Brže od pregledniku!
49 odnosi: Alkalije, Aluminij, Atom, Biljke, Bjelančevine, Boja, Bojilo, Brazil, Crvena, Dušik, Fluorescencija, Fotokemija, Germanski jezici, Hematein, Histologija, Indigo, Indikator, Južna Amerika, Kisik, Klorofil, Kora (biljke), Kositar, Kovine, Kristal, Kristalizacija, Kurkumin, Latinski jezik, Mikroorganizmi, Močilo, Oenin, Oksidacija, Organski spoj, Pigment, Portugalski jezik, Prirodna bojila, Purpur, Rezbarstvo, Rod (taksonomija), Slikarstvo, Soli, Stablo, Stanica, Stolarstvo, Svila, Tinta, Tokarenje, Voda, Vrenje, Vuna.
Alkalije
Alkalije (arap. al-qilw: potaša), hidroksidi i oksidi alkalijskih i zemnoalkalijskih metala, u prvome redu hidroksidi natrija i kalija, tvari kojih vodene otopine (lužine) djeluju lužnato (pH vrijednost veća od 7).
Novi!!: Brazilin i Alkalije · Vidi više »
Aluminij
Aluminat je naziv za aluminij u anionskom kompleksu.
Novi!!: Brazilin i Aluminij · Vidi više »
Atom
Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.
Novi!!: Brazilin i Atom · Vidi više »
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Novi!!: Brazilin i Biljke · Vidi više »
Bjelančevine
Bjelančevine ili proteini su, uz vodu, najvažnije tvari u tijelu.
Novi!!: Brazilin i Bjelančevine · Vidi više »
Boja
Slikarski krug boja. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz optičke prizme uzrokuje da se bijela svjetlost razloži na dugine boje. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. Boja (tur. boya) je vidni osjet ovisan o frekvenciji svjetlosnog zračenja.
Novi!!: Brazilin i Boja · Vidi više »
Bojilo
Bojila za tekstil (Marrakech, Maroko). Indigo dobiven iz biljke indigovke. Purpurno obojene tkanine. valnih duljina (boja) upadaju u bojilo. Ovo bojilo upija crvenu i zelenu svjetlost, ali odbija plavu, stvarajući plavu boju bojila. organskih molekula. valnim duljinama. Konjugirani lanci s dušikovim i kisikovim atomima. P-nitrotoluen (V) je vrlo slabo svijetložuto obojen, dok je p-nitranilin (VI) narančastožut, a njegov kation (VII) svijetložut. negativnog naboja. pmc.
Novi!!: Brazilin i Bojilo · Vidi više »
Brazil
Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.
Novi!!: Brazilin i Brazil · Vidi više »
Crvena
Crvena boja Crvena boja.
Novi!!: Brazilin i Crvena · Vidi više »
Dušik
Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.
Novi!!: Brazilin i Dušik · Vidi više »
Fluorescencija
ultraljubičastom zračenju. vibracijsko stanje osnovnog elektronskog stanja (''v”''.
Novi!!: Brazilin i Fluorescencija · Vidi više »
Fotokemija
živinom svjetiljkom. ugljikovog ciklusa. Fotokemija je dio fizikalne kemije koji se bavi kemijskim reakcijama uz sudjelovanje elektromagnetskog zračenja.
Novi!!: Brazilin i Fotokemija · Vidi više »
Germanski jezici
Germanski jezici. Germanski jezici skupina su indoeuropskih jezika koji pripadaju grani Centum.
Novi!!: Brazilin i Germanski jezici · Vidi više »
Hematein
Hematein je prirodno bojilo, C16H1206 (C.I. 75290), tvori crvene iglice koje se raspadaju na temperaturi višoj od 200 °C.
Novi!!: Brazilin i Hematein · Vidi više »
Histologija
Histologija (grč. histos – tkivo; logos - riječ, znanost) je medicinska znanost o tkivima (u užem smislu), odnosno, nauka o sastavu višestaničnih organizama.
Novi!!: Brazilin i Histologija · Vidi više »
Indigo
Indigo (port. ili španj. índigo, od lat. indicum, od grč. ἰνδıϰός: indijski) je modro bojilo poznato od davnine, derivat indola.
Novi!!: Brazilin i Indigo · Vidi više »
Indikator
oprugom. bazna ili lužnata s pH od 8,2 do 12,0.
Novi!!: Brazilin i Indikator · Vidi više »
Južna Amerika
Južna Amerika Južna Amerika je kontinent koji se nalazi na južnoj polutci Zemlje.
