Brže od pregledniku!
51 odnosi: Ante Marković, Ante Pavelić, Ban, Banovina Hrvatska, Bansko vijeće, Barokna arhitektura, Brzojav, Država, Esterházy, Franjo Josip I., Franjo Tuđman, Hrvatska, Hrvatski državni arhiv, Hrvatski sabor, Ignjat Gyulay Maros-Németh, Ivan Šubašić, Ivan Mažuranić, Josip Jelačić, Jugoslavenska narodna armija, Klasicizam, Kulmeri, Levin Rauch, Nezavisna Država Hrvatska, Nikola Tomašić, Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, Pavao Rauch, Petar IV. Zrinski, Predsjednički dvori, Predsjedništvo SFRJ, Predsjednik Republike Hrvatske, Savska banovina, Socijalistička Republika Hrvatska, Stara gradska vijećnica u Zagrebu, Stjepan Mesić, Stol sedmorice, Trg svetog Marka, Vlada Republike Hrvatske, Zagreb, Zagrebačka županija (1201. – 1924.), Zrinski, Zrinsko-frankopanska urota, 10. rujna, 1809., 1850., 1918., 1940., 1990., 1991., 1992., 7. listopada, ..., 8. listopada. Proširite indeks (1 više) »
Ante Marković
Ante Marković (Konjic, Bosna i Hercegovina, 25. studenoga 1924. – Zagreb, 28. studenoga 2011.), predsjednik Predsjedništva SR Hrvatske i posljednji predsjednik Saveznog izvršnog vijeća SFR Jugoslavije.
Novi!!: Banski dvori i Ante Marković · Vidi više »
Ante Pavelić
Ante Pavelić (Bradina kod Konjica, 14. srpnja 1889. – Madrid, 28. prosinca 1959.) bio je hrvatski fašistički političar i odvjetnik, revolucionar, osnivač i vođa Ustaškoga pokreta te poglavnik i diktator Nezavisne Države Hrvatske (NDH), koja je u Drugom svjetskom ratu bila protektorat fašističke Italije i nacističke Njemačke.
Novi!!: Banski dvori i Ante Pavelić · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Banski dvori i Ban · Vidi više »
Banovina Hrvatska
Banovina Hrvatska je bila autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije.
Novi!!: Banski dvori i Banovina Hrvatska · Vidi više »
Bansko vijeće
Bansko vijeće, visoko je upravno tijelo s ovlastima izvršne vlasti u Hrvatskoj i Slavoniji koje je djelovalo od kraja travnja 1848. do lipnja 1850. godine.
Novi!!: Banski dvori i Bansko vijeće · Vidi više »
Barokna arhitektura
Francesco Borromini, Fasada crkve ''Sv. Karlo na četiri fontane'' u Rimu. Barokna arhitektura, arhitektonsko stvaralaštvo krajnje dinamiziranih obilježja nastalo u razdoblju poslije renesanse.
Novi!!: Banski dvori i Barokna arhitektura · Vidi više »
Brzojav
Spomen-ploča na zgradi prvog brzojavnog ureda u SAD-u popraćena riječima koje je 24. svibnja 1844. Samuel Morse poslao prvim električnim brzojavom: "Što je Bog stvorio" (''What hath God wrought'') Brzojav (međunarodnica ili internacionalizam jest "telegraf" od grčke riječi tele, na daljinu, i graphein, pisati) uređaj je odnosno sustav za prijenos poruka na veliku udaljenost.
Novi!!: Banski dvori i Brzojav · Vidi više »
Država
Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.
Novi!!: Banski dvori i Država · Vidi više »
Esterházy
Grb obitelji Esterházy Esterházy, mađarska velikaška obitelj porijeklom iz plemena Salomon.
Novi!!: Banski dvori i Esterházy · Vidi više »
Franjo Josip I.
Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.
