Brže od pregledniku!
59 odnosi: Andrija Barukčić, Ante Sekulić, Đuro Arnold (skladatelj), Bibliotheca Corviniana, Bošnjaci (Hrvati u Mađarskoj), Bratislava, Budimpešta, Budimski dvorac, Budimski krug hrvatskih franjevačkih pisaca, Dunav, Emerik Pavić, Fabijan Peštalić, Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Franjevci, Franjo Bruna, Grgur Čevapović, Habsburška Monarhija, Hrvatski latinizam, Ivan Paskvić, Ivan Vitez od Sredne, Janus Pannonius, Jeronim Lipovčić, Joakim Stulli, Kraljevina Ugarska, Ljudevit Gaj, Lovro Bračuljević, Luka Čilić, Mađari, Mađarski jezik, Marijan Šunjić, Marijan Jaić, Marijan Lanosović, Matija Korvin, Mihovil Radnić, Mirko Daniel Bogdanić, Neue Einleitung zur Slavonischen Sprache, Nijemci, Njemački jezik, Osmansko Carstvo, Pešta, Povijest Mađarske, Slaveni, Slovačka, Slovački jezik, Slovaci, Stjepan Vilov, Tadija Bošnjaković, Toma Babić, Tridentski sabor, Turski jezik, ..., 1361., 1536., 1541., 1686., 1703., 1715., 1720., 1784., 1873.. Proširite indeks (9 više) »
Andrija Barukčić
Andrija Barukčić (Osredak kod Doboja, 11. studenog 1805. – Tramošnica, 16. travnja 1834.), pjesnik.
Novi!!: Budim i Andrija Barukčić · Vidi više »
Ante Sekulić
Ante Sekulić (Tavankut, 16. studenog 1920. – Zagreb, 18. ožujka 2016.ij:, narod.hr, 19. ožujka 2016. Pristupljeno 20. ožujka 2016.) hrvatski književnik, jezikoslovac, kulturni povjesničar, doktor znanosti, dopisni član HAZU, Razreda za filološke znanosti (od 30. siječnja 1997.), kulturni uglednik.
Novi!!: Budim i Ante Sekulić · Vidi više »
Đuro Arnold (skladatelj)
Đuro (Juraj) Arnold (mađ. György Arnold), (njem. Georg Arnold), (Taksony kod Budima, 5. lipnja 1771. – Subotica, 25. listopada 1848.) je bio mađarski i bački hrvatski skladatelj, zborovođa, umjetnik i suradnik župnika.
Novi!!: Budim i Đuro Arnold (skladatelj) · Vidi više »
Bibliotheca Corviniana
Bibliotheca Corviniana, je jedna od najvećih biblioteka iz doba renesanse.
Novi!!: Budim i Bibliotheca Corviniana · Vidi više »
Bošnjaci (Hrvati u Mađarskoj)
Baranjska bošnjačka muška nošnja Baranjska bošnjačka ženska nošnja Baranjski Bošnjaci ili bošnjački Hrvati etnička su skupina Hrvata u Mađarskoj.
Novi!!: Budim i Bošnjaci (Hrvati u Mađarskoj) · Vidi više »
Bratislava
Bratislava je glavni i, s otprilike 460.000 stanovnika, najveći grad Slovačke te sjedište Bratislavske pokrajine.
Novi!!: Budim i Bratislava · Vidi više »
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: Budim i Budimpešta · Vidi više »
Budimski dvorac
Budimski dvorac iz zraka Budimski dvorac, Budim ili Grad (mađarski: Budai Vár, turski: Budin Kalesi, slovački: Budínsky hrad) je dvorski kompleks mađarskih kraljeva u Budimpešti, čiji prvi dijelovi potječu iz 1265.
Novi!!: Budim i Budimski dvorac · Vidi više »
Budimski krug hrvatskih franjevačkih pisaca
Budimski krug hrvatskih franjevačkih pisaca odnosno budimski kulturni krug je bio kulturni krug kojeg su činili Hrvati koji su pohađali budimsko franjevačko učilište kojeg su držali bosanski franjevci, a od 1757. novoutemeljena franjevačke provincije svetog Ivana Kapistrana.
Novi!!: Budim i Budimski krug hrvatskih franjevačkih pisaca · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Budim i Dunav · Vidi više »
Emerik Pavić
Fra Emerik (Mirko) Pavić (Budim, 5. siječnja 1716. – Budim, 15. travnja 1780.) je bio hrvatski književnik i prevoditelj iz Mađarske.
Novi!!: Budim i Emerik Pavić · Vidi više »
Fabijan Peštalić
Fra Fabijan Maksimilijan Peštalić (Baškut, 25. listopada 1845. – Zemun, 27. prosinca 1910.) je bio bački hrvatski svećenik i dobrotvor franjevac provincije sv. Ivana Kapistrana i nacionalni preporoditelj Hrvata u Podunavlju.
Novi!!: Budim i Fabijan Peštalić · Vidi više »
Franjevačka provincija Bosna Srebrena
Franjevačka provincija Bosna Srebrena početkom 18. stoljeća Bosna Srebrena je franjevačka provincija i jedina od svih ustanova bosanske srednjovjekovne države koja se uspjela očuvati sve do današnjih dana.
