Brže od pregledniku!
35 odnosi: Agrigento, Aristokracija, Atila, Auvergne, Biskup, Bitka na Katalaunskim poljima, Flavije Aecije, Galija, Korzika, Kršćanstvo, Latinski jezik, Listopad, Magister militum, Majorijan, Petronije Maksim, Piacenza, Pravo, Ricimer, Rim, Rimski senat, Senat, Svevi, Teodorik I., Tremissis, Vandali, Zapadno Rimsko Carstvo, 18. listopada, 400., 430., 451., 454., 455., 456., 457., 472..
Agrigento
Agrigento ili Agrigent (do 1927. poznat kao Girgenti na sicilijanskom) je grad u jugozapadnoj Siciliji, oko 4 km udaljen od obale; glavni grad istoimene pokrajine i biskupsko sjedište.
Novi!!: Avit i Agrigento · Vidi više »
Aristokracija
Termin aristokracija (grč.: najbolji, najsposobniji i snaga, vlast) značio je kod starih Grka sustav vladanja kao "vladavinu najboljih".
Novi!!: Avit i Aristokracija · Vidi više »
Atila
Atila (procjena godine rođenja od 395. do 406. – smrt 453.) bio je vladar Huna od 434. do svoje smrti u ožujku 453. Bio je i vođa plemenskog carstva u Srednjoj i Istočnoj Europi koje je obuhvaćalo Hune, Ostrogote, Alane i Bugare.
Novi!!: Avit i Atila · Vidi više »
Auvergne
Auvergne (oks. Auvèrnha) je bivša (1982. – 2015.) francuska regija,na jugu središnjeg dijela zemlje.
Novi!!: Avit i Auvergne · Vidi više »
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Novi!!: Avit i Biskup · Vidi više »
Bitka na Katalaunskim poljima
Bitka na Katalaunskim poljima najveći je trijumf Flavija Aecija, koji je uz pomoć Vizigota 20. lipnja 451. pobijedio vođu Huna, Atilu.
Novi!!: Avit i Bitka na Katalaunskim poljima · Vidi više »
Flavije Aecije
Flavije Aecije, lat. Flavius Aetius (396. – 454.) je bio vojskovođa i de facto gospodar Zapadnorimskog Carstva između 433. godine i svoje nasilne smrti.
Novi!!: Avit i Flavije Aecije · Vidi više »
Galija
* Galija (brod), (grčki γαλέα - galea), antički brod kojeg su u potpunosti pokretali veslači, a koristio se za ratovanje i trgovinu.
Novi!!: Avit i Galija · Vidi više »
Korzika
Korzika (fra. Corse, tal., kor. Corsica) četvrti je po veličini otok u Sredozemnom moru i pokrajina Francuske koja se sastoji od dva departmana.
Novi!!: Avit i Korzika · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Avit i Kršćanstvo · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Avit i Latinski jezik · Vidi više »
Listopad
Listopad lišće, po kojem je listopad dobio ime Listopad (lat. october) deseti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Avit i Listopad · Vidi više »
Magister militum
Magister militum (u slobodnom prijevodu na hrvatski vojskovođa) je bila oznaka za vrhovnog vojnog zapovjednika rimske vojske u kasnoj antici od vremena Konstantina I. Velikog, a najčešće se odnosi na visokog vojnog dužnosnika.
Novi!!: Avit i Magister militum · Vidi više »
Majorijan
As Majorijana Majorijan (lat. Julius Valerius Maiorianus, Julije Valerije Majorijan), (?, oko 420. – Dertona, Ligurija, 7. kolovoza 461.), Car Zapadnog Rimskog Carstva od 457. do 461. Bio je istaknuti vojni zapovjednik i posljednji od zapadnorimskih careva koji je pokušao doista vladati i vlastitim snagama osloboditi osvojene dijelove Carstva.
Novi!!: Avit i Majorijan · Vidi više »
Petronije Maksim
Solid Petronije Maksim Petronije Maksim (lat. Flavius Ancius Petronius Maximus, Flavije Ancije Petronije Maksim), (?, 396. – Rim, 31. svibnja 455.), zapadnorimski car od 16. ožujka 455. do svoje smrti.
Novi!!: Avit i Petronije Maksim · Vidi više »
Piacenza
Piacenza je grad i upravno središte istoimene pokrajine u sjevernoj Italiji.
Novi!!: Avit i Piacenza · Vidi više »
Pravo
180px Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu).
Novi!!: Avit i Pravo · Vidi više »
Ricimer
Ricimer (405. – 18. kolovoza 472.) je bio barbarski general i gospodar Zapadnog Rimskog Carstva između 455. i 472. godine.
Novi!!: Avit i Ricimer · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Avit i Rim · Vidi više »
Rimski senat
C. Maccari: ''Ciceron optužuje Katilinu'', 1888. Rimski senat (latinski: Senatus) bio je glavno upravno vijeće Rimske Republike, koja je nastala 509. pr. Kr. i Rimskog Carstva.
Novi!!: Avit i Rimski senat · Vidi više »
Senat
Rimskom forumu Senat je naziv za skupštinu, često za gornji dom ili komoru legislature ili parlamenta.
Novi!!: Avit i Senat · Vidi više »
Svevi
Svevi (Suebi, Suevi, Suavi, Svebi) su bili germanski narod porijeklom iz blizine Baltičkog mora, a njihovi današnji potomci su njemački Švabe.
Novi!!: Avit i Svevi · Vidi više »
Teodorik I.
Teodorik I., izradio Fabrizio Castello (1560-1617). Теоdorik I. je bio vizigotski kralj u razdoblju od 419. do 451. godine, i nezakoniti sin Аlarikа I. 419. godine je naslijedio Valiju na vizigotskom prijestolju.
Novi!!: Avit i Teodorik I. · Vidi više »
Tremissis
Tremissis (treći dio solida) u starijoj je numizmatičkoj literaturi zvan triens.
Novi!!: Avit i Tremissis · Vidi više »
Vandali
''Vandalska pljačka Rima'' - Heinrich Leutemann Vandali su Germani, koji pripadaju istočnoj grupi germanskih naroda.
Novi!!: Avit i Vandali · Vidi više »
Zapadno Rimsko Carstvo
Zapadno Rimsko Carstvo (naziv je novijeg podrijetla; prema ondašnjem stajalištu, postojalo je samo jedno carstvo s dva vladara) nastalo je podjelom Rimskog Carstva 395. godine kada je rimski car Teodozije I. Veliki podijelio carstvo svojim sinovima, tako da je zapadni dio dobio Honorije, a istočni Arkadije.
Novi!!: Avit i Zapadno Rimsko Carstvo · Vidi više »
18. listopada
18.
Novi!!: Avit i 18. listopada · Vidi više »
400.
Bez opisa.
Novi!!: Avit i 400. · Vidi više »
430.
Bez opisa.
Novi!!: Avit i 430. · Vidi više »
451.
Bez opisa.
Novi!!: Avit i 451. · Vidi više »
454.
Bez opisa.
Novi!!: Avit i 454. · Vidi više »
455.
Bez opisa.
Novi!!: Avit i 455. · Vidi više »
456.
Bez opisa.
Novi!!: Avit i 456. · Vidi više »
457.
Bez opisa.
Novi!!: Avit i 457. · Vidi više »
472.
Bez opisa.
Novi!!: Avit i 472. · Vidi više »