Novi!!: Banski dvori i Franjo Josip I. · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Banski dvori i Franjo Tuđman · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Banski dvori i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski državni arhiv
Zgrada Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu Zgrada Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu Hrvatski državni arhiv (skraćeno HDA) je središnja arhivska ustanova nadležna za prikupljanje informacija o arhivskom gradivu u Hrvatskoj i svijetu.
Novi!!: Banski dvori i Hrvatski državni arhiv · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Banski dvori i Hrvatski sabor · Vidi više »
Ignjat Gyulay Maros-Németh
Ignjat Gyulay Ignjat (Ignàc) Gyulay Maros-Németh (Sibiu, 11. rujna 1763. – Beč, 11. studenog 1831.), austrijski podmaršal, hrvatski ban od 1806. do 1831. Bio je general topništva.
Novi!!: Banski dvori i Ignjat Gyulay Maros-Németh · Vidi više »
Ivan Šubašić
Ivan Šubašić (Vukova Gorica, 7. svibnja 1892. – Zagreb, 22. ožujka 1955.), bio je hrvatski odvjetnik i političar, ban Banovine Hrvatske, znan i kao posljednji Ban Hrvatske.
Novi!!: Banski dvori i Ivan Šubašić · Vidi više »
Ivan Mažuranić
Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 11. kolovoza 1814. – Zagreb, 4. kolovoza 1890.), bio je hrvatski pjesnik, jezikoslovac, prevoditelj i političar.
Novi!!: Banski dvori i Ivan Mažuranić · Vidi više »
Josip Jelačić
Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.
Novi!!: Banski dvori i Josip Jelačić · Vidi više »
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Novi!!: Banski dvori i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »
Klasicizam
Klasicizam je naziv za razdoblje, stil ili smjer u europskim umjetnostima.
Novi!!: Banski dvori i Klasicizam · Vidi više »
Kulmeri
Kulmer, hrvatska plemićka obitelj njemačkog podrijetla koja se doselila u Hrvatsku u 18. stoljeću.
Novi!!: Banski dvori i Kulmeri · Vidi više »
Levin Rauch
Levin barun Rauch de Nyek (Lužnica, 6. listopada 1819. – Lužnica, 25. kolovoza 1890.) bio je obnašatelj banske časti za sklapanja hrvatsko-ugarske nagodbe i prvi hrvatski ban nakon 1868.
Novi!!: Banski dvori i Levin Rauch · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Banski dvori i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Nikola Tomašić
Dr.
Novi!!: Banski dvori i Nikola Tomašić · Vidi više »
Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ
Zasjedanje Sabora RH u zgradi Industrije nafte 8. listopada 1991. Spomen ploča ispred zgrade INA-e u Šubićevoj ulici u Zagrebu Hrvatski je sabor dana 8. listopada 1991. godine jednoglasno donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ.
Novi!!: Banski dvori i Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ · Vidi više »
Pavao Rauch
Barun Pavao Rauch (Zagreb, 20. veljače 1865. – Martijanec, 29. studenog 1933.), hrvatski političar, pristaša unionista.
Novi!!: Banski dvori i Pavao Rauch · Vidi više »
Petar IV. Zrinski
Grof Petar IV.
Novi!!: Banski dvori i Petar IV. Zrinski · Vidi više »
Predsjednički dvori
Predvorje Predsjedničkih dvora Glavni ulaz u kompleks Predsjedničkih dvora Predsjednički dvori su službena rezidencija predsjednika Republike Hrvatske od 1992. godine, a nalaze se u Zagrebu na adresi Pantovčak 241.
Novi!!: Banski dvori i Predsjednički dvori · Vidi više »
Predsjedništvo SFRJ
Predsjedništvo SFRJ je bio kolektivni vrhovni organ rukovođenja u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, odnosno kolektivni šef države a od 1980.
Novi!!: Banski dvori i Predsjedništvo SFRJ · Vidi više »
Predsjednik Republike Hrvatske
Predsjednik Republike Hrvatske je državni poglavar Republike Hrvatske.
