Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Berislav Rončević

Indeks Berislav Rončević

Berislav Rončević (Borovik, 23. lipnja 1960.), hrvatski političar, bivši ministar unutarnjih poslova (2008.) i bivši ministar obrane (2003. – 2008.).

27 odnosi: Đakovo, Željka Antunović, Borovik (Drenje), Branko Vukelić (ministar), Deseta Vlada Republike Hrvatske, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska policija, Hrvatski parlamentarni izbori 2003., Hrvatski sabor, Ivica Kirin, Ljerka Mintas-Hodak, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Našice, Osječko-baranjska županija, Tomislav Karamarko, Vlada Republike Hrvatske, 10. listopada, 12. siječnja, 1960., 1990., 2000., 2003., 2008., 23. lipnja, 23. prosinca.

Đakovo

Đakovo je grad u istočnoj Hrvatskoj, koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: Berislav Rončević i Đakovo · Vidi više »

Željka Antunović

Željka Antunović (Virovitica, 15. rujna 1955.), hrvatska političarka.

Novi!!: Berislav Rončević i Željka Antunović · Vidi više »

Borovik (Drenje)

Borovik je naselje u Hrvatskoj, regiji Slavoniji u Osječko-baranjskoj županiji i nalazi se u sastavu općine Drenje.

Novi!!: Berislav Rončević i Borovik (Drenje) · Vidi više »

Branko Vukelić (ministar)

Branko Vukelić (Karlovac, 9. ožujka 1958. – Karlovac, 3. svibnja 2013., pristupljeno 3. svibnja 2013.), bio je hrvatski političar i bivši ministar obrane u Vladi Republike Hrvatske.

Novi!!: Berislav Rončević i Branko Vukelić (ministar) · Vidi više »

Deseta Vlada Republike Hrvatske

'''Ivo Sanader''', osmi predsjednik Vlade RHDeseta Vlada Republike Hrvatske saziv je Vlade Republike Hrvatske, kojoj je mandat započeo 12. siječnja 2008., a završio 6. srpnja 2009. Predsjednik Vlade bio je Ivo Sanader.

Novi!!: Berislav Rončević i Deseta Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Berislav Rončević i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska demokratska zajednica

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.

Novi!!: Berislav Rončević i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »

Hrvatska policija

Hrvatska policija javna je policijska služba hrvatskog Ministarstva unutarnjih poslova koja obavlja zakonom propisane policijske poslove...

Novi!!: Berislav Rončević i Hrvatska policija · Vidi više »

Hrvatski parlamentarni izbori 2003.

Zakonu iz 1999) Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor održali su se 23. studenog 2003. godine.

Novi!!: Berislav Rončević i Hrvatski parlamentarni izbori 2003. · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Berislav Rončević i Hrvatski sabor · Vidi više »

Ivica Kirin

Ivica Kirin (Virovitica, 14. lipnja 1970.), hrvatski političar, aktualni gradonačelnik Virovitice, bivši ministar unutarnjih poslova u Vladi Republike Hrvatske.

Novi!!: Berislav Rončević i Ivica Kirin · Vidi više »

Ljerka Mintas-Hodak

Ljerka Mintas (Zagreb, 26. siječnja 1952. -), hrvatska odvjetnica i političarka.

Novi!!: Berislav Rončević i Ljerka Mintas-Hodak · Vidi više »

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, središnje je tijelo državne uprave Republike Hrvatske zaduženo za poslove obrane.

Novi!!: Berislav Rončević i Ministarstvo obrane Republike Hrvatske · Vidi više »

Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske

Ministarstvo unutarnjih poslova (skraćeno MUP), tijelo je državne uprave u Republici Hrvatskoj kojemu je osnovna zadaća zaštita ustavnoga poretka Republike Hrvatske, života njezinih građana te njihove imovine.

Novi!!: Berislav Rončević i Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske · Vidi više »

Našice

Našice su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: Berislav Rončević i Našice · Vidi više »

Osječko-baranjska županija

Osječko-baranjska županija je jedna od dvadeset hrvatskih županija, smještena je na istoku Hrvatske.

Novi!!: Berislav Rončević i Osječko-baranjska županija · Vidi više »

Tomislav Karamarko

Tomislav Karamarko (Zadar, 25. svibnja 1959.), hrvatski povjesničar i političar, predsjednik HDZ-a od 2012.

Novi!!: Berislav Rončević i Tomislav Karamarko · Vidi više »

Vlada Republike Hrvatske

Vlada Republike Hrvatske (obično se naziva hrvatska vlada ili samo Vlada) obavlja izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj u skladu s Ustavom i zakonima.

Novi!!: Berislav Rončević i Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »

10. listopada

10.

Novi!!: Berislav Rončević i 10. listopada · Vidi više »

12. siječnja

12.

Novi!!: Berislav Rončević i 12. siječnja · Vidi više »

1960.

Bez opisa.

Novi!!: Berislav Rončević i 1960. · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: Berislav Rončević i 1990. · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Novi!!: Berislav Rončević i 2000. · Vidi više »

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: Berislav Rončević i 2003. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: Berislav Rončević i 2008. · Vidi više »

23. lipnja

23.

Novi!!: Berislav Rončević i 23. lipnja · Vidi više »

23. prosinca

23.

Novi!!: Berislav Rončević i 23. prosinca · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »