisnosti indeksa loma o valnoj duljini svjetlosti koje nastaje prilikom loma svjetlosti (refrakcije), ogiba (interferencije), totalne refleksije i drugo.
Novi!!: Apokromat i Disperzija (optika) · Vidi više »
Geometrijska optika
prirodi. Ravno zrcalo: svjetlost koja pada na ravno zrcalo odbija se tako da je kut upadanja jednak kutu odbijanja. refleksije na dvjema zrcalima čini sa svojim prvobitnim smjerom dvostruki kut od kuta između zrcala. žarištu zove se sferna aberacija. paraboličnim zrcalom. Sabirna leća. sabirne leće. povećala. Rastresna optička leća. rastresne leće. udubljenog i ispupčenog zrcala. Geometrijska optika je dio optike u kojem se proučavaju pojave pravocrtnoga širenja svjetlosti (na primjer svojstva optičkih leća i zrcala i nastajanje slike s pomoću njih).
Novi!!: Apokromat i Geometrijska optika · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Apokromat i Grčki jezik · Vidi više »
Hrapavost površine
Procjenjivanje hrapavosti površine Stupnjevi i razredi hrapavosti površina Hrapavost površine je u općem smislu mikrogeometrijska nepravilnost površine, koja nastaje tijekom postupaka obrade ili drugih utjecaja.
Novi!!: Apokromat i Hrapavost površine · Vidi više »
Indeks loma
Refrakcija ili lom svjetlosti. lomljenja svjetlosti (refrakcije) na granici dvaju sredstava. Totalna refleksija nastaje kada zrake svjetlosti koje se šire iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo padaju na granicu tih sredstava pod kutom većim od nekoga graničnoga kuta. Indeks loma (oznaka n) je bezdimenzionalna fizikalna veličina koja opisuje međudjelovanje svjetlosti i optički prozirne tvari, a definirana je kao omjer brzine svjetlosti u vakuumu c i brzine svjetlosti u tvari v: Posljedica je promjene brzine svjetlosti promjena pravca njezina širenja pri prelasku iz jednoga optičkog sredstva u drugo.
Novi!!: Apokromat i Indeks loma · Vidi više »
Katadiopterski teleskop
Katadiopterski su za skupljanje svjetlosti koriste sustav leća i zrcala.
Novi!!: Apokromat i Katadiopterski teleskop · Vidi više »
Koma (optika)
zrcala, različito prelama i slika predmeta izdužuje se u oblik kometa. Usporedba pojave kome na Newtonovom reflektoru (lijevo) i popravak (korekcija) na desnoj strani (''Baader Rowe Coma Corrector''). Koma nastaje kad predmet ne leži na optičkoj osi pa se svjetlost, prolazeći kroz različita područja optičke leće ili zrcala, različito prelama i slika predmeta izdužuje se u oblik kometa.
Novi!!: Apokromat i Koma (optika) · Vidi više »
Kromatska aberacija
sabirne leće. Primjer jake kromatske aberacije. stakla ili kombinacije leća radi izbjegavanja kromatske aberacije. Kromatska aberacija nastaje jer optička leća ne može fokusirati svjetlost različitih boja u jednoj ravnini okomitoj na optičku os, zbog toga što indeks loma optičkoga sredstva leće ovisi o valnoj duljini svjetlosti.
Novi!!: Apokromat i Kromatska aberacija · Vidi više »
Kvaliteta
Riječ kvaliteta ili kakvoća potječe od latinske riječi “qualitas”, a predstavlja svojstvo, odliku, značajku, sposobnost, vrijednost.
Novi!!: Apokromat i Kvaliteta · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Apokromat i Latinski jezik · Vidi više »
Leća (optika)
Bikonveksna optička leća. sabirnih leća: a) bikonveksna b) plankonveksna c) konkavkonveksna. Rastresne leće mogu biti: d) konvekskonkavne, e) plankonkavne i f) bikonkavne. žarištu, pa se tu može na primjer zapaliti šibica. Ispupčena, konveksna, sabirna ili konvergentna optička leća. Sabirna leća je tijela ispupčena središta koja upadni paralelni snop svjetlosnih zraka skupljaju u jednu točku, žarište, s druge strane leće. Udubljena, konkavna, rastresna ili divergentna optička leća. žarišta) ispred leće. Skica uz jednadžbu optičke leće. Sferna aberacija kod leće (dolje). zrcala. Konstrukcija slike kod sabirne leće. povećala. Konstrukcija slike kod rastresne leće. Optička leća (ili samo leća) je predmet od prozirnoga materijala (stakla, kremena, plastike), omeđen dvjema površinama ili plohama pravilne zakrivljenosti, najčešće sferičnima (kuglinim plohama).
Novi!!: Apokromat i Leća (optika) · Vidi više »
Objektiv
Izmjenjivi objektivi na mikroskopu Objektiv je dio optičke naprave koji prikuplja svjetlosne zrake s promatranog predmeta (objekta).
Novi!!: Apokromat i Objektiv · Vidi više »
Optička os
Ispupčena, konveksna, sabirna ili konvergentna optička leća. Udubljena, konkavna, rastresna ili divergentna optička leća. Birefringencija (dvolom) kod kalcita. Optička os leće je pravac koji se podudara s osi simetrije leće i prolazi kroz središte zakrivljenosti.
Novi!!: Apokromat i Optička os · Vidi više »
Optički sustav
Tipičan optički sustav dvogleda. Optički sustav je uređena skupina ravnih i sfernih zrcala, optičkih leća, optičkih prizmi, uglačanih ploha i optičkih sredstava omeđenih ravnim i zakrivljenim dioptrima, koja odbija (refleksija), prelama (refrakcija), raspršuje ili polarizirana svjetlost.