Novi!!: Budim i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · Vidi više »
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Novi!!: Budim i Franjevci · Vidi više »
Franjo Bruna
Franjo Bruna (Zagreb, 14. rujna 1745. – Pešta, 1817.), hrvatski astronom, matematičar i meteorolog.
Novi!!: Budim i Franjo Bruna · Vidi više »
Grgur Čevapović
Grgur Čevapović (u izvorima i Grgur Ćevapović) (Bertelovci kod Požege, 23. travnja 1786. – Budim, 21. travnja 1830.),Ante Sekulić:, Prilozi 61-()2 (2005.), str.
Novi!!: Budim i Grgur Čevapović · Vidi više »
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Novi!!: Budim i Habsburška Monarhija · Vidi više »
Hrvatski latinizam
Marko Marulić, jedan od najvećih hrvatskih latinista i "otac hrvatske književnosti" Hrvatski latinizam ili hrvatska latinistička književnost termin je kojim se označuje književno stvaralaštvo na latinskom jeziku, koje se razvilo na području Hrvatske od 9. stoljeća pa sve do naših dana.
Novi!!: Budim i Hrvatski latinizam · Vidi više »
Ivan Paskvić
Ivan Paskvić - astronom i matematičar Ivan Paskvić (mađ.: János Pasquich, njem.: Johann Pasquich; Senj, 3. siječnja 1754. – najvjerojatnije Beč, 15. prosinca 1829.), hrvatski i mađarski astronom i matematičar.
Novi!!: Budim i Ivan Paskvić · Vidi više »
Ivan Vitez od Sredne
Kip Ivana Viteza od Sredne u Ostrogonu Ivan Vitez od Sredne (Sredna, pokraj Križevaca, 1405. ili 1408. – Ostrogon, 1472.) (madžarski: Vitéz János) jedan od najpoznatijih hrvatskih humanista, ostrogonski nadbiskup i ugarski primas, diplomat, latinist, matematičar, astrolog i astronom.
Novi!!: Budim i Ivan Vitez od Sredne · Vidi više »
Janus Pannonius
Janus Pannonius (Čazma, 29. kolovoza 1434. – Medvedgrad kraj Zagreba, 27. ožujka 1472.), hrvatski i mađarski humanist, latinski pjesnik, diplomat, biskup Pečuha.
Novi!!: Budim i Janus Pannonius · Vidi više »
Jeronim Lipovčić
Jeronim Lipovčić ili Jeronim Lipovčević Požežanin (lat. Hieronymus Lipovcsevich) (Požega, 28. listopada 1716. – Požega, 30. lipnja 1766.) je bio franjevački redovnik, filozof i bogoslov.
Novi!!: Budim i Jeronim Lipovčić · Vidi više »
Joakim Stulli
Rjecsosloxje Joakim Stulli (Stulić; Dubrovnik, 1730. – Dubrovnik, 1817.), hrvatski franjevac leksikograf.
Novi!!: Budim i Joakim Stulli · Vidi više »
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Novi!!: Budim i Kraljevina Ugarska · Vidi više »
Ljudevit Gaj
Ljudevit Gaj (Krapina, 8. srpnja 1809. – Zagreb, 20. travnja 1872.) bio je hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik.
Novi!!: Budim i Ljudevit Gaj · Vidi više »
Lovro Bračuljević
Lovro Bračuljević (Budim, oko 1685. – Budim, 21. studenog 1737.)Ante Sekulić:, Prilozi 61-()2 (2005), str.
Novi!!: Budim i Lovro Bračuljević · Vidi više »
Luka Čilić
Luka Čilić (okolica Baje, 1707. – Baja, 21. travnja 1771.),Ante Sekulić:, Prilozi 61-()2 (2005), str.
Novi!!: Budim i Luka Čilić · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: Budim i Mađari · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Budim i Mađarski jezik · Vidi više »
Marijan Šunjić
* Marijan Šunjić (biskup).
Novi!!: Budim i Marijan Šunjić · Vidi više »
Marijan Jaić
Fra Marijan (Stjepan) Jaić (Slavonski Brod, 1795. – Budim 1858.) je hrvatski književnik i svećenik iz Mađarske.
Novi!!: Budim i Marijan Jaić · Vidi više »
Marijan Lanosović
Marijan Lanosović (Orubica, 12. lipnja 1742. – Slavonski Brod, 25. studenog 1812.) je bio hrvatski književnik, gramatičar i veliki pobornik uvođenja slavonskog načina pisanja u Hrvatskoj.
Novi!!: Budim i Marijan Lanosović · Vidi više »
Matija Korvin
Grb Matije Korvina Matija Korvin, poznat i kao Matijaš (Kolozsvár, 23. veljače 1443. – Beč, 6. travnja 1490.), hrvatsko-ugarski kralj (1458. – 1490.), protukralj Češke (1469. – 1490.). Osvojio je dio habsburških nasljednih zemalja, kojima je vladao iz Beča s naslovom austrijskog vojvode (1485. – 1490.). Bio je jedan od najznačajnijih ugarskih i hrvatskih vladara te posljednji koji je uspješno oslabio moć velikaša i ojačao središnju kraljevsku vlast.