Novi!!: Brazilin i Južna Amerika · Vidi više »
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Novi!!: Brazilin i Kisik · Vidi više »
Klorofil
algama. Postoji nekoliko vrsta klorofila, ali svi dijele ligand magnezija s klorom koji čini desnu stranu ove skice. Gledano mikroskopom, klorofil se nalazi unutar stanica u strukturama koje se nazivaju kloroplasti - koje su ovdje prikazane grupirane unutar biljnih stanica. reflektira) zelenu. Spektri molekula klorofila blago su izmijenjeni ''in vivo'' ovisno o posebnim međudjelovanjima pigmenta i bjelančevine. Klorofil ili biljno zelenilo je zeleni biljni pigment, nužan u procesu fotosinteze, smješten u kloroplastima (plastidi), u svim zelenim dijelovima biljke.
Novi!!: Brazilin i Klorofil · Vidi više »
Kora (biljke)
Kora je iznimno složeni heterogeni materijal koji objedinjuje sva tkiva stabljike što se nalaze s vanjske strane kambija.
Novi!!: Brazilin i Kora (biljke) · Vidi više »
Kositar
Kositar (od grč. naziva za mineral kasiterit; kassiteros) je srebrnobijela, veoma sjajna, elastična i mekana (tako reći plastična) kovina, niska tališta i visoka vrelišta.
Novi!!: Brazilin i Kositar · Vidi više »
Kovine
Užareni metal u kovačnici Kovine (latinizirano: metali) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.
Novi!!: Brazilin i Kovine · Vidi više »
Kristal
kristalnu rešetku. Kristal kvarca. Kristal kalcita leži na milimetarskom papiru prikazujući dvolom. željeza su plave boje, a ugljika su crne boje i puno manji. Dijamantna rešetka: struktura kubičnog dijamanta. oktaedra. platine. Kristal (lat. crystallus od grč. ϰρύσταλλος: led, ledac, kremen prozirac) je fizikalno tijelo u čvrstom agregatnom stanju koje je građeno od pravilno trodimenzijski periodički raspoređenih atoma, iona ili molekula, to jest ima kristalnu strukturu.
Novi!!: Brazilin i Kristal · Vidi više »
Kristalizacija
kristalnu rešetku. Kristalizacija meda. vodene pare može se odviti na razne načine. bronce koja pokazuje dendritička (u obliku jelke) kristalna zrna. šećerne repe. Kristalizacija je nastajanje kristala u kojem se osnovne čestice (atomi, ioni ili molekule) pravilno slažu u prostoru stvarajući kristalnu rešetku.
Novi!!: Brazilin i Kristalizacija · Vidi više »
Kurkumin
Kurkumin je prirodno bojilo, C21H20O6 (C.I. 75300), kristalizira iz metanola u plavim rombima s plavim refleksom (talište 178 °C) i jarkocrvenim iglicama (talište 183 °C).
Novi!!: Brazilin i Kurkumin · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Brazilin i Latinski jezik · Vidi više »
Mikroorganizmi
Bakterije ''Escherichia coli'' pod mikroskopom. Mikroorganizmi ili mikrobi je skupni naziv za bakterije, arheje, gljive i protiste (praživotinje), vidljive pod mikroskopom.
Novi!!: Brazilin i Mikroorganizmi · Vidi više »
Močilo
drva. Plava boja močila. Močilo, lužilo ili bajc, u površinskoj obradi drva, je otopina ili suspenzija anilinskih, zemljanih ili sličnih boja u vodi, špiritu (alkoholu), terpentinskom ulju ili voštanim emulzijama, koja drvu daje određenu boju i pojačava izraženost teksture.
Novi!!: Brazilin i Močilo · Vidi više »
Oenin
Oenin je prirodno bojilo, C23H25012Cl, koje kristalizira u crvenim prizmama sa zelenim sjajem.
Novi!!: Brazilin i Oenin · Vidi više »
Oksidacija
oksidira, a fluor reducira. Osim toga, natrij je reducens, a fluor oksidans. željezne rude. izgaranje). Galvanijev pokus sa žabljim kracima, slika iz kasnih 1780-tih godina. Alessandru Volti. cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. Oksidacija i redukcija (prema franc. oxyde, prema grč. ὀξύς: oštar; kiseo; lat. reductio: vraćanje natrag) su kemijske reakcije pri kojima kemijska tvar što se oksidira otpušta elektrone, a tvar koja se reducira prima elektrone.