Novi!!: Apokromat i Optički sustav · Vidi više »
Prizma (optika)
Plastična prizma. Prolaz zrake svjetlosti kroz prizmu s kutom prizme ''α''. Područja 0, 1 i 2 imaju indekse loma ''n0'', ''n1'' i ''n2''. Kut ''θ’'' označuje kut nakon loma svjetlosti. Lom svjetlosti u prizmi. dugine boje. Prizma ili optička prizma, u optici, je obično trostrana prizma, od stakla ili nekoga drugoga prozirnog materijala.
Novi!!: Apokromat i Prizma (optika) · Vidi više »
Rastresna leća
Rastresne leće mogu biti: d) bikonkavne, e) plankonkavne ili f) konveksno-konkavne. žarišta) ispred leće. Rastresna optička leća. Konstrukcija slike kog rastresne leće. Rastresna leća, udubljena leća, konkavna leća ili divergentna leća je optička leća koja je u sredini tanja nego s ruba.
Novi!!: Apokromat i Rastresna leća · Vidi više »
Reflektorski teleskop
Dobsonovoj montaži. Svemirski teleskop Hubble slikan iz raketoplana ''Discovery'' tijekom njegove druge misije (STS-82). Newtonovog reflektora iz 1672. Gregorian teleskop iz 1735. Reflektorski teleskop je tip teleskopa koji svjetlost sakuplja zrcalima za razliku od refraktorskih teleskopa koji svjetlost skupljaju lećama.
Novi!!: Apokromat i Reflektorski teleskop · Vidi više »
Refrakcija
svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u njima. Refrakcija ili lom svjetlosti. Zbog loma svjetlosti štap postavljen koso u vodu izgleda kao da je prelomljen. Zbog loma svjetlosti čini nam se da je riba uzdignuta i dubina manja nego što je u stvari. Totalna refleksija nastaje kada zrake svjetlosti koje se šire iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo padaju na granicu tih sredstava pod kutom većim od nekoga graničnoga kuta. Refrakcija (srednjovj. lat. refractio, prema lat. refractus: slomljen) ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka ili zraka drugog elektromagnetskoga zračenja pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima.
Novi!!: Apokromat i Refrakcija · Vidi više »
Refraktorski teleskop
Najveći refraktorski teleskop, s objektivom promjera 102 cm, ima Zvjezdarnica Yerkes u SAD-u. Refraktorski teleskop ili refraktor (njem. Refraktor, prema lat. refractus: slomljen) je vrsta optičkog teleskopa koja koristi leću kao objektiv.
Novi!!: Apokromat i Refraktorski teleskop · Vidi više »
Sabirna leća
Vrste sabirnih leća: a) bikonveksna b) plankonveksna c) konkavkonveksna. Sabirna leća je tijela ispupčena središta koja upadni paralelni snop svjetlosnih zraka skupljaju u jednu točku, žarište, s druge strane leće. Sabirna leća. Konstrukcija slike kod sabirne leće. povećala. Sferna aberacija kod sabirne leće (dolje). Sabirna leća, ispupčena leća, konveksna leća ili konvergentna leća je optička leća koja je u sredini deblja nego s ruba.
Novi!!: Apokromat i Sabirna leća · Vidi više »
Sferna aberacija
leće (dolje). žarištu zove se sferna aberacija. Sferna aberacija nastaje kada se zrake svjetlosti s rubova i središta leće ili sfernoga zrcala različito lome i imaju različite žarišne daljine.
Novi!!: Apokromat i Sferna aberacija · Vidi više »
Sferno zrcalo
polirano i s te strane odbija zrake svjetlosti je ispupčeno ili konveksno zrcalo. Fotograf se vidi gore desno. žarištu zove se sferna aberacija. medicini. Sferno zrcalo je dio kugline kalote koji odbija zrake svjetlosti s unutarnje ili s vanjske strane.
Novi!!: Apokromat i Sferno zrcalo · Vidi više »
Slika
Slika može biti.
Novi!!: Apokromat i Slika · Vidi više »
Staklo
StakloStaklo je uglavnom amorfni silicijev dioksid.
Novi!!: Apokromat i Staklo · Vidi više »
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.
Novi!!: Apokromat i Svjetlost · Vidi više »
Uvećanje leće
Uvećanje slike se može ostvariti povećalom. Skica uz jednadžbu optičke leće. povećala. sabirne leće. rastresne leće. zrcala. Uvećanje leće ili povećanje leće m je količnik udaljenosti slike b i predmeta a: minusom se naglašava suprotna orijentacija slike i predmeta (obrnuta slika).
Novi!!: Apokromat i Uvećanje leće · Vidi više »
Valna duljina
Valna duljina periodičnoga vala je najmanja udaljenost između dvije čestice koje titraju u fazi.
Novi!!: Apokromat i Valna duljina · Vidi više »
Zraka
* zraka (matematika), dio pravca ograničen nekom točkom,.
Novi!!: Apokromat i Zraka · Vidi više »
Zrcalo
Vaza u zrcalu. Ravno zrcalo: svjetlost koja pada na ravno zrcalo odbija se tako da je kut upadanja jednak kutu odbijanja. Primjer ravnog zrcala u prirodi. Zraka svjetlosti nakon refleksije na dvjema zrcalima čini sa svojim prvobitnim smjerom dvostruki kut od kuta između zrcala. žarištu zove se sferna aberacija. paraboličnim zrcalom. Zrcalo ili ogledalo je ploha koja pravilno odbija svjetlost.
Novi!!: Apokromat i Zrcalo · Vidi više »