Novi!!: Budim i Matija Korvin · Vidi više »
Mihovil Radnić
Fra Mihovil Radnić (Mihajlo, tj. Mihovil) (Kalača, 1636. – Budim, 1707. ili 1709.), Studirao je u Italiji.
Novi!!: Budim i Mihovil Radnić · Vidi više »
Mirko Daniel Bogdanić
Mirko Danijel Bogdanić, matematičar, astronom, geodet Mirko Danijel Bogdanić, (Virovitica, 5. studenog 1760. – Budim, 31. siječnja 1802.), bio je hrvatski znanstvenik.
Novi!!: Budim i Mirko Daniel Bogdanić · Vidi više »
Neue Einleitung zur Slavonischen Sprache
Neue Einleitung zur slavonischen Sprache Neue Einleitung zur slavonischen Sprache / Anleitung zur slavonischen Sprachlehre, slovnica je Marijana Lanosovića objavljena u trima izdanjima.
Novi!!: Budim i Neue Einleitung zur Slavonischen Sprache · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Budim i Nijemci · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Budim i Njemački jezik · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Budim i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Pešta
Elizabetin most i Peštu Pešta (mađarski: Pest, slovački: Pešť) je bio grad u Mađarskoj koji se širenjem 1873. spojio s Budimom i tako je nastala Budimpešta.
Novi!!: Budim i Pešta · Vidi više »
Povijest Mađarske
Povijest Mađarske prati povijest prostora Panonske nizine i okolnih područja od doseljenja Mađara do danas.
Novi!!: Budim i Povijest Mađarske · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Budim i Slaveni · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: Budim i Slovačka · Vidi više »
Slovački jezik
Slovački jezik (sl. slovenský jazyk ili slovenčina; ISO 639-3: slk) službeni je jezik Slovačke Republike, koji ima oko 5.019.950 govornika, poglavito u Slovačkoj (4.610.000; popis 2001.); 193.000 u Češkoj (popis 2001.); 11.800 u Mađarskoj (popis 2001.); 80.000 u Srbiji (Vojvodina; W. Brown, 1996.). Slovački se, kao skupina dijalekata, izdvojio iz kasnoga praslavenskoga još u 10. stoljeće.
Novi!!: Budim i Slovački jezik · Vidi više »
Slovaci
Slovaci su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni (2006.), to su: SAD (523.000), Češka (193.000), Srbija (68.000), Rumunjska (33.000), Poljska (25.000), Kanada (22.000), Rusija (15.000), Ukrajina (11.000), Mađarska (10.000), Argentina (8.100), Australija (5.100), Hrvatska (5.000), Brazil (3.500), Urugvaj (3.400), Slovenija (2.000), Švedska (1.000).
Novi!!: Budim i Slovaci · Vidi više »
Stjepan Vilov
Stjepan Vilov (? - 2. srpnja 1747.) je bio hrvatski franjevac i jezikoslovac.
Novi!!: Budim i Stjepan Vilov · Vidi više »
Tadija Bošnjaković
Tadija Bošnjaković (Budim/Tukulja, 19. ožujka 1726. – Baja, 26. listopada 1787.) je bio hrvatski predavač filozofije iz Mađarske.
Novi!!: Budim i Tadija Bošnjaković · Vidi više »
Toma Babić
Spomenik fra Tomi Babiću u Stankovcima Fra Toma Babić (Velim, oko 1680. – Šibenik, 31. srpnja 1750.), hrvatski franjevac i književnik.
Novi!!: Budim i Toma Babić · Vidi više »
Tridentski sabor
Tridentski sabor je devetnaesti generalni sabor Katoličke Crkve.
Novi!!: Budim i Tridentski sabor · Vidi više »
Turski jezik
Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50 750 120 ljudi, od čega 46 300 000 u Turskoj (1987.), 747 000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177 000 na Cipru (1995.), 128 000 u Grčkoj (1976 WA), 200 000 u Makedoniji (1982.), 28 700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.
Novi!!: Budim i Turski jezik · Vidi više »
1361.
Bez opisa.
Novi!!: Budim i 1361. · Vidi više »
1536.
Bez opisa.
Novi!!: Budim i 1536. · Vidi više »
1541.
Bez opisa.
Novi!!: Budim i 1541. · Vidi više »
1686.
1686. godina je godina drugog tisućljeća, devetnaestog stoljeća te spada u 1680-e.
Novi!!: Budim i 1686. · Vidi više »
1703.
Bez opisa.
Novi!!: Budim i 1703. · Vidi više »
1715.
Bez opisa.
Novi!!: Budim i 1715. · Vidi više »
1720.
Bez opisa.
Novi!!: Budim i 1720. · Vidi više »
1784.
Bez opisa.
Novi!!: Budim i 1784. · Vidi više »
1873.
Bez opisa.
Novi!!: Budim i 1873. · Vidi više »