Novi!!: Brazilin i Oksidacija · Vidi više »
Organski spoj
Metan, CH4, jedan od najjednostavnijih organskih spojeva. Struktura L-izoleucina Organski spoj je kemijski spoj, koji sadrže ugljik, a svi ostali spojevi pripadaju anorganskim spojevima.
Novi!!: Brazilin i Organski spoj · Vidi više »
Pigment
Klorofil daje listovima zelenu boju. Prirodni pigment ultramarin u obliku praha. Sintetski organski pigment ultramarin. Slika konja u okeru iz francuske špilje Lascaux. Željezov(III) oksid ili željezno crvenilo, čisti prah (hrđa). Elizabeta I. je znala koristiti olovno bjelilo da bi dobila blijedi ten. valnih duljina (boja) upadaju u pigment. Ovaj pigment upija crvenu i zelenu svjetlost, ali odbija plavu, stvarajući plavu boju pigmenta. bojama i lakovima. Osušeni nalič zelene boje. ratnom brodu Vasa, a olovno bjelilo je na najdonjoj polici, drugi s lijeva. Pigmenti na prodaji (tržnica Goa, Indija). Vermilion, cinober ili rumenica je narančasto crveni, skarletni pigment, izvorno proizveden u prah usitnjenog minerala cinabarita. Titanijev žuti pigment. Pariško plava ili prusko plava (berlinsko modrilo). nm. Kromov žuti pigment ili kromova žuta. Organski pigment alizarin. anilinskih boja (Tehničko sveučilište u Dresdenu). Ftalocijaninski zeleni pigment. lišajeva (ovdje ''Caloplaca thallincola'') nastaje zbog prisutnosti antrakinona. Perinonski narančasti pigment. Usporedba između aluminijskog pigmenta sa svojstvom isplivavanja (lijevo) i aluminijskog pigmenta s neisplivavajućim česticama (desno). Sedefasti lak za nokte. Manganski ljubičasti pigment je ustvari amonij-manganov(III) pirofosfat. olovnog bjelila. cinkovog žutila, sastavljani 1942. Cinkov fosfat. ultraljubičastim zračenjem. vodu služi i za dobivanje ljepšeg izgleda. Kobaltni ljubičasti pigment je ustvari kobalt(II) fosfat. Kobaltna plava, kobaltni plavi pigment ili kobaltovo modrilo je ustvari kobalt(II) oksid. Kadmijev žuti pigment ili kadmijevo žutilo je ustvari kadmijev sulfid CdS. Kadmijev crveni pigment ili kadmijevo crvenilo je ustvari kadmijev sulfid CdS s dodacima selenija. Umbra je pigment koji sadrži od 45 do 70% Fe2O3 i sa znatnim udjelom manganovog dioksida (od 5 do 20%). žarenja dobije crvenosmeđu boju. Kromoksidna zelena kao pigment. Raspršenje svjetlosti je veće za bijele pigmente što je veći indeks loma svjetlosti. Temeljna boja. Cinkov oksid kao bijeli pigment. gume (više od 90% količina). cm. Željezno crnilo. Pigment (lat. pigmentum: boja) je tvar različita kemijska sastava koja je nositelj boje u živih organizama.
Novi!!: Brazilin i Pigment · Vidi više »
Portugalski jezik
thumb Portugalski jezik (ISO 639-3: por; a língua portuguesa) je romanski jezik kojim se služi oko 200 milijuna ljudi.
Novi!!: Brazilin i Portugalski jezik · Vidi više »
Prirodna bojila
lat. ''Indigofera''). zlatnim nitima i biserima (Kraljevska radionica, Palermo, Sicilija, 1133. – 1134. - "Kunsthistorisches Museum", Beč). Purpurno obojene tkanine. kane. Australiji, koriste se za proizvodnju β-karotena. E 160b). E 100). krvavica (lat. ''Alcanna tinctoria'' se koristi za dobivanje alkanina. Zelene školjke nezrelog ploda orahovog stabla (''Juglans regia L.'') sadrže juglone.Albert Gossauer: ''Struktur und Reaktivität der Biomoleküle'', Verlag Helvetica Chimica Acta, Zürich, 2006, S. 277, ISBN 978-3-906390-29-1. lišća biljke ''Lawsonia inermis''. fluorescentnom svjetlošću. Kiselica ili štavelj (lat. ''Rumex obtusifolius''). kora brazil-drva (lat. ''Caesalpinia echinata''). Koža miša, obojena s hematoksilinom (ljubičasta) i oeninom (ružičasta). grožđa. Plavi purpur se dobiva od kvrgavih volaka (lat. ''Murex trunculus''). Gledano mikroskopom, klorofil se nalazi unutar stanica u strukturama koje se nazivaju kloroplasti - koje su ovdje prikazane grupirane unutar biljnih stanica. Prirodna bojila su bojila koja se dobivaju izdvajanjem biljnih ili životinjskih sastojaka, na primjer iz sadnica u cvatu (prirodni indigo), korijenja, lišća, puževa (purpur), insekata (karmin) i tako dalje.