Novi!!: Banski dvori i Predsjednik Republike Hrvatske · Vidi više »
Savska banovina
Položaj banovine u Kraljevini Jugoslaviji Savska banovina je bila banovina Kraljevine Jugoslavije od 1929. do 1939. godine.
Novi!!: Banski dvori i Savska banovina · Vidi više »
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Novi!!: Banski dvori i Socijalistička Republika Hrvatska · Vidi više »
Stara gradska vijećnica u Zagrebu
'''Stara gradska vijećnica''' Spomen ploča koju je Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja" postavilo na pročelje zgrade 1917. godine Ulaz u Staru gradsku vijećnicu Nikoli Tesli na pročelju Stara gradska vijećnica je kompleks na zagrebačkom Gradecu koji se sastoji od tri različita objekta koji su krajem 19. stoljeća adaptacijom spojeni za djelatnosti gradske uprave.
Novi!!: Banski dvori i Stara gradska vijećnica u Zagrebu · Vidi više »
Stjepan Mesić
Stjepan "Stipe" Mesić (Orahovica, 24. prosinca 1934.) hrvatski je političar koji je bio drugi predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata od 19. veljače 2000. do 18. veljače 2010., te predsjednik prve vlade Republike Hrvatske od svibnja do kolovoza 1990., predsjednik drugog saziva Hrvatskog sabora od 1992. do 1994. i bivši predsjednik predsjedništva SFRJ od listopada do prosinca 1991. (konkurentno je obnašao i dužnost Glavnog tajnika Pokreta nesvrstanih).
Novi!!: Banski dvori i Stjepan Mesić · Vidi više »
Stol sedmorice
Kraljevski Stol sedmorice za kraljevinu Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju osnovan je u Zagrebu je 1862. godine kao vrhovno sudište za Kraljevine Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju, na poticaj bana Ivana Mažuranića.
Novi!!: Banski dvori i Stol sedmorice · Vidi više »
Trg svetog Marka
Trg sv. Marka iz zraka. Trg svetog Marka (razgovorno Markov trg), središnji trg zagrebačkog Gornjega grada, nekad poznat i kao Radićev trg.
Novi!!: Banski dvori i Trg svetog Marka · Vidi više »
Vlada Republike Hrvatske
Vlada Republike Hrvatske (obično se naziva hrvatska vlada ili samo Vlada) obavlja izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj u skladu s Ustavom i zakonima.
Novi!!: Banski dvori i Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Banski dvori i Zagreb · Vidi više »
Zagrebačka županija (1201. – 1924.)
23px Ovo je članak o povijesnoj Zagrebačkoj županiji iz vremena Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, Kraljevine Hrvatske i Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
Novi!!: Banski dvori i Zagrebačka županija (1201. – 1924.) · Vidi više »
Zrinski
* knezovi Zrinski, hrvatski velikaški rod.
Novi!!: Banski dvori i Zrinski · Vidi više »
Zrinsko-frankopanska urota
Bečkom Novom Mjestu, 30. travnja 1671. godine Zrinsko-frankopanska urota, bio je pokret hrvatskog i ugarskog plemstva protiv apsolutističke politike Habsburgovaca u razdoblju od 1664. do 1671. godine.
Novi!!: Banski dvori i Zrinsko-frankopanska urota · Vidi više »
10. rujna
10.
Novi!!: Banski dvori i 10. rujna · Vidi više »
1809.
Bez opisa.
Novi!!: Banski dvori i 1809. · Vidi više »
1850.
Bez opisa.
Novi!!: Banski dvori i 1850. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Banski dvori i 1918. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Banski dvori i 1940. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Banski dvori i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Banski dvori i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Banski dvori i 1992. · Vidi više »
7. listopada
7.
Novi!!: Banski dvori i 7. listopada · Vidi više »
8. listopada
8.
Novi!!: Banski dvori i 8. listopada · Vidi više »