Novi!!: Brazilin i Prirodna bojila · Vidi više »
Purpur
boje. Purpur (lat. purpura od grč. πορφύρα) je na svjetlu stalna tamna boja koja se u starom vijeku dobivala iz morskih puževa (školjki) bagarka ili bodljikavog volaka (lat. Murex brandaris) i Murex trunculus.
Novi!!: Brazilin i Purpur · Vidi više »
Rezbarstvo
Ernestinovu. Rezbarstvo je umijeće oblikovanja ukrasa i likova tehnikom plitkoga ili dubokoga reza u različitim materijalima.
Novi!!: Brazilin i Rezbarstvo · Vidi više »
Rod (taksonomija)
Rod (lat. genus, u mn. genera) je hijerarhijska stepenica u sistematici biologije.
Novi!!: Brazilin i Rod (taksonomija) · Vidi više »
Slikarstvo
Slikarstvo je likovna umjetnost oblikovanja plohe bojom (sve što nastaje umjetničkim slikanjem).
Novi!!: Brazilin i Slikarstvo · Vidi više »
Soli
Soli su kemijski spojevi kristalne građe s ionskom vezom građeni od kationa (metalnih atoma) i aniona kiselinskog ostatka.
Novi!!: Brazilin i Soli · Vidi više »
Stablo
Golemi mamutovac je stablo s prosječnom visinom između 60 i 80 metara. Kokosova palma na Martiniku. Stablo ili drvo u botanici je svaka višegodišnja biljka, koja se sastoji iz korijena, vidljivog drvenog debla i krošnje koju čine grane i lišće (iglice).
Novi!!: Brazilin i Stablo · Vidi više »
Stanica
Stanica je osnovna strukturna i funkcionalna jedinica svih poznatih organizama.
Novi!!: Brazilin i Stanica · Vidi više »
Stolarstvo
Stolarstvo, tesarstvo ili drvodjeljstvo je vještina izrade pokućstva, građevnih dijelova i predmeta odbradom drveta.
Novi!!: Brazilin i Stolarstvo · Vidi više »
Svila
12. st) Svila je fino tekstilno vlakno koje se dobiva od kukuljice dudovog svilca ili, kako se ponekad naziva, svilene bube.
Novi!!: Brazilin i Svila · Vidi više »
Tinta
Tinta i pisaće pero. Tinte u boji. šiški. Obje se otopine miješaju neposredno prije upotrebe za proizvodnju tinte (u sredini). lat. ''Diplolepis quercus-folii''). Tinta (tal. tinta ili njem. Tinte od srednjovj. lat. tincta, od lat. tingere: močiti, bojiti) je obojena tekućina koja je u prošlosti služila za pisanje perom, poslije nalivperom, a danas kemijskom olovkom i takozvanim flomasterom, te za ispis na pisačima vezanima uz elektronička računala.
Novi!!: Brazilin i Tinta · Vidi više »
Tokarenje
tokarilici. tokarskog noža. Izbor režima obrade kod tokarenja podrazumijeva izbor vrijednosti sljedećih parametara: brzine rezanja ''vc'', posmaka ''f'' i dubine rezanja ''ap''. Grubo uzdužno tokarenje. Završno ili fino tokarenje. Uzdužno tokarenje je osnovna operacija tokarenja. Poprečno ili plansko tokarenje. Izrada utora tokarenjem. Izrada utora tokarenjem. drva. Univerzalna tokarilica. Suport ili nosač alata tokarilice. CNC tokarilica. Tokarenje je postupak obrade metala skidanjem čestica kojim se proizvode obratci rotacijskih površina (valjkasti proizvodi).
Novi!!: Brazilin i Tokarenje · Vidi više »
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Novi!!: Brazilin i Voda · Vidi više »
Vrenje
Vrenje ili fermentacija je proces alkoholnog vrenja.
Novi!!: Brazilin i Vrenje · Vidi više »
Vuna
14. stoljeću Nazivom vuna se opisuju mekane dlake krzna pojedinih sisavaca (za razliku od pokrovnih dlaka), posebno ovaca (ovčja vuna).
Novi!!: Brazilin i Vuna · Vidi više »
